Nacionalne smjernice za prehranu učenika nisu zdrave

Nacionalne smjernice za prehranu učenika u osnovnim školama izdane od Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske 2013. rezultat su zastarjelih i u svijetu već odbačenih istraživanja koja prema današnjim standardima nisu vjerodostojna.

Velika je tragedija da stručnjaci koji sastavljaju prehrambene smjernice nemaju uvida u najnovija znanstvena saznanja koja od 2000. god. naovamo pobijaju zastarjele smjernice od prije 40 godina, koje se ne temelje na znanosti, već na komercijalnim interesima.

Dakle, prva i najveća greška ovih smjernica je preporuka o smanjenom unosu masnoća. Iako se u smjernicama kaže (citiram) – ”Masti u prehrani značajan su izvor energije potrebne za održavanje normalnih funkcija organizma, osiguravaju esencijalne masne kiseline i pomažu apsorpciju pojedinih nutrijenata” – ipak se (paradoksalno) preporučuje smanjeni udio masnoća te se umjesto zasićenih masnoća životinjskog porijekla preporučuju višestruko nezasićene masnoće iz biljnih (industrijskih) ulja kao što je primjerice suncokretovo i repičino ulje.

No najnovija znanstvena istraživanja pokazuju da prehrana s niskim udjelom masnoće nije zaustavila epidemiju modernih bolesti i pretilosti u zapadnim zemljama, što je bio cilj kad su ove smjernice stupile na snagu prije 40 godina. Prije par mjeseci, u ožujku 2014. godine, znanstveni časopis Annals of Internal Medicine objavio je rezultate Meta analize, tj znanstvenog pregleda 72 studije na preko 600.000 sudionika iz 18 zemalja, koja potvrđuje da nema povezanosti između zasićenih masnoća i pretilosti, dijabetesa, visokog kolesterola i kardiovaskularnih bolesti. Osim autora ove studije, sve je veći broj stručnjaka u svijetu koji potvrđuju da se ne trebamo brinuti oko zasićenih masnoća jer je zapravo prehrana bogata šećerom i rafiniranim ugljikohidatima krivac za epidemiju  civilizacijskih bolesti i debljine. Također je već godinama poznato da višestruko nezasićena ”biljna” ulja nisu zdravija alternativa od zasićenih masti i da upravo prekomjeran unos omega 6 masnih kiselina pridonosi upalnim procesima na krvnim žilama i začepljenju žila. Dakle, upravo suprotno, djeci treba puno zasićenih masnoća životinjskog porijekla za optimalan rast i razvoj.

Druga ključna greška u nacionalnim smjernicama za prehranu djece je preporuka da najveći udio kalorija treba dolaziti iz žitarica i proizvoda od brašna žitarica. Nažalost žitarice i hrana od brašna žitarica nutritivno je siromašna, a prepuna antinutrijenata koji zapravo sprečavaju apsorpciju hranjivih tvari, te pridonose nutritivnom deficitu. Osim toga žitarice, prvenstveno pšenica koja sačinjava bazu prehrane, sadrži gluten za kojeg danas znamo da ga ljudsko tijelo ne može razgraditi niti probaviti. Ovo je gorući zdravstveni problem u znanstvenim krugovima jer je sve više istraživanja koja potvrđuju da je necelijakijska osjetljivost na gluten uzrok ili okidač velikog broja modernih bolesti, kao što su alergije, crijevne bolesti, autoimune bolesti i neurološki poremećaji.

Nadalje, škrob kao glavni sastojak žitarica i hrane od brašna žitarica nikako ne bi trebao biti stup zdrave prehrane za djecu, jer se škrob u probavnom sustavu pretvara u šećer i kao takav pridonosi svim onim poznatim zdravstvenim problemima zbog kojih izbjegavamo šećer – razvoj metaboličkog sindroma i dijabetesa u mladenačkoj dobi, kao i pretilosti i brojnih drugih poremećaja. Paradoksalno je upozoravati da se smanji unos šećera a istovremeno poticati na povećani unos škroba (koji je čista glukoza – osnovna molekula šećera).

Zdrava prehrana za djecu treba sadržavati manje hrane od pšeničnog brašna, a više nutritivno bogatih namirnica i prirodnih zdravih masnoća. Djeca trebaju jesti domaće meso, ribu, jaja, organsko povrće i voće, domaće juhe, orašaste plodove, punomasne prirodne mliječne proizvode, a mogu jesti umjerene količine žitarica kao što su quinoa, heljda, proso i riža - sa dosta masnoće. Dakle, treba izbjegavati pšenicu i komercijalne pekarske proizvode od pšeničnog brašna kao i žitne pahuljice za doručak koje su prepune šećera. Nema kupovnog zdravog kruha i zato pecite sami kruh kod kuće od pirovog, raženog, zobenog ili nekog drugog brašna koje nije pšenično.

Što se tiče mliječnih proizvoda, moramo shvatiti da postoji vrlo velika razlika između pravog domaćeg mlijeka pašnih krava i koza koje je zdrava namirnica, i industrijskog procesiranog, pasteriziranog, homogeniziranog mlijeka krava iz masovnog uzgoja koje se tove žitaricama, sojom i tretiraju hormonima i antibioticima – ovo naravno nije zdravo. Najkorisniji mliječni proizvod je domaći kefir jer je u procesu fermentacije mlijeko već predprobavljeno i obogaćeno korisnim sojevima mikroorganizama (laktobakterije i dr.) koji su neophodni za zdrava crijeva i snažan imunitet, dok kupovni jogurt nema živih probiotičkih kultura.

Djeci je potrebno puno više masnoće za pravilan rast i razvoj, uzmimo samo jedan primjer da je 70% mozga sačinjeno od masnoće – otkud će mozak dobivati materijal za regeneraciju stanica i održavanje pravilnih funkcija – iz brašna i pahuljica za doručak? Ne, djeci je potreban maslac, domaća svinjska mast, žumanjci, iznutrice, slanina, ulje riblje jetre, pravi domaći punomasni mliječni proizvodi, dakle  prava hrana – ono što bi kao hranu prepoznala i naša čukunbaba prije razvoja prehrambene industrije. Hajka na masnoće nas nije dovela nikud, moramo otvoriti oči i sagledati problem prehrane i modernih bolesti iz šire perspektive, te se vratiti pravoj nutritivno bogatoj hrani a odbaciti industrijske prerađevine koje su nutritivno osiromašene a prepune toksičnih aditiva. 

Dajte djetetu za doručak jaja i slaninu ili domaću kobasicu, domaći kruh od kiselog tijesta sa debelim slojem maslaca, kajmakom ili punomasnim vrhnjem te šalicu domaćeg jogurta ili kefira. Ovo je nutritivno bogat doručak od kojeg će razina šećera u krvi biti stabilna i dijete će dobiti dovoljno energije i vitamina topivih u mastima da može pravilno rasti i razvijati se te izdržati dugi dan u školi. Od kupovnih žitnih pahuljica koje su pune šećera, a siromašne nutrijentima, dijete će biti gladno već sat vremena nakon doručka te će imati problema s koncentracijom i učenjem u školi. Za ručak i večeru kuhajte domaću hranu, juhe, meso, ribu i puno različitog povrća, pripremajte hranu na tradicionalnim prirodnim masnoćama kao što su maslinovo ulje, svinjska mast i maslac a teško procesirana industrijska ulja i margarine bacite u smeće. Za užinu dajte djetetu voće i orašaste plodove ili neki kolač iz kućne radinosti od zdravih sastojaka te domaće fermentirane mliječne proizvode kao što su jogurt i kefir. Neka djeca piju vodu a ne sokove, i to je to, imat ćete zdravu, sretnu djecu koja će pravilno rasti i razvijati se bez kompliciranih tablica, vaganja namirnica i računanja kalorija. Sjetimo se da su ljudi i djeca bili puno zdraviji dok nisu znali za ”smjernice” kad su se hranili jednostavno i skromno, s organskim domaćim proizvodima. 

Pročitajte više: Prehrana djece