subota, 1. studenoga 2014.

Preporuke o niskom unosu masnoće rezultat su nadriznanosti ali prehrambeni autoriteti ne žele priznati poraz


Tekst napisala: Nina Teicholz za Wall Street Journal
S engleskog prevela: Andrea Marić

Wall Street Journal objavljuje: Posljednji pohodi boraca protiv masnoće

Ispostavilo se da je prehrana temeljena na niskom unosu masnoće rezultat nadriznanosti, međutim Ministarstvo poljoprivrede SAD-a (USDA) teško prihvaća tu činjenicu.  

Priznanje koje je prošlog mjeseca iznijela Alice Liechtenstein, vodeća znanstvenica na čelu odbora koji izdaje službene prehrambene smjerice američke Vlade, iznenadilo bi mnoge Amerikance. Rekla je da prehrana s niskim unosom masti „vjerojatno nije dobra ideja“. Bilo je to rijetko javno priznanje propusta na kojem se već 35 godina temelje službene američke prehrambene smjernice.

Ipak, stručnjaci koji upravo sastavljaju nove preporuke o pravilnoj prehrani, zaglavili su unutar istih okvira predrasuda o masnoći i neutemeljenih znanstvenih dostignuća koji su i bili prvotna osnova za propisivanje prehrane s niskim udjelom masnoća. Iz tog razloga zanemaruju veliki obujam strogo-znanstvenih dokaza koji predstavlja najveću nadu u borbi protiv epidemije pretilosti, dijabetesa i srčanih bolesti.

Američke prehrambene smjernice, koje svakih 5 godina zajednički izdaju Ministarstvo poljoprivrede (USDA) i Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi (HHS), imaju značajan utjecaj na hranu koju Amerikanci proizvode i konzumiraju. Od 1980-e godine potiču na smanjenje unosa masnoće, posebice zasićenih masnoća, koje se većinom nalaze u hrani životinjskog podrijetla kao što je crveno meso, maslac i sir. Umjesto toga, Amerikancima je rečeno da 60% kalorija treba unositi iz hrane bogate ugljikohidratima kao što su tjestenina, kruh, voće i krumpir. A oni su to u cjelosti i poslušno prihvatili.

Međutim, početkom ovog tisućljeća, klinička ispitivanja koja su proveli američki Nacionalni zdravstveni instituti (NIH) pokazali su da prehrana s niskim udjelom masnoće nije poboljšala zdravlje ljudi, a niti im je smanjila opseg struka. Posljedično, u smjernicama iz 2000-e Odbor koji donosi prehrambene smjernice polako se počeo udaljavati od ideje niskog unosa masnoće, a do 2010-e njegovi članovi odustali su i od samog spominjanja ograničavanja ukupno unesene masnoće.

Ipak, prema posljednjem Gallupovom istraživanju, većina Amerikanaca se i dalje aktivno trudi izbjegavati masnoću. Naime, nisu svjesni radikalnog zaokreta u prehrambenoj politici Ministarstva, zato što promjene nisu javno niti objavljene. Možda to nisu učinili kako ne bi odgovarali za posljedice koje za sobom nosi dvadestpetogodišnje neutemeljeno savjetovanje, tim više jer mnoštvo stručnjaka vjeruje da je upravo službeno preporučeno povećanje unosa ugljikohidrata i pridonijelo povećanju stope pretilosti i epidemiji dijabetesa.


*Autorica Nina Teicholz govori zašto bi Amerikanci trebali prestati vjerovati u nadriznanost koja propagira prehranu s niskim unosom masnoće.

Takav poražavajući preokret trebao je potaknuti stručni Odbor, koji priprema prehrambene smjernice za 2015-u, i koji će svoj predzadnji javni sastanak održati 6-og i 7-og studenog, na temeljito promišljanje svoje dogme usmjerene protiv masnoće. Umjesto toga, Odbor sada svoj gnjev usmjerava isključivo na zasićene masti. Novije smjernice su sustavno strmoglavile dopuštenu količinu navedenih masti u prehrani na 7% unesenih kalorija ”ili manje”, što predstavlja najnižu razinu koju je Vlada ikada savjetovala, razinu koja je rijetko kada, ili nikada, zabilježena kod zdravih ljudskih populacija.

Najnoviji i čvrsto utemeljeni znanstveni radovi o zasićenim mastima kreću se u suprotnom smjeru od smjera Odbora Ministarstva poljoprivrede SAD-a. Značajna meta analiza  svih dostupnih dokaza, provedena ove godine od strane znanstvenika s Cambridgea i Harvarda, između ostalih, i objavljena u časopisu Anali interne medicine (Annals of Internal Medicine), donosi zaključak prema kojem zasićene masnoće, na kraju krajeva, ne mogu uzrokovati bolesti srca. Iako zasićene masnoće umjereno podižu „loš“ LDL-kolesterol, to očito ne vodi do nepovoljnih ishoda po zdravlje, kao što su srčani udar i smrt. Druga meta analiza, objavljena 2010-e u uglednom Američkom časopisu za kliničku prehranu (American Journal of Clinical Nutrition), dovela je do istog zaključka. Odbor Ministarstva poljoprivrede SAD-a zanemario je ove pronalaske.

Bez sumnje, prihvaćanje istih bio bi još jedan neugodan obrat za prehrambene stručnjake. Ministarstvo poljoprivrede SAD-a, Nacionalni zdravstveni instituti i Američka Srčana Udruga (American Heart Association) potrošili su milijarde dolara nastojeći dokazati i promovirati ideju da zasićene masnoće uzrokuju srčane bolesti.

Navedene organizacije savjetovale su Amerikancima da, umjesto zasićenih masnoća, konzumiraju sve veće količine nezasićenih masnoća, koje uglavnom potječu iz sojinog i ostalih biljnih ulja. No, kliničkim pokusima je dokazano da prehrana bogata navedenim uljima dovodi do zabrinjavajućih efekata po zdravlje, uključujući višu stopu učestalosti raka. Tako se Ministarstvo poljoprivrede SAD-a, koje preuzima obvezu pronalaska zdravih „prehrambenih obrazaca“ s uporištem u prošlosti, sada nalazi u paradoksalnoj situaciji govoreći Amerikancima da većinu masnoće unose iz visoko prerađenih biljnih ulja, makar o konzumaciji istih u ljudskoj prehrani ne postoji niti jedan dokaz datiran prije 1900-e.

Najoptimističniji put vodi u suprotnom smjeru: Golema je važnost istraživanja u prošlom desetljeću pokazala da prehrana s niskim udjelom ugljikohidrata dosljedno nadilazi svaki drugi način prehrane u području poboljšavanja zdravlja. Primjerice, dijabetičari svoju razinu glukoze u krvi mogu najučinkovitije stabilizirati smanjenim unosom ugljikohidrata; pacijenti sa srčanim bolestima mogu podići razinu ”dobrog” HDL-kolesterola, istovremeno smanjujući trigliceride. K tome je preko dvadeset dobro kontroliranih prehrambenih istraživanja, koji uključuju tisuće ispitanika, pokazalo da ograničavanje unosa ugljikohidrata dovodi do izraženijeg gubitka kilograma nego li ograničavanje unosa masnoće.

Odbor Ministarstva poljoprivrede SAD-a ima obvezu „preispitati aktualna znanstvena i medicinska znanja“. Usprkos tome, devet punih dana tijekom kojih se sastajao ove godine, još uvijek nije suvislo ocijenio nijednu od ovih studija, koje nedvojbeno predstavljaju  najperspektivniji obujam znanstvene literature na temu prehrane i bolesti u 50 godina. Umjesto toga, Odbor se usredotočuje na nove razloge za osuđivanje crvenog mesa, primjerice kako njegova proizvodnja šteti okolišu. Međutim, ovo pitanje je posebno znanstveno pitanje koje nije pod ingerencijom Ministarstva poljoprivrede.

Učestalost pretilosti u SAD-a dramatično se počinje povećavati upravo oko 1980-e, upravo one godine kada su prehrambene smjernice prvi put predstavljene. Preko tri desetljeća kasnije, još više ponavljanja istih savjeta očekivano može proizvesti slične žalosne posljedice po zdravlje. A cijena, u ljudskim i novčanim iznosima, nastavlja biti katastrofalna.

Ovo su neosporni razlozi zbog kojih bi Kongres trebao tražiti od Ministarstva poljoprivrede te Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi da preustroji Odbor za izdavanje prehrambenih smjernica, kako bi njegovi članovi mogli predstavljati puni opseg stručnog mišljenja. Odbor bi tada trebao biti obavezan temeljito preispitati osnovne pretpostavke smjernica, s uporištem u najboljim i najaktualnijim znanstvenim saznanjima. Ove mjere pružile bi kakvu-takvu šansu milijunima Amerikanaca koji se bore s pretilošću, dijabetesom i srčanim bolestima, te bi napokon počele poništavati loše učinke krivih prehrambenih smjernica.

Nina Teicholz napisala je knjigu The Big Fat Surprise: Why Butter, Meat, and Cheese Belong in a Healthy Diet (Veliko debelo iznenađenje: zašto su maslac, meso i sir zdrava hrana); izdavač: Simon&Schuster, 2014.



Broj komentara: 6:

  1. Pozdrav! Imam pitanje u vezi pravljenja domaćeg pekmeza - zanima me može li se stevia koristiti umjesto šećera?

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. DA. Radila sam prošle godine pekmez od šljiva sa stevijom, još uvijek ga imam (jer ga jako malo koristim), a u okusu nema razlike u odnosu na "obični" sa šećerom.

      Izbriši
  2. http://www.farmacia.hr/kako-se-debljamo.html

    Neki nikako da nauče...

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Marija, pročitala sam taj tekst. Zaista, vrlo jezgrovito izneseno brdo gluposti i izmišljotina na jednom mjestu. Preporučiti ljudima tako na internetu da jedu puno kruha, a nikako ne masti, čudno je i opasno. Pitam se, koji je to stručnjak autor teksta...
      Poz, Sanja B.

      Izbriši
  3. Poštovana Anita, na blogu koji redovito pratim objavljen je post o štetnosti MSG uz video prezentaciju s TED-a Dr. Katherine Reid. Priča o tome koliko je štetan je nevjerojatna, a sam govor je jednostavan. Smatram kako bi bilo iznimno korisno objaviti link s prezentacijom na Vašoj cijenjenoj stranici kao i prijevod na hrvatski. Pozdrav. http://elanaspantry.com/is-store-bought-chicken-broth-unhealthy/

    OdgovoriIzbriši
  4. Poštovani,
    hranim se iznimno zdravo jer se borim s atopijskim dermatitisom, ali me brine da ne pretjerujem s određenim namirnicama (orašasti plodovi, sjemenke, svježi sir, jogurt, kakao, cimet). molim Vas možete li napisati dnevna količinska ograničenja, otprilike samo, jer ne mogu pronaći odgovor. ženska osoba, 22 godine, rekreativno bavljenje sportom, kilaža uredna.
    unaprijed hvala

    OdgovoriIzbriši

Molim za malo osnovne kulture komunikacije: Ne ostavljajte komentare kao Anonimno; ako nemate profil kliknite na Ime/URL i potpišite se.

Copyright © 2010-2016 Anita Šupe. Podijelite sadržaj s ovih stranica ali obavezno navedite izvor i ime autora.

Informacije sadržane na ovom blogu imaju svrhu općeg informiranja i nisu namijenjene kao medicinski savjet niti kao zamjena za savjet vašeg liječnika.