Nacionalne smjernice za prehranu učenika u osnovnim školama
izdane od Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske 2013. rezultat su
zastarjelih i u svijetu već odbačenih istraživanja koja prema današnjim
standardima nisu vjerodostojna.
Velika je tragedija da stručnjaci koji sastavljaju
prehrambene smjernice nemaju uvida u najnovija znanstvena saznanja koja od
2000. god. naovamo pobijaju zastarjele smjernice od prije 40
godina, koje se ne temelje na znanosti, već na komercijalnim interesima.
Dakle, prva i najveća greška ovih smjernica je preporuka o
smanjenom unosu masnoća. Iako se u smjernicama kaže (citiram) – ”Masti u
prehrani značajan su izvor energije potrebne za održavanje normalnih funkcija
organizma, osiguravaju esencijalne masne kiseline i pomažu apsorpciju pojedinih
nutrijenata” – ipak se (paradoksalno) preporučuje smanjeni udio masnoća te se
umjesto zasićenih masnoća životinjskog porijekla preporučuju višestruko
nezasićene masnoće iz biljnih (industrijskih) ulja kao što je primjerice
suncokretovo i repičino ulje.
No najnovija znanstvena istraživanja pokazuju da prehrana s
niskim udjelom masnoće nije zaustavila epidemiju modernih bolesti i pretilosti
u zapadnim zemljama, što je bio cilj kad su ove smjernice stupile na snagu
prije 40 godina. Prije par mjeseci, u ožujku 2014. godine, znanstveni časopis Annals of Internal Medicine objavio je rezultate Meta analize, tj znanstvenog pregleda 72 studije na preko
600.000 sudionika iz 18 zemalja, koja potvrđuje da nema povezanosti između
zasićenih masnoća i pretilosti, dijabetesa, visokog kolesterola i
kardiovaskularnih bolesti. Osim autora ove studije, sve je veći broj stručnjaka
u svijetu koji potvrđuju da se ne trebamo brinuti oko zasićenih masnoća jer je
zapravo prehrana bogata šećerom i rafiniranim ugljikohidatima krivac za epidemiju civilizacijskih bolesti i debljine. Također je već godinama poznato da višestruko nezasićena ”biljna” ulja
nisu zdravija alternativa od zasićenih masti i da upravo prekomjeran unos omega 6 masnih kiselina pridonosi upalnim procesima na krvnim žilama i začepljenju
žila. Dakle, upravo suprotno, djeci treba puno zasićenih masnoća životinjskog porijekla za optimalan rast i razvoj.
Druga ključna greška u nacionalnim smjernicama za prehranu
djece je preporuka da najveći udio kalorija treba dolaziti iz žitarica i
proizvoda od brašna žitarica. Nažalost žitarice i hrana od brašna žitarica
nutritivno je siromašna, a prepuna antinutrijenata koji zapravo sprečavaju
apsorpciju hranjivih tvari, te pridonose nutritivnom deficitu. Osim toga
žitarice, prvenstveno pšenica koja sačinjava bazu prehrane, sadrži gluten za
kojeg danas znamo da ga ljudsko tijelo ne može razgraditi niti probaviti. Ovo
je gorući zdravstveni problem u znanstvenim krugovima jer je sve više
istraživanja koja potvrđuju da je necelijakijska osjetljivost na gluten uzrok
ili okidač velikog broja modernih bolesti, kao što su alergije, crijevne
bolesti, autoimune bolesti i neurološki poremećaji.
Nadalje, škrob kao glavni sastojak žitarica i hrane od
brašna žitarica nikako ne bi trebao biti stup zdrave prehrane za djecu, jer se
škrob u probavnom sustavu pretvara u šećer i kao takav pridonosi svim onim
poznatim zdravstvenim problemima zbog kojih izbjegavamo šećer – razvoj
metaboličkog sindroma i dijabetesa u mladenačkoj dobi, kao i pretilosti i
brojnih drugih poremećaja. Paradoksalno je upozoravati da se smanji unos šećera
a istovremeno poticati na povećani unos škroba (koji je čista glukoza – osnovna
molekula šećera).
Zdrava prehrana za djecu treba sadržavati manje hrane od pšeničnog brašna, a više nutritivno bogatih namirnica i prirodnih zdravih masnoća. Djeca trebaju jesti domaće
meso, ribu, jaja, organsko povrće i voće, domaće juhe, orašaste plodove, punomasne prirodne mliječne proizvode, a mogu jesti umjerene količine žitarica kao što su quinoa, heljda,
proso i riža - sa dosta masnoće. Dakle, treba izbjegavati pšenicu i komercijalne pekarske proizvode od
pšeničnog brašna kao i žitne pahuljice za doručak koje su prepune šećera. Nema
kupovnog zdravog kruha i zato pecite sami kruh kod kuće od pirovog, raženog,
zobenog ili nekog drugog brašna koje nije pšenično.
Što se tiče mliječnih proizvoda, moramo shvatiti da postoji
vrlo velika razlika između pravog domaćeg mlijeka pašnih krava i koza koje je
zdrava namirnica, i industrijskog procesiranog, pasteriziranog, homogeniziranog
mlijeka krava iz masovnog uzgoja koje se tove žitaricama, sojom i tretiraju
hormonima i antibioticima – ovo naravno nije zdravo. Najkorisniji mliječni
proizvod je domaći kefir jer je u procesu
fermentacije mlijeko već predprobavljeno i obogaćeno korisnim sojevima
mikroorganizama (laktobakterije i dr.) koji su neophodni za zdrava crijeva i
snažan imunitet, dok kupovni jogurt nema živih probiotičkih kultura.
Djeci je potrebno puno više masnoće za pravilan rast i
razvoj, uzmimo samo jedan primjer da je 70% mozga sačinjeno od masnoće – otkud
će mozak dobivati materijal za regeneraciju stanica i održavanje pravilnih
funkcija – iz brašna i pahuljica za doručak? Ne, djeci je potreban maslac, domaća svinjska mast, žumanjci, iznutrice, slanina, ulje riblje jetre, pravi domaći punomasni mliječni proizvodi,
dakle prava hrana – ono što bi kao hranu prepoznala i naša čukunbaba prije razvoja prehrambene industrije. Hajka na masnoće nas
nije dovela nikud, moramo otvoriti oči i sagledati problem prehrane i modernih
bolesti iz šire perspektive, te se vratiti pravoj nutritivno bogatoj hrani a
odbaciti industrijske prerađevine koje su nutritivno osiromašene a prepune
toksičnih aditiva.
Dajte djetetu za doručak jaja i slaninu ili domaću kobasicu, domaći kruh od kiselog tijesta sa debelim slojem maslaca, kajmakom ili punomasnim vrhnjem te šalicu
domaćeg jogurta ili kefira. Ovo je nutritivno bogat doručak od kojeg će razina
šećera u krvi biti stabilna i dijete će dobiti dovoljno energije i vitamina topivih u mastima da može pravilno rasti i razvijati se te izdržati dugi dan u
školi. Od kupovnih žitnih pahuljica koje su pune šećera, a siromašne
nutrijentima, dijete će biti gladno već sat vremena nakon doručka te će imati
problema s koncentracijom i učenjem u školi. Za ručak i večeru kuhajte domaću
hranu, juhe, meso, ribu i puno različitog povrća, pripremajte hranu na
tradicionalnim prirodnim masnoćama kao što su maslinovo ulje, svinjska mast i
maslac a teško procesirana industrijska ulja i margarine bacite u smeće. Za
užinu dajte djetetu voće i orašaste plodove ili neki kolač iz kućne radinosti od zdravih sastojaka te domaće fermentirane mliječne
proizvode kao što su jogurt i kefir. Neka djeca piju vodu a ne sokove, i to je
to, imat ćete zdravu, sretnu djecu koja će pravilno rasti i razvijati se bez
kompliciranih tablica, vaganja namirnica i računanja kalorija. Sjetimo se da su
ljudi i djeca bili puno zdraviji dok nisu znali za ”smjernice” kad su se
hranili jednostavno i skromno, s organskim domaćim proizvodima.
Pročitajte više: Prehrana djece
Pročitajte više: Prehrana djece
Poštovana Anita,
OdgovoriIzbrišiprije svega već nekoliko godina pratim Vaš rad i bila sam na Vašem predavanju kao i isčitala sve tekstove na ovom blogu. Zahvaljući Vama promijenila sam dotadašnji način prehrane i uspješno riješila manje zdravstvene poteškoće.
No, nakon Vašeg bloga put me poveo prema drugim paleo blogovima u kojima sam dalje učila i još uvijek učim. Mislim, da je također važno napomenuti kako je bitno izbjegavati sve žitarice i grahorice (ili ih jesti u minimalnim količinama) jer su one sve UH kao i da je iznimno važno ne jesti meso iz konvencionalnog uzgoja jer takvo mes ipak ima više omega 6 masnih kiselina dok meso pašnih životinja ima jednak omjer ili malo više omega 3 masnih kiselina. Ukoliko se jede meso iz konvencionalnog uzgoja trebalo bi obrati masnoću koja kod takvofg mesa ipak nije dobra masnoća.
Također kod većine neorganskog povrća može primjerice potapanjem u vodi s malo jabučnog octa neutralizirati svi pesticidi ili bar većina. I da treba paziti kod kupovine voća i povrća i kupovati uvijek organsko voće/povrće iz tzv. skupine Dirty Dozen.
Voljela bi kada biste objavili tekstove vezano na tu temu jer većina tekstova o ovim temama koje sam navela su za US tržište i ne znamo vrijedi li to u Hvatskoj.
Ujedno dobro bi bilo obraditi pojedine namirnice kako npr. radi Mark Sisson i detaljno objasni zašto da ili ne (kao npr. kavu, pseudožitarice...) a ipak ne znaju svi engleski toliko dobro i većini je Vaš blog izvor glavnih informacija.
Hvala na Vašem radu i želim uspješno daljnje educiranje.
Hvala, da, slažem se sa svime: Mislim da na puno mjesta na blogu, gdje pišem što jesti, naglašavam da nastojimo doći do pašnog mesa, kao i do svih ostalih čistih namirnica. Ali opet, ne treba ljude frustrirati ako ne mogu nabaviti sve organsko i domaće, promjena prehrane je ipak proces, a to ne ide preko noći.
IzbrišiO povrću stoji upravo što ste napisali ovdje
http://istineilaziohrani.blogspot.com/2010/12/raw-smoothie-zdravlje-iz-miksera.html
Draga Anita,
OdgovoriIzbrišine piše se puno o pekarskom kvascu. Htjela bih znati što ga to čini lošim za naše zdravlje. Ja baš ne jedem kruh, ali moji sinovi da i na žalost, ne sviđa im se kruh koji sama pečem: irish soda bread. Da, ima malo neobičan okus, ali meni i mužu paše. Koristim raženo i pirovo ili zobeno brašno. Još nisam uspjela napraviti kruh od kiselog tijesta... :-/ Ovaj kruh mi je super jednostavan i brz, možda je to razlog. ;-) I još me svakako zanima vaš savjet što davati djeci jesti tijekom bolesti, pa odmah nakon bolesti? Pogotovo kada je crijevna viroza u pitanju, jer su klasične smjernice uperene prema prepečencu, riži...
Puno hvala na svemu - uz vas sam otkrila istinu koju sam tražila i koja mi se iz dana u dan potvrđuje - ne pretjerujem!
Lijepi pozdrav,
Mirjana
Upoznale smo se na radionici kruha. :-)
U potpunosti se slažem da Smjernice nisu zdrave, da ih treba u mnogim stvarima izmijeniti, ali sadašnje stanje u školama je tako katastrofalno da je čak i prehrana koja se navodi u Smjernicama - nedostižni san. Moje dijete za doručak u školi dobije kupovno lisnato tijesto sa slatkim punjenjem, instant kakao napitak, krafne, salame... Stalno šećer, šećer i šećer kojem nema kraja. To je strašno!! Kad bi barem bili obavezni držati se smjernica za početak, tad bi možda bilo lakše naknadno uvoditi izmjene u Smjernicama na bolje. Od nekud se mora krenuti, a najveći je problem što je velika većina roditelja needucirana i potpuno nesvjesna da im se djeca u školama hrane nečim što ometa koncentraciju, stvara ovisnost o šećeru, uništava kosti, srozava imunitet... Znam to, jer sam jedini roditelj u razredu koji po tom pitanju negoduje. Ostali roditelji ne vide ništa loše u takvoj prehrani. Anita, hvala Vam na svakom Vašem angažmanu i svakom tekstu koji ste na tu temu napisali.
OdgovoriIzbriši