INTERVIEW s Anitom Šupe – razgovarali smo s nutricionistkinjom nakon promocije njenog prvijenca Istine i laži o hrani, održane u prepunoj dvorani knjižare Profil u Zagrebu
Objavljeno: 27.06.2012.Autor: Naturala.hr; Andrea Šitum
U četvrtak, 14. lipnja, u večernjim satima, prvi kat knjižare Profil u Bogovićevoj bio je prepun znatiželjnika zainteresiranih za promociju prvijenca Anite Šupe - Istine i laži o hrani. Anita Šupe je šibenčanka koja živi u Švedskoj, a njena nutricionistička filozofija do hrvatskih je građana došla prvo zahvaljujući blogu Istine i laži o hrani, a sada i knjizi jednakog naziva koja, kako i sama Anita kaže – “preokreće naopako sve što smo do sada znali, ili vjerovali da znamo, o utjecaju prehrane na zdravlje”.
Što je tu revolucionarno?
" LCHF prehranu, Paleo prehranu ili Low Carb High Fat (malo ugljikohidrata, mnogo masnoće) sačinjava prava izvorna hrana: riba, meso, jaja, mnoštvo raznolikog povrća i prirodne masnoće. Sada nam je već poznato da je strah od zasićenih masti životinjskog podrijetla i kolesterola jedan neutemeljeni mit pa nema straha od prirodnih masnoća u prehrani. U praksi to podrazumijeva strogo reducirani unos namirnica bogatih šećerom i škrobom kao što su kruh, tjestenina, žitarice, krumpir, riža i sl. Koriste se i mliječni proizvodi, te orašasti plodovi i voće. Naglasak je stavljen na čiste prirodne namirnice u njihovom izvornom obliku, koliko je to moguće iz domaćeg ili organskog uzgoja. Osim šećera i škroba izbjegavaju se rafinirana i hidrogenizirana biljna ulja i druge industrijske prerađevine koje su prepune umjetnih dodataka i štetnih kemikalija. LCHF je prirodan i zdrav način prehrane, najsličniji izvornoj prehrani naših predaka kojoj smo genetski prilagođeni i koja je optimalna za očuvanje dobrog zdravlja i normalne tjelesne težine." - objasnila je nutricionistkinja Anita Šupe na početku promocije, kojoj su, osim nje, prisustvovali i Palmina Dujmešić - nakladnica knjige, Domagoj Džojić - recenzent knjige i predstavnik Zaklade Weston A. Price, Nataša Živković - stručnjakinja za upravljanje sigurnošću hrane. Promociju je moderirao Nenad Maljković, socijalni poduzetnik i kulturni kreativac.
Strpljivo se čekalo u redu na kratki razgovor i potpisivanje knjige
Sudionici zagrebačke promocije knjige Istine i laži o hrani imali su prilike čuti i pričuMaje Kirić iz Međimurja koja se, zahvaljujući prelasku na ovu vrstu prehrane, riješila alergija, učestalih infekcija, kandide i manjka energije, a o koristima prelaska na LCHF posvjedočilo je i još nekoliko prisutnih, između ostalih i mlada liječnica Ana B. kojoj standardna bezglutenska prehrana nije pomogla kod celijakije, ali je zahvaljujući LCHF prehrani značajno popravila svoje cjelokupno zdravstveno stanje.
Nakon završene promocije i potpisivanja primjeraka knjige, zamolili smo Anitu Šupe za kratki intervju – udovoljila je našoj želji iako je žurila na druženje s prijateljima i čitateljima u restoranu Tratoria Al Pittor u Bogovićevoj 3, gdje su za uzvanike bila pripremljena jela prema LCHF - Paleo receptima.
N: Anita, nadam se da ste zadovoljni zagrebačkom promocijom, recite nam kako vas se dojmilo ovo iskustvo?
Anita Šupe: Da, jako sam zadovoljna promocijom, atmosfera je bila opuštena, a odaziv sudionika zaista fantastičan. Posebno mi je bilo drago uživo susresti i dosta velik broj ljudi koje sam od ranije poznavala preko internet komunikacije.
N: Neupućeni često shvaćaju način prehrane koji promovirate kao pretjerani unos masnoće u organizam pa biste li nam, za početak, rekli što ste sve pojeli tijekom jučerašnjeg dana?
Anita Šupe: Za doručak sam popila smoothie od svježe cikle, jagoda, malo mljevenih badema, žumanjka jajeta iz organskog uzgoja, malo celera i korijandera te onoliko vode da se sve može smiksati. Za ručak je bila salata od svježeg povrća (rotkvice, krastavci, paprika, rukola), sa nasjeckanim tvrdo kuhanim jajetom i sirovim kozicama i dresingom od maslinovog ulja, soli, papra i limunovog soka, a za večeru sam pojela šniclu na maslacu i tikvice popržene isto na maslacu sa češnjakom.
N: Zanima nas prihvaća li i cijela vaša obitelj LCHF način prehrane ili za djecu kuhate posebno? Može li se uopće LCHF preporučiti djeci?
Anita Šupe: Naravno da može, iako djeca ne trebaju toliko ograničavati unos ugljikohidrata kao mi odrasli. Ugljikohidrati daju turbo energiju, a kako su djeca normalno jako tjelesno aktivna tako oni i potroše tu energiju. To znači, da ako djeca jedu pravu hranu – svježu ribu, meso, jaja, punomasne mliječne proizvode, povrće i voće, tada njihova prehrana može sadržavati i škrob iz pravilno pripremljenih žitarica kao npr. kruh od kiselog tijesta, zobene kašice, rižu, palentu i sl. Važno je djeci dati dosta prirodne masnoće kako bi dobili hranjive tvari koje trebaju za razvoj i kako bi bila sita i zadovoljna što onda smanjuje njihovu potrebu za junk hranom i slatkišima. Npr. za doručak u zobenu kašicu ili palentu ja djeci dodam žumanjak i žlicu maslaca. Sendvič je tanka šnita kruha i debeli namaz maslaca ili kajmaka, sirnog namaza ili sl. Međuobrok su orašasti plodovi, voće, punomasni jogurt ili smoothie od kefira i voća sa žumanjkom, kokosovim uljem ili sl.
N: Često se ovoj prehrani prigovara da uz masnoće podrazumijeva i prevelik unos proteina porijeklom iz mesa, je li to točno?
Anita Šupe: Ne, to nije točno. U LCHF se ne jede ništa više mesa nego u standardnoj prehrani. Kalorije iz ugljikohidrata nadoknađuju se kalorijama iz masnoće, dakle jede se više masnoće, a ne proteina. To ”više masnoće” znači da se ne odstranjuje masnoća koja se prirodno nalazi u hrani kao npr. masni dijelovi s mesa, kožica s piletine, da se koristi masnoća u pripremi hrane koliko treba da jelo bude ukusno, da se ne koriste light nego punomasni mliječni proizvodi, i da se ne suzdržava od upotrebe jaja, orašastih plodova i drugih masnih namirnica. Kad se smanji unos ugljikohidrata koji pobuđuju apetit i kad se poveća unos masnoća koje daju hranjive tvari i sitost, tada se obroci spontano smanjuju i jede se količinski manje, a osoba se osjeća sitije. LCHF ne znači obavezno mesojedstvo jer i mnogi vegetarijanci jedu LCHF. Važno je da prehrana sadrži neke namirnice životinjskog porijekla jer životinjski proteini i masti daju neophodni građevinski materijal za tijelo i tjelesne funkcije, ali to ne mora obavezno biti iz mesa; dovoljna su jaja i mliječni proizvodi ili riba.
N: Nije li cijela ova priča pomalo kontradiktorna jer se zna da novije nutricionističke i medicinske smjernice uglavnom podrazumijevaju smanjeni unos masnoće zbog velikog straha od porasta kolesterola - prema onome što smo čuli na promociji, čini se da su vaša iskustva drugačija, a vidim i iz ovoga što ste nam ispričali da se ne “bojite” niti jaja niti maslaca.
Anita Šupe: Upravo je fantastično kako smo uspjeli, kao civilizacija, doći do toga da se bojimo jajeta, maslaca, a čvarci su nam postali gotovo prosta riječ, ali zato serviramo djeci croissaint ili krafnu koja može stajati dva tjedna zapakirana u celofanu i dajemo im sokove umjetnih aroma krcate šećerom. Pogledajte samo sastav na poleđini jednog takvog proizvoda – krcat je E-brojevima i šećerima!
N: Slažem se apsolutno s vama, ne znam zbog čega – zaposlenosti ili lijenosti, skloni smo tražiti instant rješenja za sve segmente našeg života, žalosno je da to činimo i u prehrani, a najžalosnije da takve “prečice” primjenjujemo na najmlađima. Spomenuli ste čvarke – smatrate doista da njihovom učestalom konzumacijom neće doći do povišenja kolesterola, ako osoba uz njih ne konzumira ugljikohidrate?
Anita Šupe: Danas se skoro svakoj zdravoj osobi može ustvrditi ”povišen” kolesterol zato što se referentne vrijednosti stalno snižavaju. Prije 10 – 20 godina ukupan kolesterol od 7 – 8 jedinica se smatrao normalnim, a danas se i onaj od preko 5 jedinica snižava statinima, lijekovima na kojima farmaceutska industrija obrće milijarde dolara. Pri tome se ne vodi računa o brojnim opasnim nuspojavama ovih lijekova koji se ljudima nameću potpuno bez potrebe. Brojne kontrolirane studije pokazale su da povećani unos zasićenih masnoća nema utjecaja niti na ukupni kolesterol niti na LDL kolesterol niti na stvaranje srčano-žilnih bolesti. Također je pokazano da su ljudi s niskim kolesterolom imali začepljene žile u jednakoj mjeri kao i oni s visokim kolesterolom. Totalni kolesterol i LDL kolesterol nisu pokazatelji rizika, ali visoki trigliceridi jesu jednako kao i nizak HDL – zaštitni kolesterol. Sa LCHF prehranom se svima snižavaju trigliceridi i povećava HDL. Cijela ta priča o kolesterolu je potpuno krivo nasađena jer ono što je znanstveno potvrđeno uopće se ne primjenjuje u liječnikoj praksi. U znanstvenoj literaturi je poznato da se povišeni trigliceridi i masna jetra stvaraju od šećera i škroba, a ne od masti iz prehrane a ipak liječnici u svakodnevnoj praksi kod ovih poremećaja savjetuju smanjenje masnoće u prehrani i povećani unos žitarica (koje su krcate škrobom koji je čista glukoza).
N: A što je s antioksidansima, dobiva li ih osoba dovoljno ako je na ovoj prehrani?
Anita Šupe: Sa LCHF se dobiva puno više antioksidansa nego kroz standardnu prehranu. Jede se šumsko voće (npr. borovnice, brusnice, kupine) koje je od sveg voća najbogatije antioksidansima. Jede se puno više raznog povrća (npr. brokula i zeleno lisnato povrće su krcati antioksidantima) nego u standardnoj prehrani gdje volumen obroka sačinjavaju škrobaste namirnice (tijesto, riža, krumpir) siromašne hranjivim tvarima. Naročito se vodi računa da se koristi češnjak i druge vrste luka, riba ili riblje ulje, maslinovo ulje, kurkuma, đumbir, kajenski papar, čili i slične namirnice i začini koje imaju jaka antiinflamatorna i antioksidativna svojstva.
N: I za kraj – prva knjiga vam je izašla, možemo li u skorije vrijeme očekivati i kuharicu?
Anita Šupe: Kuharica je u pripremi i planirana do kraja ove godine, a onda slijedi knjiga o prehrani za djecu.
S Anitom Šupe razgovarala je Andrea Šitum.
