nedjelja, 30. ožujka 2014.

Blagodati povremenog posta (IF)

Mi ljudi općenito jedemo previše, puno više nego što nam treba da ne bismo bili gladni. To je zato što živimo u izobilju, hrana je dostupna 24/7 a marketing prehrambene industrije nas na sve moguće načine navlači da stalno želimo nešto jesti. Danas hranu (točnije razne vrlo nezdrave proizvode i grickalice) možemo kupiti čak na kioscima i benzinskim stanicama, a prostor oko kase u supermarketima gdje stojimo dok čekamo red, prepun je proizvoda koji nam uopće ne trebaju ali ih ipak stavljamo u svoje košare jednostavno zato što su nam tu, pred očima. Poznati marketinški trik.

No ne treba nasjedati trikovima već treba razmišljati što stavljamo u usta. A ponekad treba osjetiti i glad. To je jako, jako korisno i zdravo. Preskočiti obrok na primjer, osjetiti glad, pa se ne uspaničiti zbog toga, nego se napiti vode, skuhati čaj, i počekati da osjećaj gladi prođe. I prođe zaista... Osjećaj je fenomenalan.
Zašto je povremeno preskakanje obroka (povremeni post) vrlo zdravo? Dok stalno nešto jedemo, tijelo troši 80% energije na probavu hrane i ne stiže odrađivati druge važne poslove. Tek kad nije zauzeto neprestanom probavom hrane, može raditi na detoksifikaciji i regeneraciji stanica, što je vrlo važno za sačuvati dobro zdravlje.

Mnogi svjetski stručnjači preporučuju isprekidani post (tzv Intermittent Fasting ili "IF"). Povremeni - isprekidani post može se raditi na različite načine. To može biti suzdržavanje od hrane ili smanjeni unos hrane 1-2 dana u tjednu (npr ”5:2” dijeta – 5 dana jedete normalno a 2 dana smanjujete unos hrane) ili svakodnevni produženi noćni post npr “16:8” što znači da obroke rasporedite u okviru od 8 sati unutar 24 sata (16 sati ne jedete, 8 sati jedete). Možete provesti i 24-satni post tako da npr. jedan dan doručkujete i ručate i onda ne jedete ništa do slijedećeg dana do ručka. Na taj način ste postili 24 sata, bez da je prošao jedan cijeli dan bez jela. Praktički ste preskočili večeru i slijedeće jutro doručak.

Koju vrstu posta izabrati ovisi o vama, što vam je izvedivo i što se uklapa u vaš dnevni ritam. No koji god način da izaberete, znajte da je povremeni post ili suzdržavanje od hrane jedan od najmoćnijih alata za postizanje dobrog zdravlja, kao i primjerene tjelesne težine.

Istraživanja su pokazala slijedeća blagotvorna djelovanja povremenog posta na zdravlje:
  • Podiže se razina hormona rasta (HGH) tzv ”fitness hormona” koji igra važnu ulogu u održavanju dobrog zdravlja i vitalnosti i koji potiče razvoj mišićnog tkiva i sagorijevanje masnoće. 
  • Postiže se normalizacija osjetljivosti na inzulin i leptin (hormon sitosti) kao i normalizacija razine grelina (hormona gladi) što sve pridonosi boljem i dugotrajnijem osjećaju sitosti i kontroli apetita. 
  • Smanjuje se razina triglicerida u krvi i općenito se postiže bolje zdravlje i smanjeni rizik od cijelog niza bolesti. 
  • Lakše se mršavi jer se tijelo prebacuje sa sagorijevanja glukoze kao primarnog izvora energije ovisnog o obrocima, na sagorijevanje masnoće neovisne o obrocima (iz masnih zaliha). 
  • Postiže se bolja mentalna oštrina i koncentracija, jer mozak izvrsno radi na ketone koji nastaju metabolizmom masnoća i služe kao gorivo za stanice umjesto glukoze. 
  • Poboljšava se sastav crijevne flore (korisne bakterije koje žive u našim crijevima) što je jedna od najvažnijih stvari koja jača imunitet, tj otpornost organizma protiv raznih bolesti. 
  • Podiže se razina energije i poboljšava kvaliteta sna. 

No povremeni post neće imati iste dobre učinke ako u ostale dane jedete nezdravu rafiniranu hranu. Obratite pažnju da vaša prehrana općenito bude nutritivno bogata, kako biste dobili potrebne hranjive tvari i građevinski materijal za svoje tijelo. Smanjite unos nutritivno prazne hrane bogate šećerom i škrobom (tjestenina, kruh, pekarski proizvodi, rafinirane industrijske prerađevine) i zamijenite je prirodnim zdravim masnoćama kao što su maslinovo i kokosovo ulje, maslac, jaja, avokado, masline i orašasti plodovi. Na ovaj način ćete svoje tijelo ”prešaltati” sa sagorijevanja glukoze kao primarnog izvora energije na sagorijevanje masnoće dok istovremeno jedete nutritivno bogatu hranu. Tako ćete lako sagorijevati nakupljene masne zalihe a tijelo će ipak dobiti sve što treba od nutrijenata. 

Kako postiti:

”5:2” metoda
Ako izaberete ”5:2” metodu, to znači da ćete izabrati dva dana u tjednu u kojima ćete smanjiti unos hrane. Ne preporuča se da to budu budu dva dana za redom, već dva odvojena dana npr ponedjeljak i četvrtak. Možda je zgodnije to učiniti preko radnog tjedna nego vikendom kad se obitelj okuplja uz svečanije obroke ili ako izlazite.

Prijedlog jelovnika za ove dane:
Ujutro svježe iscijeđeni povrtno-voćni sok iz sokovnika, npr 1 mrkva, pola cikle, komadić celera, jabuka. Ili nekoliko listova zelenog lisnatog povrća, komadić tikvice ili krastavca, naranča.
Ručak: juha od povrća. Skuhajte razno povrće u vodi u koju ste dodali sol, začinsko bilje i maslinovo ulje, Kad je povrće kuhano izmiksajte sve štapnim mikserom i provjerite da li fali još začina. U posluženu juhu možete umiješati jedan sirovi žumanjak domaćeg jajeta.
Večera: ista juha od povrća ili šalica domaćeg kefira.

24-satni post
Jednostavan način posta koji ne zahtijeva nikakvu posebnu pripremu je 24 satni post od ručka do ručka. Jednostavno izaberete jedan dan kad ćete normalno jesti doručak i ručak i onda ništa ne jedete sutradan do ručka. Npr u ponedjeljak u 14 sati ručate i onda ne jedete ostatak dana, ali pijete tekućinu – vodu i biljne čajeve. U utorak ujutro ne doručkujete već pijete vodu i biljne čajeve (ako ne možete bez kave ujutro popijte je) i u 14 sati normalno ručate. Ovo možete ponavljati 1-2 puta tjedno.

Svakodnevni isprekidani post
Mnogi su prihvatili svakodnevni isprekidani post (ili produženi noćni post) kao način života. Najčešće je to ritam 16:8, a može biti i 20:4 ili 18:6.
16:8 znači da 16 sati unutar 24 sata ne jedete ništa (pijete vodu, biljne čajeve) te da obroke rasporedite unutar okvira od 8 sati. To može biti 2 ili 3 obroka, kako kome paše. Npr prvi obrok jedete u 10 sati a zadnji obrok u 18 sati.
18:6 znači da ne jedete ništa 18 sati te da obroke rasporedite u okviru od 6 sati, npr prvi obrok u 12 sati, zadnji u 18 sati.
20:4 znači da jedete samo unutar 4 sata u toku dana, npr ručak u 14 sati i večera u 18 sati.

Post prema mjesečevim mijenama
Navodno je učinkovitije postiti prema mjesečevim mijenama, 24 sata od promjene lunarne faze. U to vrijeme uzima se voda, biljni čajevi, eventualno crna kava bez dodataka. Kalendar mjesečevih mijena može se naći na internetu, od navedenog sata određenog datuma, posti se slijedećih 24 sata.

Što god da izaberete bit će korisno, pogotovo ako ćete post ponavljati na redovnoj bazi. Da li će to biti potpuno uzdržavanje od hrane uz pijenje tekućine ili smanjivanje unosa hrane u određene dane, ovisi samo o tome što vama najbolje odgovara. Sve će biti puno učinkovitije ako i općenito povedete računa o svojoj prehrani i nastojite birati prirodnu hranu u njenom izvornom obliku a ne procesirane stvari. Nemojte nikada raditi protiv sebe i svog tijela već surađujte s njim. Osjetite što vam prija i budite blagi prema sebi. 


Ako ste na LCHF prehrani tada je post puno lakši. Šećer u krvi je stabilan i nema one tipične gladi i treskavice kao kad ste na šećerima kao pogonskom gorivu. "Sugar burner" teško podnosi glad jer kad tijelo potroši dostupnu glukozu, očajnički traži novo punjenje tj obrok bogat ugljikohidratima, jer zbog djelovanja inzulina ne može trošiti masne zalihe. Međutim "fat burner" (kad ste na mastima kao pogonskom gorivu) troši ono što pojede i dalje nastavlja trošiti naslage, bez nervoze, treskavice, promjene raspoloženja… Osjećaj gladi je sasvim drugačiji i sasvim podnošljiv, osjeća se jedna zdrava glad koju je lako utažiti napitcima u periodu posta.

petak, 28. ožujka 2014.

Pravo kokosovo brašno i LCHF kruhovi druge generacije

Odnedavno se i u Hrvatskoj može kupiti pravo kokosovo brašno, što me jako veseli jer je to savršen sastojak za Paleo i LCHF kruhove i kolače. Nakon što se kokos podvrgne hladnom prešanju radi dobivanja kokosovog ulja, preostali kokosov plod se suši i melje u brašno. Ono što mi u prodavaonicama kupujemo kao kokosovo brašno (za kolače), zapravo su kokosove ”pahuljice”, odnosno sitno ribani dehidrirani cijeli kokos. Zato kokosove pahuljice imaju intenzivan okus i miris kokosa, dok je kokosovo brašno neutralnog okusa i mirisa. Osim toga, brašno sadrži manje masnoće i više vlakana nego pahuljice, pa zbog toga ima veću sposobnost upijanja tekućine, što ga čini pogodnijim za pečenje kruha i peciva. Kokosovo brašno je prirodno bez glutena, izrazito bogato vlaknima i siromašno ugljikohidratima što ga čini idealnom namirnicom u LCHF prehrani. Osim toga sadržava oko 20% proteina sa svih 8 esencijalnih aminokiselina.

Već neko vrijeme koristim kokosovo brašno marke Dr. Goerg i zaista je vrhunske kvalitete. Možda se na prvu čini skupo, ali jako je izdašno i zaista dugo traje. Vidjet ćete u receptima, ja stavim dvije-tri velike žlice na jedan kruh i miješam ga sa drugim jeftinijim sastojcima. Brašno je iz organskog uzgoja, bez glutena, laktoze i  kazeina i nije zagrijavano preko 40 stupnjeva, tako zadržava sve vrijedne sastojke. Nije izbjeljivano, sasvim prirodno i naravno s niskim udjelom ugljikohidrata.

Slijedi par recepata za peciva koja sam radila s ovim brašnom, nažalost bez slika jer nemam dobru kameru. Zašto sam ih nazvala "kruhovi druge generacije"? Zato jer su mekši, izdašniji, prozračniji i više slični običnim kruhovima i pecivima nego kad ih radimo samo s orašastim plodovima, sjemenkama i ribanim kokosom.

Kruh s kokosovim brašnom 
7 jaja istucite mikserom pjenasto 
Pomiješajte suhe sastojke: 
2 velike prepune žlice kokosovog brašna 
3-4 žlice sjemenki zlatnog lana samljevenih u mlinu 
1 mala žličica sode bikarbone 
1 jušna (ravna) žlica psyllium praška 
pola žličice soli, ili prema ukusu 
- dodavajte pomalo suhe sastojke u jaja i miksajte dalje 
- dodajte oko 150 g jogurta i oko 50 g rastopljenog maslaca 
- ispočetka je smjesa rijetka ali se zgušnjava 
- dodajte jednu žličicu jabučnog octa i jednu žlicu meda 
Sad, ovisi o veličini jaja i količini brašna kakve će gustoće biti tijesto. Ako pečete lepinje (pogačice) smjesa mora biti dosta gusta da se ne razlije po plehu. Ja uzimam smjesu žlicom pa vlažnim dlanovima napravim loptice i stavljam na pleh obložen papirom za pečenje. Prvo na 200 stupnjeva pa kad zamirišu i dignu se smanjim na 175, ukupno 10-15 minuta, provjerite čačkalicom, ovisi o pećnici. 
Ako pečete u kalupu za kruh smjesa može biti rijeđa jer u kalupu nema gdje pobjeći. I kalup za kruh obložim papirom za pečenje da ga ne moram poslije prati. Uglavnom, gustoću lako prilagodite tako da dodate još malo brašna ako je rijetko ili malo jogurta ako je gusto. 

Kruščići s mrkvom

Istucite 5-6 jaja sa velikom žlicom masti, dodajte 2 velike žlice kokosovog brašna, 1 kiselo vrhnje (tko je na zelenoj kuri ili GAPS dijeti može staviti kokosovo vrhnje ili malo kokosovog mlijeka i koje jaje više). Dodajte 2 žlice mljevenog zlatnog lana, malo soli, žličicu sode bikarbone, cimeta po želji, 1-2 naribane mrkve. Ako je tijesto rijetko zgusnite ga sa 1 žlicom psyllium praška. Na pleh stavite papir za pečenje pa tijesto oblikujte u hrpice. Neka je tijesto dosta gusto, da se hrpice ne razliju u pećnici. Pecite u zagrijanoj pećnici na 200 stupnjeva dok se ne dignu i zamirišu, onda smanjite temperaturu i pecite dok nisu gotove, ukupno oko 15 minuta ili provjerite čačkalicom. 

Vafle s kokosovim brašnom

4 mala jaja ili 3 velika,
1 žlica kokosovog brašna,
1 žlica mljevenih sjemenki zlatnog lana,
oko 50 g otopljenog maslaca,
malo soli, malo sode bikarbone,
1 jogurt 150 g,
ako želite slatke (npr za djecu) dodajte malo stevije,
ekstrakt vanilije
Jako su fine, elastične i mogu se zarolati u palačinku. Dosta su zasitne. 

Voćni mafini

Pomiješajte ove suhe sastojke, sodu izmrvite kroz prste da se ne naprave grudvice:
120 g sjemenki sezama i lana, pomiješano ili samo jedne vrste, samljevene
1 jušna (ravna) žlica psyllium praška
1 čajna (ravna) žličica sode bikarbone
prstohvat soli (morska ili himalajska)
2 x na vrh noža stevije u prahu (bijela) 
Izribajte koricu naranče i limuna (prethodno operite naranču u mlakoj vodi s malo octa, limun ne treba ako nije prskan). Iscijedite sok naranče i limuna.
Rastopite 70 g maslaca.
Istucite snijeg od 8 bjelanjaka. Istucite 8 žumanjaka pa pomalo dodavajte mješavinu brašna, sok naranče i limuna, jedan domaći jogurt ili kefir (2 dl) i snijeg od bjelanjka. Dodajte 1 žličicu ruma i 1 žličicu ekstrakta vanilije (domaćeg) te 1 – 2 žlice meda. Na kraju izribajte jednu jabuku (oguljene kore ako je prskana). Kušajte da li vam je dovoljno slatko (ovo je vrlo individualno) pa dodajte još malo stevije ako treba. Sve dobro izmiješajte i rasporedite u namašćene kalupe za mafine.
Pecite na 200 stupnjeva oko 15-20 minuta ili dok ne vidite da je gotovo (kad je čačkalica kojom ste bocnuli u tijesto suha).



utorak, 25. ožujka 2014.

Sportske ozljede i transdermalna terapija magnezijem

Tekst napisao: Dr Mark Sircus
S engleskog preveo: Dražen Herendić

Transdermalna mineralna terapija magnezij kloridom potiče oporavak od atletskih aktivnosti ili ozljeda 
Ozljeda je gotovo neizbježan dio života sportaša. Može biti u obliku akutnog pucanja ligamenata ili blaga kao mišićna bol nakon vježbanja. U svakom slučaju, većina sportskih ozljeda može se spriječiti ili ublažiti. Nije neuobičajeno čuti da neki sportaš pati od sportske ozljede. Općenito, kad je poznati vrhunski sportaš ozlijeđen, ozljeda postaje glavna vijest. I javnost nestrpljivo iščekuje bilo kakve vijesti o stanju igrača. 

Svaki sportaš se ozlijedi s vremena na vrijeme, to je dio hrabrosti i discipline sportaša da izdrže sve izazove postavljene njihovom duhu i ostanu pozitivni i optimistični glede povratka u vrhunsku formu. Kad se sportaš ozlijedi, želi vrhunsku njegu koja je u samom vrhu sportske medicine. 

Ako ste poput većine sportaša, želite ozdraviti prirodno i u najkraćem vremenu bez potrebe za pribjegavanjem lijekovima ili operaciji. Nema boljeg načina za to nego primjenom transdermalne[1] terapije pomoću magnezij klorida i natrij bikarbonata[2]

Zadnja stvar koju bilo koji trener ili sportski liječnik želi vidjeti je da su im sportaši ozlijeđeni. Dr. Jeff Schutt kaže da se ozljede tetiva koljena mogu izbjeći prehrambenom podrškom, jer stezanje i opuštanje ovisi o odgovarajućim staničnim razinama magnezija. "Skraćena tetiva koljena je posljedica nedostatka magnezija", kaže on. Tekući magnezij klorid može se jednostavno pošpricati i utrljati u bolnu Ahilovu tetivu radi smanjenja otekline. I namakanje stopala u kupki magnezij klorida je najbolja stvar – osim istezanja – koju možete učiniti za sebe da se zaštite ili oporavite od ozljede tetive koljena i drugih ozljeda. 


Magnezijevo ulje može se primjenjivati direktno na upaljena područja
Terapija transdermalnim magnezijem nudi značajan napredak u sportskoj medicini. Treneri sada mogu liječiti ozljede, spriječiti ih i povećati performanse sportaša, sve u isto vrijeme. Mineralna terapija transdermalnim magnezij kloridom poboljšava oporavak od sportske aktivnosti ili ozljeda. To smanjuje bol i upalu dok istovremeno ubrzava obnavljanje tkiva. Lokalna primjena magnezij klorida povećava fleksibilnost, što pomaže izbjegavanju ozljeda. To također povećava snagu i izdržljivost. Transdermalna terapija magnezijem je blagodat za sportaše, trenere i liječnike koji prakticiraju sportsku medicinu.

Magnezij klorid, kad se primjenjuje direktno na kožu, apsorbira se preko kože i ima skoro trenutni utjecaj na bol
Transdermalna terapija magnezijem savršena je za liječenje boli, dijabetičku neuropatiju i upale. Kombinacija topline i magnezij klorida poboljšava cirkulaciju i uklanjanje otpadnih tvari. Terapeutski učinak magnezijeve kupke je izvući upalu iz mišića i zglobova. Natrij bikarbonat samo čini ovaj tretman još jačim i učinkovitijim. Dr. Linda Rapson, koja se specijalizirala za liječenje kroničnih bolova, vjeruje da oko 70 posto njezinih pacijenata koji se žale na bolove u mišićima, grčeve i umor, pokazuju znakove nedostatka magnezija. "Virtualno skoro svima od njih poboljša se stanje kad ih stavim na magnezij," kaže Rapson, koja vodi vrlo prometnu kliniku u Torontu. "Možda zvučati predobro da bi bilo istinito, ali to je činjenica."

Terapeutovo korištenje magnezijevog ulja za masašu je nirvana za sportaše
Oralni magnezij ne upija se lako i pri visokim dozama stvara proljev. Zbog toga oralni magnezij nudi malo za sportaše ali transdermalna primjena otvara sasvim novi svijet sportašima i njihovim trenerima i liječnicima koji žele učiniti sve kako bi smanjili ozljede, liječili ozljede učinkovito kad se dogode i, naravno, kad žele povećati performanse. Cijeli novi svijet sportske medicine će eksplodirati kada sportaši i treneri saznaju da je magnezij klorid iz prirodnih izvora raspoloživ za lokalnu primjenu. Mineralna terapija transdermalnim magnezij kloridom je idealna za sportaše koji trebaju visoku razinu magnezija. Magnezij predstavlja vrijedan "tampon" za mliječnu kiselinu proizvedenu tijekom napornog vježbanja. Tek u posljednjih deset godina prepoznata je vrijednost magnezija zbog njegovog puferskog kapaciteta. Nakupljanje mliječne kiseline u mišićima može narušiti performanse, izdržljivost, te izazvati sportaša da "udari u zid". Magnezij će pomoći to spriječiti.

Sportska masaža je za utrljavanje prije događaja ili za oporavak nakon događaja da umiri bolove uzrokovane tjelesnim naporima. Okrepljujuća ili rehabilitacijska sportska masaža tijekom treninga pomaže da se trenira jače ili za njegu sportske ozljede radi ozdravljivanja. Zamislite da se magnezijevo ulje koristilo umjesto ulja za masažu, koliko bi rezultati bili dramatičniji. Masaža se koristi već tisućama godina a posljednjih se desetljeća ponovno pojavila kao prihvaćen način poboljšavanja fizičke, fiziološke i psihološke dobrobiti sportaša.

Sportska masaža magnezijem pomaže povećati fleksibilnost, povećati tonus mišića i tako smanjiti rizik od ozljeda. Ostale prednosti su raspadanje ožiljnog tkiva nakon ozljede, poboljšana krvna cirkulacija  i povećana oksigenacija tkiva koja pruža opće opuštanje, smanjenje stresa i poboljšava sportsku izvedbu. Sportaši koji se oporavljaju od ozljeda otkrit će da masaža magnezijem ubrzava njihov povratak natjecanjima pa će menadžeri, treneri i vlasnici sportskih klubova ulagati u tretmane. Masaža magnezijem ima veliki potencijal za pomoć sportašima da postanu bolji a ne samo obični.

Gdje se dogode manje ozljede i lezije[3], zbog pretjeranog umora i/ili prekomjernog treniranja, masaža magnezijem može ih razbiti brzo i učinkovito. Sportska masaža magnezijem može pomoći spriječiti one beznačajne ozljede koje se tako često nađu na putu izvedbe i postignuća, bez obzira da li je osoba elitni sportaš ili trkač jednom tjedno.

Tipično liječenje sportskih ozljeda uključuje masažu, nježne ritmičke pokrete (harmonično) i istezanje, artikulatorne i manipulativne tehnike. Naglasak je stavljen na povećanje opsega pokreta, smanjenje napetosti mišića i poboljšavanje cirkulacije u krvnim žilama i limfnom sustavu. Učinak toga je smanjenje oteklina i boli te time poboljšavanje tjelesnog procesa samoiscjeljenja.



[1] Transdermalno – primjena preko kože tako da koža upija željenu tvar
[2] Natrij bikarbonat – popularna soda bikarbona
[3] Lezija – oštećenje tkiva, ozljeda



Komentar: Transdermalna upotreba magnezij klorida nije blagotvorna samo za sportske povrede, već i općenito za bolove u zglobovima i mišićima, kod osjećaja " nemirnih nogu", protiv stresa, anksioznosti, migrene i za bolji san. Većina ljudi pati od nedostatka magnezija koji je vrlo važan kofaktor u brojnim kemijskih reakcijama. 

Kako napraviti magnezijevo ulje za transdermalnu upotrebu: 

Magnezij klorid (u kristalićima) i destilirana voda u omjeru 1:1, npr. 1 dl kristala magnezij klorida i 1 dl vode. Destiliranu vodu pomiješajte s magnezij kloridom, prebacite u bočicu s pumpicom te koristite direktnim sprejanjem na kožu.  Doza je 10-30 sprejanja dnevno. Blago peckanje nakon nanošenja je normalno. Ne nanosite direktno nakon depilacije ili brijanja. Ne tuširajte barem pola sata nakon nanošenja magnezij ulja kako bi se stigao apsorbirati kroz kožu.










srijeda, 12. ožujka 2014.

Ajmo opet: Zasićene masnoće - sve smo krivo razumjeli

Napisao: Jonny Bowden
S engleskog preveo: Nenad Maljković

Veliki američki pisac H. L. Mencken jednom je rekao: “Za svako komplicirano pitanje postoji jednostavan odgovor. Uvijek pogrešan.”

Ako prosječnog liječnika pitate zašto biste trebali izbjegavati zasićene masnoće, on ili ona vjerojatno će vam reći da zasićene masnoće podižu razinu kolesterola u krvi i uzrokuju srčana oboljenja. Zasićene masnoće su toliko demonizirane da je gotovo nemoguće naći da se u novinama ili časopisima spominju bez popratnog objašnjenja da ”začepljuju krvne žile”.

No ono što većina ljudi ne zna - uključujući, nažalost, i prosječne liječnike - jest da znanstvena istraživanja nisu nikada uvjerljivo dokazala vezu između zastupljenosti zasićenih masnoća u prehrani i srčanih oboljenja. Nikada.

Dva velika istraživanja objavljena u posljednjih par godina unakrsno su provjeravala vrhunske znanstvene studije o masnoćama i srčanim oboljenjima u nastojanju da dobiju opću sliku.

Oba istraživanja pokazala su da veza između zasićenih masnoća i srčanih oboljenja ne postoji. Jedno od tih istraživanja, objavljeno u znanstvenom časopisu American Journal of Clinical Nutrition, usporedilo je savjete koje dobivamo od vodećih zdravstvenih organizacija i stvarne znanstvene dokaze. Autori su otkrili da unatoč upozorenjima o izbjegavanju zasićenih masnoća zbog njihove povezanosti sa srčanim oboljenjima, znanstveni dokazi uopće na to ne upućuju. Zaključak: “Rezultati i zaključci o unosu zasićenih masnoća u odnosu na kardiovaskularna oboljenja o kojima govore vodeća savjetodavna tijela nemaju temelja u dostupnim znanstvenim dokazima.”

Drugi članak, objavljen u znanstvenom časopisu Journal of Nutrition, ide još dalje: “Ne postoje značajni dokazi za zaključak da zastupljenost zasićenih masnoća u prehrani ima veze s povećanim rizikom od koronarne srčane bolesti, odnosno kardiovaskularnih oboljenja.” Drugim riječima, unatoč tome što ih javno zdravstvo demonizira i unatoč velikim naporima prehrambene industrije da nam prodaju proizvode prepune šećera i bez masnoća, nema dokaza koji bi ukazivali na izravan odnos između zasićenih masnoća i srčanih oboljenja.

Nema.

A što je s vezom između zasićenih masnoća i kolesterola?

Dobro da ste pitali. Zasićene masnoće u prehrani ponekad stvarno dovode do porasta ukupnog kolesterola. No pogledajmo malo ispod haube da bismo shvatili cijelu sliku. Naime, poznato je da postoji nekoliko različitih pod-tipova kako HDL, tako i LDL kolesterola, a utjecaj zasićenih masnoća na na te različite pod-tipove je bitno drugačiji.

Dopustite da objasnim.

LDL-A je velika, paperjasta molekula koja je sama po sebi neutralna. Poput jastučića od vate.

LDL-B je pak sasvim druga priča. To je sitna, čvrsta i jako oksidirana molekula koja je visoko inflamatorna i štetna. Želimo da su nam pokazatelji LDL-A kolesterola visoki, a pokazatelji LDL-B kolesterola najniži mogući.

Zasićene masnoće snižavaju LDL-B i podižu LDL-A kolesterol. I još k tome podižu HDL kolesterol, takozvani “dobri” kolesterol. Stoga, iako zasićene masnoće mogu povisiti ukupan kolesterol, pokazatelji lipida u vašoj krvi zapravo su se poboljšali, a rizik od srčanih oboljenja smanjio!

No da bi se razumjelo taj koristan utjecaj na vaše razine kolesterola, potrebno je zaviriti ispod haube. Zaboravite na “dobre” ili “loše” razine kolesterola - to je zastarjelo. Od svog liječnika zatražite testiranje čestica u krvi. Ta pretraga dostupna je u brojnim laboratorijima već barem deset godina. Tako ćete dobiti daleko korisnije informacije nego od zastarjele standardne pretrage kolesterola u krvi.

Zasićene masnoće ne samo da poboljšavaju vaš profil lipida, također su kritičan nutrijent za mozak. David Perlmutter, dr. med. - integrativni neurolog koji je uz to i član strukovne udruge nutricionista American College of Nutrition - ukazuje da su i kolesterol i zasićene masnoće od vitalne važnosti za zdravlje mozga.

Kao prvo, u pravu je. Studija Klinike Mayo objavljena u znanstvenom časopisu New England Journal of Medicine dokazala je da osobe koje konzumiraju više zasićenih masnoća imaju čak za 36% manji rizik od razvijanja demencije.

Kao drugo, “Zasićene masnoće su temeljni građevni materijal za moždane stanice”, kaže Perlmutter. “Zanimljivo je da je jedan od najbogatijih izvora zasićenih masnoća koji postoji u prirodi upravo ljudsko majčino mlijeko.”

Baš iz tog razloga u svim svojim programima nikada ne savjetujem eliminaciju zasićenih masnoća. Trans masti? Sigurno. Užeglih, podgrijavanih masnoća na kojim se prži u restoranima. Itekako. Hidrogeniziranih biljnih ulja? Apsolutno. I šećera? Ma nemojte me… Definitivno postoje “loše masnoće” (vidi navedene primjere).

Ali zasićene masnoće ne spadaju u tu kategoriju. I nikada zapravo nisu.

Dr. Jonny Bowden, poznat i kao “nestašni nutricionist”, skupa s kardiologom dr. Stephenom Sinatrom, napisao je knjigu The Great Cholesterol Myth. Svojim nutricionističkim programima pomaže ovladati žudnjom i ovisnostima o određenim vrstama namirnica.




nedjelja, 2. ožujka 2014.

Najava događaja ožujak

Dragi svi,

Evo rasporeda mojih aktivnosti u ožujku, dođite ako ste u blizini i pozovite prijatelje i poznanike. 



Makarska 

Četvrtak 06.03.2014. u 17:30 sati
Predavanje Prirodna i zdrava prehrana i pravilan način razmišljanja o sebi - put do dobrog zdravlja i životnog zadovoljstva
Koncertna dvorana Glazbene škole don Mihovila Pavlinovića 1
Dolazak možete potvrditi i na Facebooku.  


Šibenik 

Četvrtak 13.03.2014. u 18 sati
Promocija Prve hrvatske LCHF kuharice
Gradska knjižnica Juraj Šižgorić 
Dolazak možete potvrditi i na Facebooku.


Osijek 

Četvrtak 20.03.2014. u 18 sati
Predavanje o LCHF prehrani
Sala Glasser, J.J. Strossmayera 113 
Dolazak možete potvrditi i na Facebooku.


Virovitica 

Petak 21.03.2014. u 18 sati
Predavanje Izvorna prehrana za optimalno zdravlje
Gradska knjižnica Trg bana J. Jelačića 5 


Zagreb 

Subota i nedjelja 29. i 30.03. 2014.
Dvodnevni vikend seminar Integrativne škole mršavljenja
Prijave u tijeku. 
Zagreb otkazan


Makarska

Subota i nedjelja 29. i 30.03. 2014. 
Seminar: Tragom zdravog života
Prijave u tijeku.


Šibenik

Integrativna škola mršavljenja
Dvaput tjedno, dječji vrtić Žižula Njivice
Prijave u tijeku. 

Nadam se da se negdje vidimo!


Copyright © 2010-2023 Anita Šupe. Podijelite sadržaj s ovih stranica ali obavezno navedite izvor i ime autora.

Informacije sadržane na ovom blogu imaju svrhu općeg informiranja i nisu namijenjene kao medicinski savjet niti kao zamjena za savjet vašeg liječnika.