LCHF, Paleo, WAPF - pregled modela prehrane

Ovaj tekst je moj pokušaj da na jednom mjestu iznesem pregled nekoliko različitih (iako sličnih) tipova ili modela prehrane koji su se zadnjih 10-tak godina izdvojili kao zdravija alternativa standardnom načinu prehrane i standardnim dijetama (low fat, low calorie) te su postigli globalnu popularnost. 

Iako o svemu ovome pišem od 2010. godine, često dolazi do zabuna i pogrešnih interpretacija raznih pojmova. Kako je LCHF napravio svojevrsnu revoluciju (hej mršavljenje bez gladovanja!) tako mnogi smatraju moje ime sinonimom za LCHF. To nije potpuno ispravno jer ja ne zagovaram samo i jedino LCHF prehranu za sve, već mi je cilj podijeliti informacije o zdravijim alternativama prehrane u cilju očuvanja zdravlja, u čemu je LCHF samo jedan dio. Ipak, svi modeli dolje navedeni imaju puno toga zajedničkog. Radi se o nutritivno bogatoj prehrani, bez industrijskih prerađevina, koju možemo nazvati zajedničkim imenom prava hrana ili izvorna prehrana. A na svakom od nas je da pronađe svoj optimum i prilagodi prehranu u skladu sa svojim zdravstvenim stanjem, ciljevima i svojom spremnošću na promjene. 

LCHF PREHRANA

LCHF (manje ugljikohidrata više masnoće) je novija zdravija verzija low carb modela prehrane (gdje također spadaju Atkins i ketogena dijeta). Glavno obilježje LCHF načina prehrane je ograničavanje unosa ugljikohidrata na oko 50 g dnevno. LCHF je prvi model prehrane o kojem sam pisala na blogu i kasnije u knjigama, te je danas vrlo široko prihvaćen kao prirodan i jednostavan način za obuzdavanje inzulinske rezistencije, preddijabetičkog stanja, dijabetesa, metaboličkog sindroma i prekomjerne tjelesne težine. 

LCHF prilično rigorozno ograničava unos ugljikohidrata pa se ne konzumiraju namirnice bogate šećerom i škrobom: kruh, tjestenina, kolači, pekarski proizvodi i sva ostala hrana od brašna žitarica. Smanjeni unos ugljikohidrata nadoknađuje se povećanim unosom prirodnih zdravih masti, za koje sada znamo da nisu štetne kako smo to pogrešno vjerovali proteklih desetljeća. Jede se meso, riba, jaja, povrće i zelenje, uglavnom povrće koje raste iznad zemlje jer ono korjenasto koje raste ispod zemlje ima više škroba. Jedu se namirnice prirodno bogate masnoćama kao avokado, sve od kokosa (brašno, ulje, mlijeko), orašasti plodovi, sjemenke, jede se domaći špek ili panceta bez aditiva i punomasni mliječni proizvodi. Od voća se bira šumsko ili bobičasto voće (maline, borovnice, ribiz, kupine, jagode, brusnice i slično) koje je siromašno šećerom, za razliku od ostaloga voća koje je bogato šećerom pa iz toga razloga nije preporučljivo za osobe osjetljive na ugljikohidrate. Dozvoljen je i limun. 

LCHF je idealan za osobe osjetljive na ugljikohidrate, tj osobe sa inzulinskom rezistencijom, preddijabetesom i dijabetesom, metaboličkim sindromom i prekomjernom tjelesnom težinom. I zdravi ljudi mogu se hraniti prema LCHF modelu ako to žele, ali oni mogu biti opušteniji sa unosom ugljikohidrata. Unos do 100 g ugljikohidrata dnevno još uvijek se smatra lower carb (manje ugljikohidrata) u odnosu na standardnu prehranu gdje se unosi preko 300 g dnevno. Djeca ne trebaju biti na strogoj LCHF prehrani kao ni osobe sa problemima štitnjače. Za ove skupine je bolja opcija nešto veći unos ugljikohidrata kao što je to na Paleo prehrani. 

Neke verzije low carb dijete dozvoljavaju procesiranu nezdravu hranu, ali moj stav o tome je vrlo jasan: osim na unos ugljikohidrata svakako trebamo paziti na porijeklo i kvalitetu namirnica kako bismo smanjili unos toksičnih tvari kroz hranu i osigurali bolji i veći unos nutrijenata. To znači birati prirodnu cjelovitu hranu a ne prerađevine, birati meso pašnih životinja, jaja slobodnih kokoši, ribu iz čistih mora (ne iz uzgajališta), povrće i voće iz organskog uzgoja i mliječne proizvode od domaćeg mlijeka pašnih životinja. 
Čitajte više o LCHF prehrani:
Knjiga Istine i laži o hrani
LCHF za mršavljenje - vodič za početnike
LCHF - kako prilagoditi jelovnik za mršavljenje
Prva hrvatska LCHF kuharica

PALEO PREHRANA

Paleo je način prehrane najsličniji prehrani naših predaka prije poljoprivredne revolucije, na koju smo genetski najbolje prilagođeni. Paleo je globalni trend povratka prirodnoj izvornoj prehrani, nastao na osnovu novijih znanstvenih spoznaja o štetnosti industrijski procesirane, nutritivno siromašne hrane prepune aditiva. Kada izbacimo iz prehrane ono što iritira naš organizam i dovodi do poremećaja zdravih tjelesnih funkcija, tijelo se samo dovodi u ravnotežu i svoje prirodno zdravo stanje. Tako se cijeli niz zdravstvenih problema poboljšava uz Paleo prehranu. 

Kao i na LCHF, prema Paleo modelu se jede meso, riba, jaja, povrće, zelenje, orašasti plodovi i sjemenke. Naglasak je na prirodnom i izvornom, pa se bira meso pašnih životinja, jaja slobodnih kokoši i neprskano povrće. Ne jedu se žitarice niti hrana od brašna žitarica i ne jedu se nikakve industrijske prerađevine. Za razliku od LCHF, na Paleo prehrani se ne konzumiraju mliječni proizvodi, iako to različiti autori različito tumače. Istina je da su mliječne prerađevine koje kupujemo u supermarketima daleko od prirodne izvorne hrane i pravog domaćeg mlijeka, dijelom zbog pogrešnih postupaka u masovnom uzgoju životinja, dijelom zbog brutalne industrijske prerade mlijeka, što sve mijenja strukturu, nutritivni sastav i djelovanje mliječnog proizvoda na zdravlje. 

Na Paleo prehrani ne moramo biti jako strogi sa svim mliječnim proizvodima ako smo zdravi i ako biramo one zaista kvalitetne i u što prirodnijem stanju. Npr maslac i maslo (ghee) je izvanredna namirnica, kao i domaći kefir koji se izrađuje uz pomoć kefirne kulture od domaćeg mlijeka. Još bolji izbor je kozje mlijeko zbog drugačijeg tipa kazeina (proteina koji može doprinijeti zdravstvenim problemima), pa tako kvalitetni kozji i ovčji sirevi mogu biti sastavni dio Paleo prehrane. Moja preporuka je da budemo pažljivi sa orašastim plodovima, odnosno da kupujemo domaće plodove u kori koja ih štiti od plijesni i oksidacije. 

Što se tiče unosa ugljikohidrata oni nisu pod takvom restrikcijom kao na LCHF prehrani, ali se biraju oni iz kvalitetnih izvora: korjenasto povrće, batat, tikva, voće, a dozvoljena su i škrobasta brašna kao tapioka, brašno zelene banane i slično. Ako ste osjetljivi na ugljikohidrate prilagodit ćete, odnosno smanjiti njihov unos.

Paleo je nutritivno bogata prehrana i pogodna za sve ljude koji se žele zdravije hraniti. 

Čitajte više o Paleo prehrani: 
Paleo prehrana u teoriji i praksi

Bezglutenske, Paleo i LCHF namirnice - što je što i za koga

TRADICIONALNA WAPF PREHRANA

Tradicionalna WAPF prehrana je prehrana koju promiče zaklada Weston A. Price a nastala je na osnovu istraživanja zdravih tradicionalnih kultura koje je provodio dr. Weston Price i o tome izvjestio u svojoj izvanrednoj knjizi Nutrition and Physical Degeneration. Ovako se većina ljudi u svijetu hranila u periodu od poljoprivredne revolucije pa do razvoja prehrambene industrije. Prema ovom modelu prehrane žitarice nisu zabranjene, ali se obavezno pripremaju na pravilan, tradicionalan način, a to je namakanje, fermentacija i/ili klijanje. U ovoj prehrani naglasak je na konzumiranju zdravih prirodnih masnoća, i to onih životinjskog porijekla. Potiče se konzumiranje fermentirane hrane kao što je kefir i drugi fermentirani mliječni proizvodi te fermentirano povrće (kiseli kupus primjerice, ali i drugo povrće). Ostalo je slično kao i prema LCHF i Paleo modelu: meso i iznutrice zdravih pašnih životinja, jaja slobodnih kokoši, općenito prirodna i domaća nutritivno bogata hrana, a odbacuju se industrijske prerađevine. 

Ovaj način prehrane je idealan za zdrave obitelji koje se žele zdravije hraniti i kojima nije teško kuhati, mijesiti kruh, klijati žitarice, fermentirati povrće, izrađivati svoju zimnicu, paštete itd … 

Čitajte više o tradicionalnoj WAPF prehrani: 
Velika knjiga o prehrani i njezi djece

Priča iz davnina – ili gradivo koje su nas trebali naučiti u osnovnoj školi 

Prirodna i zdrava prehrana za cijelu obitelj

Klijanje zrnja, orašastih plodova i sjemenja

Kod različitih autora postoje različiti nazivi za isti tip prehrane, pa tako npr dr. William Davis u svojoj knjizi Pšenični trbuh (Wheat Belly) opisuje LCHF prehranu, ali se razlikuje u tome što je dozvoljena vrlo mala količina (1/2 šalice) bezglutenskih i pseudožitarica. Preporuča se kod mršavljenja i općeg poboljšanja zdravlja.

Knjiga: Pšenični trbuh 

Autor Dave Asprey u svoj knjizi The Bulletproof Diet također opisuje LCHF prehranu iako ne koristi taj naziv. Asprey je popularizirao ”Bulletproof” kavu za doručak (kava s maslacem i kokosovim uljem ili MCT uljem). Preporuča se kod mršavljenja i općeg poboljšanja zdravlja.

Knjiga: The Bulletproof Diet 

Autor Mark Sisson u svoj knjizi Primal Blueprint i na blogu Mark’s Daily Apple opisuje Paleo prehranu, ali on je naziva Primal. Unos ugljikohidrata se prilagođava individualnim potrebama, a mliječno nije strogo zabranjeno već se biraju kvalitetni punomasni proizvodi.

Knjiga: Primal Blueprint 

Niže slijedi pregled nekih modela prehrane koji se koriste u terapeutske svrhe, znači na ograničeno vrijeme dok se ne postigne poboljšanje zdravstvene situacije. Neke dijete su eliminacijske dijete, gdje se potencijalno problematične namirnice izbacuju na određeno vrijeme, te se ponovo uvode prateći reakcije tijela. 

Ketogena dijeta je tip LCHF prehrane sa vrlo strogo reduciranim unosom ugljikohidrata (do 20 g dnevno). Desetljećima se uspješno koristi kao terapija kod epilepsije, a zadnjih godina se sve više istražuje o utjecaju ketogene dijete kod karcinoma. Mnogi liječnici preporučuju ketogenu dijetu kod psihičkih problema kao što je depresija, anksioznost i bipolarni poremećaj. 

Čitajte više: Ketogena prehrana – Kompletan pregled dobrobiti ketogene LCHF prehrane 
Knjiga: Masti koje život znače, dr. Joseph Mercola

GAPS dijeta (crijevno-psihološki sindrom) dr. Natasha Campbell-McBride: LCHF prehrana bez mliječnih proizvoda osim maslaca, domaćeg jogurta ili kefira, s naglaskom na juhe od kostiju i fermentirane namirnice. Ovo je eliminacijska dijeta s postepenim uvođenjem novih namirnica i provodi se kod bolesti probavnog trakta i poremećaja ponašanja kod djece uzrokovanih disbiozom crijevne flore. 

Više u knjizi GAPS Crijevno psihološki sindrom.

SCD dijeta (specijalna ugljikohidratna dijeta) dr. Sidney Valentine Haas i Elaine Gottschall: LCHF prehrana bez kompleksnih teško probavljivih ugljikohidrata, dozvoljeni su jednostavni ugljikohidrati – monosaharidi iz manje slatkog voća i meda, domaći jogurt i mliječni proizvodi bez laktoze. Provodi se kod kroničnih upalnih bolesti crijeva i drugih probavnih tegoba. 

Više u knjizi Breaking the Vicious Cycle: Intestinal Health Through Diet 

AIP dijeta (autoimuni paleo protokol) Sarah Ballantyne PhD: Paleo prehrana koja isključuje neke namirnice iz tzv. ”sive zone” – povrće iz skupine Solanacea (nightshades): krumpir, rajčica, patliđan i paprika, zatim orašaste plodove, sjemenke, jaja, kavu, alkohol, nesteroidne protuupalne lijekove (kao aspirin, ibuprofen), zaslađivače i aditive. Eliminacijska dijeta s postepenim uvođenjem novih namirnica. Provodi se kod autoimunih bolesti. 

Čitajte više: 
Dijeta kod autoimunih bolesti (Autoimuni Paleo Protokol) 
Knjiga na hrvatskom: Autoimuni nutrivor - priručnik i kuharica bez alergena.

Wahls protokol dr. Terry Wahls. Paleo prehrana s naglaskom na organske nutritivno bogate namirnice, velike količine povrća različitih boja, omega 3, iznutrice i nizak unos ugljikohidrata. Dr. Wahls je bolovala od MS i izliječila se ovom prehranom. 

Više u knjizi: The Wahls Protocol: A radical new way to treat all chronic autoimmune conditions using Paleo principles 

FODMAP dijeta ograničava unos FODMAP ugljikohidrata koji se nalaze u mnogih biljnim namirnicama: voću, povrću, orašastim plodovima, žitaricama i mahunarkama. Kod osoba s probavnim tegobama i crijevnim bolestima, ovi se ugljikohidrati ne mogu pravilno razgraditi, već ih bakterije u crijevima fermentiraju. Pri tome se stvaraju nusproizvodi (gasovi, toksini i kiseline), što onda uzrokuje nadutost i bolove u trbuhu, kao i zatvor ili proljev.

Čitajte više: Napuhan trbuh i uz Paleo - LCHF prehranu? Vaš problem su FODMAP ugljikohidrati 

Zelena kura je Paleo-LCHF dijeta sa niskim unosom ugljikohidrata, bez mliječnih proizvoda i bez voća, s naglaskom na veću količinu povrća, pogotovo onog zelenog lisnatog. Provodi se za odmor i resetiranje probavnog sustava. 

Čitajte više: Zelena kura 

Anticandida dijeta je slična Zelenoj kuri s još nekim dodatnim ograničenjima uz uzimanje antifugalnih pripravaka i probiotika, a provodi se kod dokazane infekcije candidom. 

Čitajte više: Gljivica candida - pošast modernog doba

LCHF, Paleo, tradicionalna WAPF prehrana ili neka prilagođena kombinacija ovoga svega je nutritivno bogata prehrana, što znači da ako se ovako hranite nutritivno vam ništa neće nedostajati. Zajednički naziv može biti prava hrana ili izvorna prehrana, i to je ono što želim približiti ljudima. No ako imate ozbiljnijih zdravstvenih problema vjerojatno trebate neku eliminacijsku dijetu koja se provodi u terapeutske svrhe na ograničeno vrijeme. 

U svakom slučaju, moj savjet je da se dobro educirate kako biste znali što, kako i koliko jesti. Prehranu je potrebno prilagoditi svom zdravstvenom stanju i ciljevima, na primjer ako želite smršaviti teško ćete to postići na tradicionalnoj WAPF prehrani ili Paleo prehrani ako ne smanjite unos ugljikohidrata. Ili ako imate neku autoimunu bolest pametno je izbaciti mliječne proizvode, pa u tom slučaju ni LCHF niti WAPF nisu za vas, to je prije Paleo ili čak AIP. Kod upalnih bolesti crijeva, ugljikohidrati nisu problem, dapače, škrobasto povrće treba biti glavni izvor ugljikohidrata, ali treba izbaciti FODMAP ugljikohidrate. Ili, ako imate candidu ali ste jako mršavi, onda nije dobro da rigorozno smanjujete unos ugljikohidrata da ne biste još više smršavili. Birajte one iz zdravijih izvora ali ograničite šećere. 

Nadam se da će vam ovaj pregled pomoći da pronađete što je optimalno za vas!

LCHF mršavljenje bez gladi

Prelaskom na LCHF način prehrane možemo, uz znatno poboljšanje zdravlja, izgubiti i suvišne kilograme. Stabilna razina šećera u krvi, bez pretjeranog izlučivanja inzulina, omogućuje oslobađanje masnih zaliha iz stanica i njihovo trošenje. Umjesto šećera, tijelo tako troši masnoću za energiju, pa više ne osjećamo čestu glad ni želju za jelom. Nedostatak energije i kronični umor nestaju, budući da više ne ovisimo o obrocima za nadopunu energije, već nam je ona sada dostupna iz vlastitih masnih rezervi.

LCHF nije samo još jedna nova dijeta za mršavljenje koju ćete provoditi nekoliko tjedana i nakon toga se moći vratiti starom načinu prehrane. LCHF je više od dijete, to je stil života za one ljude koji trajno odbacuju “moderan” način prehrane jer su shvatili da im on narušava zdravlje i donosi višak kilograma. LCHF nema sličnosti s drugim dijetama za mršavljenje zato što kod ovog načina prehrane nema gladi. Jede se do sitosti, ali se biraju namirnice. Teško da išta može biti jednostavnije od toga. Želim napomenuti da LCHF ne znači da se jede više mesa nego u standardnoj prehrani, već se jede više raznog povrća (umjesto škrobno-glutenskih priloga) i više prirodnih masnoća koje daju hranjive tvari, energiju i dugotrajniji osjećaj sitosti. Na kraju se količinski jede manje, ali se osjećate sitije.

Osnovne namirnice ili temelj prehrane (protein, povrće, zdrave masnoće) - na tanjuru je 1/3 proteina (meso, riba ili jaja) i 2/3 povrća, pripremljeno na zdravim masnoćama

• Meso i perad. Najbolje je meso pašnih životinja i slobodnih kokoši, također i divljač. Ne uklanjajte masnoću s mesa i kožu s piletine;
• Riba i druga hrana iz mora, rakovi, škampi, školjke, alge. Jedite češće plavu ribu zbog omege-3 (npr. srdele i skuše) ali naravno i druga riba je jako zdrava;
• Jaja. Najbolje da budu domaća, ekološka ili jaja slobodnih kokoši;
• Iznutrice;
• Povrće koje raste iznad zemlje, po mogućnosti iz ekološkog uzgoja: sve vrste kupusa, brokula, cvjetača, kelj, prokulica, špinat, blitva, raštika, mišancija, zelene mahune, artičoka, šparoge, tikvice, patlidžani, masline, sve vrste salate, endivija, matovilac, radić, rukola, krastavci, rajčica, paprika, koromač, celer, tikva (bundeva);
• Lukovičasto povrće: luk, mladi luk, ljutika, češnjak, poriluk;
• Gljive;
• Avokado, limun;
• Đumbir, kurkuma, čisto začinsko bilje bez aditiva;
• Masti životinjskog porijekla: maslac i svinjska mast, također su vrlo zdrave pileća, pačja, guščja i goveđa mast;
• Hladno prešana ulja: maslinovo i kokosovo;
• Suho meso, slanina/panceta, pršut, čvarci, krvavice i kobasice, ali samo domaće proizvodnje, bez nitrita, glutamata i drugih opasnih kemikalija;
• Lakto-fermentirane namirnice kao što su domaći kefir, domaći jogurt i domaći kiseli kupus;
• Juhe od kostiju, mesne, kokošje, riblje, povrtne juhe, hladetina;
• Domaća majoneza i umaci napravljeni od hladno prešanog maslinovog ulja, maslaca, domaćih jaja, začinskog bilja;
• Voda je najbolje piće.

Dodatne namirnice - koristiti umjereno (mliječno, škrob)

• Prirodni punomasni mliječni proizvodi, kiselo i slatko vrhnje, mekani (svježi) i tvrdi (zreli) sirevi, skuta, kajmak.
• Korijenasto povrće sve osim krumpira: rotkvica, cikla, čičoka, koraba, mrkva, pastrnjak, repa, crna rotkva i sl. Najbolje je da korjenasto povrće jedete sirovo (naribano na salatu) a ne kuhano, jer skuhano ima više škroba kojeg treba ograničiti radi lakšeg gubitka kg.
• Šumsko (bobičasto) voće kao maline, ribiz, borovnice, jagode, brusnice, kupine (može i smrznuto), grejp i drugo manje slatko voće – vrlo umjereno jer voće sadrži šećer;
• Orašasti plodovi i sjemenke: orasi, bademi, lješnjaci, makadamia, brazilski orah, pekan, indijski oraščić, pistaccio. Od sjemenki bučine, suncokretove, lanene, sezamove, chia i sjemenke konoplje. Mljevene orašaste plodove i sjemenke možete koristiti umjesto brašna za razna peciva i kruh, a od njih također možete raditi maslac i razne namaze;
• Kokosovo brašno, ribani kokos, kokosovo mlijeko, kokosovo vrhnje;
• Nezaslađeni kakao prah, psyllium prašak ili ljuspice (za peciva i kruhove);
• Kava, čajevi, topla ili hladna limunada (ako treba sladilo - može stevija).

Dozvoljeno povremeno, za gušt

• 1 – 2 dl vina ili 0,2 – 0,3 dl žestokog; 
• par kockica tamne čokolade sa min. 70% kakaa.

Ciljevi zbog kojih želimo promijeniti prehranu mogu biti različiti, jer nismo svi na ovoj prehrani zbog mršavljenja. Zato treba jelovnik prilagoditi sebi. Namirnice iz prve kategorije sadrže malo ili nimalo ugljikohidrata i čine temelj prehrane, njih možete jesti do sitosti. Namirnice iz druge kategorije sadrže nešto više ugljikohidrata, zato ih treba više ili manje ograničiti ako želite mršaviti (neke čak treba potpuno izbaciti, vidi npr. Zelenu kuru ili anti-candida dijetu.)

Izbacite iz prehrane (nepotrebno, sadrži previše šećera, ili štetno)

• Sve žitarice i brašno svih žitarica (kako glutenske, tako i bezglutenske i pseudožitarice): pšenica, raž, ječam, pir (spelt), zob, proso, riža, kukuruz, heljda, amaranth, quinoa;
• Kus-kus, bulgur, palenta (žganci), kokice (popcorn), rižini keksi;
• Mahunarke: grah, slanutak, leća, soja, također zeleni grašak i bob;
• Pahuljice za doručak, cornflakes, müsli, žitne/zobene kašice, griz, čokolino, medolino i sl.;
• Tjestenina, kruh, peciva, pizza, kroasani, krafne i svi drugi pekarski proizvodi od brašna žitarica;
• Zobena, sojina, rižina i druga zamjenska mlijeka od žitarica;
• Krumpir, čips i prženi krumpirići;
• Šećer i proizvodi koji ga sadrže, slatkiši, kolači, keksi, peciva, biskviti, čokolada, marmelada, industrijski deserti, puding, nutela i sl;
• ”Prirodni zaslađivači”: javorov sirup, sirup agave, ječmeni i rižin slad, smeđi šećer (ako ste bolesni možete malo meda s đumbirom);
• Umjetni zaslađivači, aspartam i drugi;
• Kupovni sokovi i svi zaslađeni napitci, voćni jogurti;
• Margarin i industrijska ulja: kukuruzno, sojino, suncokretovo, repičino i sve vrste ulja koja se deklariraju pod nazivom jestivo ulje;
• Kupovni suhomesnati proizvodi koji sadrže štetne kemijske dodatke: glutaminate (pojačivače okusa), razne kemikalije i šećere, kao što su hrenovke, kobasice, salame, paštete;
• Industrijske prerađevine pune šećera, pšeničnog brašna, margarina, kemijskih aditiva – kupovna majoneza, kečap, dresing za salatu, mješavine začina, hrana iz vrećica, tuba, konzervi, kutija, tetrapaka i sl.;
• Suho voće (grožđice, brusnice, datulje, suha smokva...) i voće visokog glikemijskog indeksa (banana, grožđe, kruška, breskva…)
• Industrijski mliječni proizvodi (birajte domaće mliječne proizvode);
• Pivo – tekući kruh;

Napomena za dijabetičare:

Ako imate dijabetes i koristite inzulin ili druge lijekove za snižavanje glukoze, trebate znati da prehrana s manje ugljikohidrata smanjuje potrebu za tim lijekovima. S nepromijenjenim dozama lijekova možete doživjeti hipoglikemiju, zato se trebate konzultirati sa svojim liječnikom te ga zamoliti da vam pomogne odrediti dozu lijekova u skladu s novim načinom prehrane.

Prolazne smetnje zbog promjene prehrane

Važno je unaprijed se upoznati s mogućim prolaznim smetnjama koje se mogu pojaviti s promjenom prehrane (keto flu ili low carb flu). Kada tijelo prelazi s korištenja šećera (glukoze) kao primarnog izvora energije, na korištenje masnoće i ketona, neki ljudi (ali ne svi) prvih nekoliko dana osjete prolazne tegobe. To može biti: glavobolja, umor, pospanost, otežana koncentracija, pa čak i mučnina. Neke osobe mogu osjetiti i ubrzani rad srca, grčeve u nogama ili dobiti zatvor, a kod nekih opet dođe do pojačanog znojenja ili osjete loš zadah ili metalni okus u ustima. Važno je znati da su ovo normalne i bezopasne pojave koje nastaju zbog prilagođavanja tijela na drugo gorivo i da brzo prolaze.

Naime, tijelo koje je naviklo na prehranu s puno ugljikohidrata i malo masti, zaboravilo je kako se troše masti pa sada proizvodi nove enzime koji su potrebni za taj proces. Nadalje, kako se prazne glikogenske rezerve, tako tijelo otpušta višak tekućine (jer glukoza vezuje vodu) pa se više mokri. No osim vode gubimo i elektrolite – natrij, magnezij i kalij, i to je zapravo najveći razlog zašto se možemo osjećati loše i zbog toga trebamo voditi računa da nadoknadimo i tekućinu i elektrolite. Zato je idealna juha od kostiju ili temeljac koji je bogat raznim mineralima. Pripremite veliki lonac temeljca kad krećete s promjenom prehrane, pa popijte po šalicu više puta u toku dana. Ne zaboravite posoliti juhu, jer vam je potreban natrij iz soli. Ali neka sol bude prava prirodna koja je bogata mineralima, kao što je himalajska sol ili prirodna nerafinirana morska sol. Kalij ćete dobiti iz zelenog lisnatog povrća pa je i to razlog više da povrće jedete redovno i to puno više nego prije. Magnezij je najbolje uzeti kao suplement, oko 400 mg dnevno. Birajte kvalitetan suplement nekog boljeg proizvođača, nikako šumeće tablete – one su beskorisne.

U ovom prelasku će pomoći i uzimanje dovoljno masnoće, kako bi je tijelo lakše naučilo sagorijevati. Ne bojte se zamastiti jelo te prve dane, slobodno dodajte maslaca, kokosovog ulja, slanine ili čvaraka. Nemojte uzimati previše proteina jer se višak proteina pretvara u glukozu što otežava prelazak tijela na ”masni pogon”. To znači da jedete mesa u normalnoj količini ali da pojačate masnoće.

Dakle, pijte puno tekućine i juhe od kostiju, jedite puno zelenog lisnatog povrća, dosta masnoće i uzmite magnezij. Ovo će ublažiti te prolazne smetnje i vrlo brzo ćete biti kao novi. Kad vam se tijelo adaptira na sagorijevanje masnoće, to ćete doživjeti kao iznenadni priliv nove energije, poboljšanu mentalnu jasnoću, nestanak umora i pospanosti, poboljšanu tjelesnu izdržljivost, nestanak gladi i želje za grickanjem. Jednostavno ćete se odjednom osjetiti moćno, kao fat-burning beast (zvijer na masnom pogonu) kako to Mark Sisson slikovito opisuje.

Pročitajte: LCHF prehrana za bolje zdravlje 
LCHF - Regulacija apetita i količine hrane

Saznajte više o zdravom mršavljenju bez gladovanja iz knjige Istine i laži o hrani i pridružite se tisućama zadovoljnih osoba koje su prateći savjete iz knjige trajno izgubile suvišne kilograme, uz bitno poboljšanje zdravlja i vitalnosti.

Informacije o knjizi: Novo: revidirano i prošireno izdanje.

Ovo je jedina knjiga na hrvatskom jeziku koja se argumentirano obračunava s ustaljenim predrasudama i pogrešnim uvjerenjima o prehrani. Na cjelovit i jasan način opisuje najveće probleme moderne prehrane, otkriva uzroke epidemije debljine i kroničnih bolesti, te nudi jednostavna i konkretna rješenja za regulaciju tjelesne težine i poboljšanje zdravlja.

LCHF - primjer jelovnika za mršavljenje

Ovo je primjer LCHF jelovnika za osobe koje imaju višak kilograma (10 kg i više), dijabetes, metabolički sindrom (povišen tlak, povišene trigliceride, povišen šećer u krvi), inzulinsku rezistenciju, PCOS. 

Doručak: 

Jaja na način kako volite – kuvana utvrdo, kuvana u meko, pečena na masti, kao omlet ili fritaja s povrćem ili kako hoćete i kako vam prija. Uz jaja malo pancete ili pola avokada ili malo kvalitetnog sira i maslina. Ili palačinka koju znate napraviti od jaja i abc sira ili mascarpone sira. Uz to zelena salata. 

Ili 

Kruh od dozvoljenih low carb brašna kao što su bademovo, sezamovo, kokosovo, dakle brašna od orašastih plodova i sjemenki. To mogu biti “odmaščena” brašna (koja se dobiju nakon cijeđenja ulja iz ploda) ili mljeveni cijeli plodovi. U kruhove možete dodati svježi sir, jaja ili kiselo vrhnje. Zelena salata. 

Ili 

Puding od chia sjemenki kojeg radite od jogurta, kefira, bademovog ili kokosovog mlijeka, sa chia sjemenkama koje geliraju kad ih pomiješate u tekući sastojak. U ovo se može dodati nešto nasjeckanih badema ili oraha, ribanog kokosa, cimeta ili bobičastog/šumskog voća po želji. Izbjegavajte zaslađivanje a ako baš morate zasladiti onda koristite steviju (najbolji izbor je zeleni prah od osušenog lista stevije). Ili kefir sa mljevenim lanenim sjemenkama umjesto chie. Ili topla kašica koju skuhate s malo ribanog kokosa, mljevenih badema, dodate maslaca i cimeta. 

Ili 

Za doručak se može jesti i hrana koju jedemo za ručak ili večeru: meso, povrće, juhe. Nema ništa bolje od tople juhice na prazan želudac. 

Ili 

Eggmilk cappuccino: u posudu stavite jedan žumanjak, žličicu-dvije maslaca i žličicu kokosovog ulja, dodajte u to malo vrele vode i izmiksajte mikserom. Dobit ćete lijepo pjenasto mlijeko koje dodajete u kavu. Ovo je za one koji ne vole jesti ujutro i koristi se kao zamjena za obrok a ne uz obrok. Ako jedete doručak, iza doručka popijte običnu kavu bez ičega. 

Ili 

Ako ne jedete doručak, ne morate. Na taj način produžavate noćni post i to je super zdravo. Jedite ručak kad ogladnite. 

Ručak: 

Meso ili riba s povrćem pripremljeno kako znate i volite. Birajte povrće s malo ugljikohidrata kao što je zeleno lisnato povrće, špinat, blitva, raštika, kupus, kelj, brokula, cvjetača, tikvica. Pripremajte povrće sa dobrim masnoćama i to vam je prilog uz meso umjesto krumpira, tjestenine i riže. Pored toga jedite sirovo povrće na salatu, npr zelenu salatu, naribani kupus, krastavac, mladi luk, rotkvice. Omjer na tanjuru je 1/3 meso i 2/3 povrće. Možete napraviti špagete od spiralizirane tikvice ili pire od cvjetače. Masnoće koristite koliko treba za pripremu hrane, i za začiniti povrće, ne treba trpati masnoću na tanjur. Zdrave masnoće su maslinovo ulje, kokosovo ulje, maslac, domaća mast, žumanjak (možete napraviti domaću majonezu ili holandez umak). Ako radite ponesite ručak sa sobom, ne možete čekati 17 sati za jesti prvi konkretni obrok. 

Večera: 

Isto kao za ručak ili isto što je predloženo za doručak. Ili zelena povrtna juha (skuhate raznog povrća, začinite i izmiksate štapnim mikserom ili u blenderu). Ili tortilja koju napravite od kokosovog brašna, napunite avokadom, komadićima mesa ili jajima i povrćem. Ako jedete navečer sireve, nareske, pršut, pancetu, domaće kobasice, ne jedite to bez povrća! Napravite veliku zdjelu salate! Kobasice samo domaće, bez aditiva. Suhomesnati kupovni proizvodi imaju aditive, šećer i svašta nepotrebnog i štetnog. 

Međuobroci: 

Nisu potrebni. Ako mršavite dovoljno vam je jesti 2-3 puta dnevno. Važno je piti dosta vode između obroka. Ako vas baš uhvati glad, uzmite malo maslina, 10-tak badema ili polovica oraha ili malo pancete, time ćete zavarati glad do idućeg obroka. 

Slastice: 

Torte, kolači i druge slastice nisu dio jelovnika za mršavljenje, strpite se, u tome možete uživati kad postignete cilj. Ali, ako je neka prilika, rođendan ili neka druga proslava, onda možete jesti LCHF kolače i torte, ali to je samo ponekad. Ako vam baš padne mrak na oči, pojedite štangu tamne čokolade sa min. 70% kakaa. Ili još bolje, napravite sami čokoladice od kakao praha, kakao maslaca, kokosovog ulja i zasladite stevijom. 

Zaslađivači: 

Svašta ima na tržištu i razni promotori LCHF preporučuju razne vrste zaslađivača. Ali ako pitate mene, ja bih se držala isključivo zelenog praha stevije (osušeni list stevije). Sve drugo je kemija. Ali najbolje je odvići se slatkog okusa. 

Mliječni proizvodi na LCHF: 

Nisu zabranjeni, ali moja preporuka je da birate one kvalitetnije jer na tržištu ima svega. Dobri su: 

- maslac, 

- kefir iz kućne radinosti (od domaćeg mlijeka ili kupovnog “svježeg” od 5 dana trajanja, nikako tetrapak), 

- svježi kravlji sir, ovčja skuta, 

- kvalitetni tvrdi sirevi malih proizvođača, ne pravokutni komercijalni sirevi iz supermarketa,

- može proći abc sir, mascarpone i takvi slični krem sirevi koji nemaju dodataka u sebi, obično ih koristimo u receptima za peciva, 

- može punomasno kiselo vrhnje. 

Nisu dobri: 

- slatko vrhnje jer nažalost svi brendovi dodaju karagen koji je jako štetan. Ako nađete domaće vrhnje bez dodataka, to je nešto drugo; 

- mlijeko kupovno, ide samo za raditi kefir, nemojte ga onako piti ni koristiti za kolače i kreme; 

- sirevi iz supermarketa u pravokutnim masama. Sireve koristite umjereno, kao delikates i zato nabavite pravi kvalitetni, još najbolje kozji ili ovčji.

- sirni i mliječni namazi puni dodataka. 

Mliječni proizvodi znaju dizati inzulin, bez obzira na sadržaj ugljikohidrata, jednostavno tako djeluju. Zato oni koji teže mršave izbacuju mliječno ili ga organičavaju. Naravno i oni koji su intolerantni ili im iz bilo kojeg razloga smetaju mliječni proizvodi neće ih koristiti. Zamjena može biti kokosovo ili bademovo mlijeko. 

Voće na LCHF: 

Dozvoljeno je šumsko/bobičasto voće jer ono ima malo šećera za razliku od drugih vrsta. No nekima ne smeta voće za mršavljenje, to je dosta individualno i ja sam za to da testiramo sami sebe. Mnogima više smetaju mliječni proizvodi nego voće. 

Tekućina: 

Ujutro pijte mlaku vodu s limunom, jako je zdravo. U toku dana pijte dosta vode, između obroka. Dozvoljeni su biljni čajevi bez zaslađivača. Kava je dozvoljena ali ne pretjerujte s njom, ispijanje kave po cijele dane zna negativno djelovati na nadbubrežne žlijezde (onda ste stalno u stresu i ne možete mršaviti). Čaša crnog vina dozvoljena uz jelo tu i tamo. Možete piti limunadu a dobro je popiti čašu vode sa žličicom jabučnog octa jednom ili više puta dnevno. 

Happy fat-burning!

***Ako skidate zadnjih 5-10 kg, a već ste od ranije na LCHF, pročitajte ovdje:
Kako skinuti zadnjih 5-10 kg za one koji su već na LCHF prehrani (Zelena Keto IF dijeta)

Dijeta kod autoimunih bolesti (Autoimuni Paleo Protokol)

Ovo je dijeta koju preporučuju mnogi liječnici i stručnjaci, između ostalih dr Datis Kharrazian, autor bestsellera The Thyroid Book i The Brain Book i Sarah Ballantyne, PhD, autorica knjige The Paleo Approach – Reverse Autoimunne Disease and Heal Your Body i web stranice The Paleo Mom. 

Autoimune bolesti i propusna crijeva zatvaraju vas u začarani krug

Osobe koje pate od autoimunih bolesti (Hashimoto, hipotireoza, hipertireoza, reumatoidni artritis, lupus, psorijaza, dijabetes tip 1, multipla skleroza i mnoge, mnoge druge) uvijek imaju problema s crijevima. Autoimune bolesti ne mogu se razviti ako crijeva nisu propusna, jer upravo propusna crijeva propuštaju u krvotok komponente koje provociraju imunološke reakcije. Što je autoimuna bolest ozbiljnija, to su ozbiljniji problemi s crijevima, i obrnuto. Začarani krug u kojem propusna crijeva rasplamsavaju autoimunu bolest, koja i dalje oštećuje crijevni zid, stalno se ponavlja.

Dijeta za autoimune bolesti je dijeta za oporavak crijeva. Cilj je ukloniti sve namirnice koje sadrže komponente koje djeluju inflamatorno i kao okidač na imunološki sustav, koje doprinose prekomjernom razmnožavanju kvasnih gljivica te doprinose stvaranju propusnih crijeva. Dijeta omogućuje smirivanje upalnih procesa, smanjivanje proizvodnje autoantitijela i iscjeljivanje crijeva. Dijeta je vrlo jednostavna ali i stroga, uzimanje najmanje količine neke namirnice koja nije dozvoljena može isprovocirati imunološku reakciju, dovesti do upale i rasplamsavanja same autoimune bolesti.

Dijeta je djelotvorna sama po sebi, ali da bi oporavak bio učinkovitiji i brži, trebao bi vas pratiti kvalificirani liječnik funkcionalne medicine (ako nađete takvoga) koji razumije povezanost između crijeva, mozga, imunološkog i endokrinog sustava.

Što se jede:

(Jede se uglavnom sve što su jeli naši preci kroz veći dio ljudske povijesti, a ne jede se uglavnom ništa što dolazi iz tvornica i industrijskog uzgoja – logično). Naravno ako ste alergični ili imate intoleranciju na neku namirnicu, nećete je jesti samo zato što je na listi, to je jasno.

• Povrće, uglavnom sve vrste, osim povrća iz grupe Solanaceae – nightshades (rajčica, paprika, patliđan i krumpir) i osim ako vas neke vrste povrća napuhuju – te ne jedite. Povrće bi trebalo biti organsko, koje nije tretirano toksičnim sredstvima. Npr: kupus, brokula, cvjetača, kelj, prokulica, špinat, blitva, raštika, zelene mahune, artičoka, šparoge, tikvice, tikva (bundeva), masline, zelena salata, endivija, matovilac, krastavci, rotkvica, koromač, celer, luk, poriluk, češnjak, cikla, čičoka, koraba, mrkva, pastrnjak, repa, crna rotkva, batat.
• Fermentirana hrana: kiseli kupus, kimchi, ukiseljeni đumbir, fermentirani krastavci, jogurt od kokosovog mlijeka, kombucha, vodeni kefir i sl. U prodavaonicama nećete naći pravu fermentiranu hranu pa je morate napraviti sami. Potražite na internetu informacije kako prirediti fermentirane namirnice anaerobno (bez kisika, u zatvorenim posudama) jer one ne sadrže histamine kao namirnice fermentirane aerobno (otvorene, uz prisustvo zraka) na koje mnogi ljudi reagiraju.
• Meso, perad, riba. Birajte divlju ribu iz mora (ne iz uzgajališta) s niskim sadržajem žive (npr tuna ima dosta žive, a najmanje je imaju sitne ribe, kao npr srdele). Birajte perad iz slobodnog uzgoja i meso pašnih životinja, izbjegavajte industrijsko meso koje sadrži antibiotike i hormone. Jedite iznutrice i životinjske masnoće. Da biste pronašli pravo meso pašnih životinja i slobodne peradi, potražite lokalne GSR-ove (Grupe Solidarne Razmjene) ili potražite infomacije na stranici Mudre Predaje.
• Voće niskog glikemijskog indeksa (osim ako vas neke vrste voća napuhuju – te ne jedite). Voće bi trebalo biti organsko, koje nije tretirano toksičnim sredstvima. Npr: avokado, šumsko (bobičasto) voće kao maline, borovnice, kupine, jagode, trešnje, zatim citrusno voće kao limun, grejp, mandarina, te drugo sezonsko voće.
• Kokos: kokosovo ulje, kokosov maslac, kokosovo vrhnje, kokosovo mlijeko, kokosove pahuljice (ribani kokos), kokosovo brašno, jogurt od kokosovog mlijeka.
• Začinsko bilje: bosiljak, korijander, đumbir, vlasac, metvica, timjan, mažuran, ruzmarin, origano, peršin, đumbir, prava morska sol, papar, kurkuma.
• Ostalo: jabučni ocat, biljni čajevi, maslinovo ulje.

Što se ne jede:

• Šećer i sve što sadrži šećer, agavin sirup, fruktozni glukozni sirup, kukuruzni sirup, ječmeni slad, rižin slad, javorov sirup, melasa, med, kokosov šećer, slatkiši, kolači, keksi, peciva, biskviti, bomboni, čokolada, marmelada, industrijski deserti, puding, nutela i sl, kupovni sokovi i svi zaslađeni napitci, voćni jogurti.
• Voće s visokim glikemijskim indeksom: banane, konzervirano voće, suho voće, mango, ananas, lubenica.
• Žitarice i brašno žitarica – sve vrste, glutenske, bezglutenske i pseudožitarice: pšenica, raž, ječam, pir (spelt), kamut, zob, proso, riža, kukuruz, heljda, amaranth, quinoa, komercijalni bezglutenski proizvodi, kus-kus, bulgur, palenta (žganci), kokice (popcorn), rižini keksi, pšenične klice, mekinje, pahuljice za doručak, cornflakes, müsli, žitne/zobene kašice, griz, čokolino, medolino i sl., tjestenina, kruh, peciva, krekeri, pizza, kroasani, krafne i sl., svi pekarski proizvodi od brašna žitarica, zobena, sojina, rižina i druga zamjenska mlijeka od žitarica.
• Orašasti plodovi i sjemenke (badem, lješnjak, orah, pekan, makadamia, lanene, suncokretove, sezamove, bučine sjemenke).
• Prerađevine koje sadrže skriveni gluten: gotovi umaci i dresinzi, buljoni, pivski kvasac, mješavine začina, emulgatori, stabilizatori, punila, gume za žvakanje, hrenovke, hidrolizirani biljni proteini, kečap, soja umak, salame, modificirani škrob, mononatrijum glutaminat, kava "3 u 1" i sl.
• Mliječni proizvodi: kravlje, ovčje, kozje mlijeko i sirevi, maslac, vrhnje, jogurt.
• Jaja.
• Mahunarke (grahorice): suhi grah, slanutak, leća, kikiriki, grašak, soja.
• Soja: sojino mlijeko, miso, tofu, tempeh, sojin protein (u prerađevinama), soja umak.
• Margarin i industrijska ulja: kukuruzno, sojino, suncokretovo, repičino i sve vrste ulja koja se deklariraju pod nazivom jestivo ulje.
• Gljive.
• Alkohol.
• Kava.
• Povrće nightshades (Solanaceae): krumpir, rajčica, patliđan, paprika, crvena paprika u prahu, kajen papar, papričice, tabasco umak, umak od rajčice, koncentrat rajčice.
• Ostalo: procesirana hrana, industrijski suhomesnati proizvodi, hrana iz konzervi, tuba, tetrapaka, kutija, vrećica, plastike.

Mnoge osobe s autoimunim bolestima izbacile su gluten iz prehrane i nije im bilo bolje. Pa su zaključili da nije do glutena. Greška. Gluten zaista jeste problem (prvi i najveći) ali je također problem i križna reakcija na druge slične komponente u drugim namirnicama. Sve žitarice i sve mahunarke sadrže proteine na koje reagiramo ako smo osjetljivi na gluten. Isto je sa mliječnim proteinom kazeinom. Križna reakcija može biti i na orašaste plodove, jaja, kavu…

Ovakva eliminacijska dijeta najbolji je način da otkrijete na koje namirnice ste osjetljivi a na koje ne. Nakon jednog perioda stroge dijete, kad ste već osjetili poboljšanje odnosno povlačenje simptoma svoje bolesti, možete pokušati uvoditi nove namirnice i pratiti da li će vam izazvati reakciju. Kada, kako i koje namirnice uvoditi je vrlo individualno i mora se prilagoditi sebi. 

2019. god. izašla je knjiga o AIP-u naših hrvatskih autorica Autoimuni nutrivor - priručnik i kuharica bez alergena

Izvori na engleskom:

Sarah Ballantyne, PhD: Autoimmunity
"AIP Friendly” recepti - Paleo recepti bez jaja, orašastih plodova i mliječnih proizvoda

Dr Datis Kharrazian

Knjige:

Sarah Ballantyne, PhD: The Paleo Approach – Reverse Autoimunne Disease and Heal Your Body

Dr Datis Kharrazian: Why Do I Still Have Thyroid Symptoms? when My Lab Tests Are Normal: a Revolutionary Breakthrough in Understanding Hashimoto's Disease and Hypothyroidism

Dr Terry Wahls: The Wahls Protocol: A Radical New Way to Treat All Chronic Autoimmune Conditions Using Paleo Principles

Dr Amy Myers: The Autoimmune Solution: Prevent and Reverse the Full Spectrum of Inflammatory Symptoms and Diseases

Vezano za objavu koja je jučer preplavila internet o štetnosti crvenog mesa i mesnih prerađevina

Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je potrošnju crvenog mesa kao "vjerojatno kancerogenu za ljude, na temelju ograničenih dokaza da konzumacija crvenog mesa uzrokuje rak kod ljudi" te proglasila procesirano meso kao "kancerogeno za ljude, na temelju dovoljno dokaza da konzumacija procesiranog mesa uzrokuje rak debelog crijeva." 

Stručnjaci su zaključili da "svakih 50 grama mesnih prerađevina dnevno povećava rizik od raka debelog crijeva za 18%". 

Prvo treba znati da kad se kaže da je nešto znanstveno dokazano, to nažalost nije uvijek tako. Pitanja koja između ostalog treba postaviti su: tko stoji iza studije (tko plaća njezino provođenje), koji rezultati se očekuju i zašto, o kojoj vrsti istraživanja se radi, koje metode i analize su korištene, kako su rezultati protumačeni itd. Recimo da imate dvije grupe ispitanika, jedna jede više mesa i ima visoku stopu nekog oboljenja, a druga jede manje mesa i ima manju stopu istog oboljenja. Treba znati da ovo dvoje nije u uzročno posljedničnoj vezi, kako se to često prikazuje, odnosno korelacija ne znači uzročnost. Skoro je nemoguće ispitati utjecaj jedne namirnice na zdravlje (u ovom slučaju 50 g mesnih prerađevina dnevno) jer postoje i mnogi drugi faktori koji će utjecati na rezultat, kao što su druge prehrambene navike i životni uvjeti ispitanika. 

Ako u skupini gdje se jede više mesa ljudi također više puše, ne jedu povrće, jedu više nezdrave procesirane hrane, više ih je pretilih i manje ih se bavi tjelesnom aktivnošću, dok u drugoj skupini gdje se jede manje mesa ljudi također jedu više svježih namirnica, ne puše, ne jedu prerađevine, bave se tjelesnom aktivnošću i nisu pretili - što mislite u kojoj skupini će biti više oboljenja? Zašto, zbog jedenja ili nejedenja mesa, ili zbog drugih faktora koji u studiji nisu uzeti u obzir? Razumijete? 

Drugi nedostatak ovakvih istraživanja je taj što se ljude pita što su jeli u nekom proteklom periodu. To nije pouzdana znanstvena metoda jer ljudi se često ne sjećaju što su jeli, koliko i kada, a često i namjerno iskrivljuju rezultat. Generalno, opservacijske studije nisu pouzdane u nutricionizmu. 

Nadalje, veliki nedostatak istraživanja o utjecaju mesa na zdravlje je što se trpaju u isti koš visoko procesirane mesne prerađevine i svježe meso. Ne trebaju nam novi znanstveni dokazi da bismo znali da su prerađevine štetne upravo zato što su visoko procesirane i prepune aditiva, i to ne samo mesne nego i sve ostale prerađevine. Kao što nam ne trebaju neki posebni dokazi da je bolji i zdraviji izbor meso pašnih životinja iz slobodnog uzgoja na kojemu smo kao vrsta evoluirali, nego meso životinja iz masovnog uzgoja koje su tretirane antibioticima i hormonima i tovljene koncentratima i sojom. 

Također obratite pažnju na riječi ”vjerojatno” (kancerogeno) i ”ograničeni” (dokazi), kojih u naslovima vijesti nema. Naravno, naslov treba biti bombastičan jer je to jedan od načina da se preuveličaju nepouzdani rezultati loše znanosti. 

Ne bih više dužila… Za mene ovo nije nikakva nova vijest - i dalje sam protivnik prerađevina svih vrsta i pobornik prave hrane u njenom izvornom obliku. Dolje hrenovke i salama, živio biftek! I ne brinite, nema ništa loše u domaćem špeku kakvog su konzumirali naši djedovi i babe i doživjeli 90+ godina. Problem je onaj industrijski jer je pogrešno tretiran i prepun kancerogenih aditiva. 

Ako želite čitati više, neka to budu izvještaji pametnih i neovisnih stručnjaka koji razumiju što je loša znanost, npr:

• Zoe Harcombe, engleska nutricionistica i autorica, vrlo ozbiljna i detaljna u svom istraživanju: World Health Organisation, meat & cancer 
• Dr. William Davis, američki kardiolog, autor bestsellera Wheat Belly: Go ahead: Eat your meat 
• Nora Gedgaudas, nutricionistica i autorica bestsellera Primal Body Primal Mind: The World Health Organization Red Meat Brouhaha 
• Dr. Ann Childers, stručnjakinja za nutricionizam i psihijatriju: The WHO and Meat
• Denise Minger (ranije na istu temu), autorica knjige Death by Food Pyramid: Will Eating Red Meat Kill You?