Doziranje Green Pasture proizvoda

Green Pasture proizvodi dolaze kao fermentirano ulje jetre bakalara (tekuće i u kapsulama), visokovitaminsko maslačno ulje te Royal mješavina fermentiranog ulja jetre bakalara s maslačnim uljem (u gelu i kapsulama). Za ljubitelje ovih proizvoda slijedi malo pojašnjenja o doziranju, količinama i cijenama a kupiti ih možete ovdje u web shopu.

Green Pasture ulja su visokokvalitetna ulja koja sadrže nutrijente neophodne za dobro zdravlje i imunitet koje teško dobivamo iz hrane: vitamine A i D te omega 3 masne kiseline. Zbog bogatog sadržaja nutrijenata i enzima Zaklada Weston A. Price svrstava ova ulja u kategoriju – najbolji. Ulja su dobivena hladnim postupkom fermentacije, pa su tako nutrijenti zadržani u svom prirodnom obliku i pravilnom omjeru. Vitamini A i D dolaze u idealnom omjeru 5-10:1 što je vrlo važno jer vitamini topivi u mastima djeluju sinergijski i najbolje ih je uzimati zajedno. Omega 3 masne kiseline dolaze u obliku iz kojem ih naše tijelo najbolje iskorištava: kao EPA i DHA. Višemjesečnom fermentacijom ulje dobiva dodatne hranjive tvari a probavljivost i asimilacija postaje bolja i lakša. Za razliku od gotovo svih drugih ulja na tržištu, Green Pasture ulja nisu rafinirana, termički obrađivana, a s obzirom da se dobivaju od samih jetri divlje ribe iz čistih voda nisu ni onečišćena teškim metalima i otapalima što je potvrđeno i testiranjem. Sadrže i brojne kofaktore kao vitamin PQQ, vitamin B17 (laetril) i koenzim CoQ10. Ulje jetre raže sadrži i kondroitin i skvalen te vitamine E i K2 a maslačno ulje sadrži i važnu arahidonsku kiselinu, vitamin K2 i butirinsku kiselinu.

U količini od 5 ml ulja (jedna čajna žličica) sadržano je 9.500 jedinica vitamina A i 1.950 jedinica vitamina D. Da biste ovu količinu ulja dobili iz kapsula potrebno je uzeti 10 kapsula od 500 mg.

DNEVNE DOZE (prema preporuci Weston A. Price Zaklade) 

• Bebe od 4 – 6 mjeseci: 1,25 ml ulja (1/4 čajne žličice) 
• Djeca od dobi 6 mjeseci do 12 godina: 2,5 ml ulja (1/2 čajne žličice) ili 5 kapsula 
• Djeca od 12 godina i odrasli: 5 ml ulja (jedna čajna žličica) ili 10 kapsula 
• Trudnice, dojilje, bolesni i ljudi pod stresom: 10 ml ulja (2 čajne žličice) ili 20 kapsula 

Bočica fermentiranog ulja jetre bakalara (po cijeni od 359 kn) sadrži 237 ml, pa će uz trošenje 2,5 ml dnevno (1/2 čajne žličice) potrajati 96 dana. Uzimate li istu količinu ulja u kapsulama, trebat će vam 5 kapsula dnevno. Tako će bočica kapsula (po cijeni od 275 kn) koja sadrži 120 komada, potrajati 24 dana. Odnosno za tri mjeseca potrošit ćete jednu bočicu ulja ili skoro četiri bočice kapsula.

Zbog toga je puno isplativije uzeti ulje, a kapsule su rješenje za ljude koji nikako ne podnose riblji okus. Ulje je najlakše uzeti priloženom špricom i pomiješati s malo soka, ili ga uzeti direktno u usta i progutati s gutljajem soka. Tako u ustima ne ostaje okus ribljeg ulja.

Royal mješavina sadrži 2/3 fermentiranog ulja jetre bakalara i 1/3 visokovitaminskog maslačnog ulja. Visokovitaminsko maslačno ulje kao i ulje raže bogato je još jednim važnim vitaminom topivim u masti kojeg teško nalazimo u hrani – K2. Dr. Weston Price smatrao je da ova mješavina ima izuzetan terapeutski učinak a danas znamo da je tako zbog sinergijskog djelovanja A, D i K2. Royal mješavina dolazi u obliku gela i u kapsulama od 750 mg.

DNEVNE DOZE

• Bebe od 4 – 6 mjeseci: 1/4 čajne žličice gela (1,25 ml) 
• Djeca od dobi 6 mjeseci do 12 godina: 1/2 čajne žličice gela (2,5 ml) ili 3 kapsule 
• Djeca od 12 godina i odrasli: jedna čajna žličica gela (5 ml) ili 6 kapsula 
• Trudnice, dojilje, bolesni i ljudi pod stresom: 2 čajne žličice gela (10 ml) ili 12 kapsula 

Bočica Royal mješavine u gelu (po cijeni od 429 kn) sadrži 240 ml, pa će uz uzimanje 1/2 čajne žličice dnevno (2,5 ml) potrajati 96 dana. Uzimate li istu količinu Royal mješavine u kapsulama, trebat će vam 3 kapsule dnevno. Tako će bočica kapsula (po cijeni od 375 kn) koja sadrži 120 komada, potrajati 40 dana. Odnosno, za period od tri mjeseca, koliko će trajati bočica gela, trebat će vam više od dvije bočice kapsula.

Iako naizgled skuplje, isplativije je uzeti gel, a kapsule su rješenje za ljude koji nikako ne podnose riblji okus. Gel se može držati u hladnjaku da se stvrdne pa kad se žličicom uzme komadić može se pogutati sa tekućinom kao kapsula. Tako se ne razmazuje po ustima i ne osjeti se okus ribljeg ulja.

Postoji još i mogućnost da sami kombinirate fermentirano ulje jetre bakalara (kao tekuće ulje) i visokovitaminsko maslačno ulje, te na taj način dobijete Royal mješavinu. Visokovitaminsko maslačno ulje dolazi u pakovanju od 240 ml po cijeni od 489 kn. Ako uz polovicu čajne žličice fermentiranog ulja jetre bakalara uzimate četvrtinu čajne žličice maslačnog ulja dnevno (omjer od 2/3 fermentiranog ulja jetre bakalara i 1/3 visokovitaminskog maslačnog ulja kao u Royal mješavini) pakovanje će potrajati 6 mjeseci. 

Proizvode možete kupiti ovdje u web shopu.

Više o proizvodima: Green Pasture proizvodi 

Više o vitaminima topivim u mastima: Aktivatori topivi u mastima

Više o vitaminu D: Mnoge uloge vitamina D 

Više o omega 3: Omega 3, omega 6 i eikosanoidi

Više o istraživanju dr. Weston Pricea: Priča iz davnina 

Iznutrice – nutritivna bomba

Foto Ariana Miljević Bugenvilija

U prehrani gotovo svih tradicionalnih kultura posebno su se cijenile iznutrice, koje su izuzetno bogate vitaminima topivim u masti – A i D, esencijalnim masnim kiselinama, vitaminima B skupine, posebice vitaminom B12, kao i cijelim nizom minerala i elemenata u tragovima. Nema hrane koja je toliko bogata esencijalnim nutrijentima u bio raspoloživom obliku, kao što je to jetra. Prva kruta hrana koju majke u afričkim plemenima daju svojoj djeci upravo je jetra, i to sirova, koju prije nego daju djeci, same prožvaču. Na žalost, u našem "civiliziranom" svijetu, mlade generacije majki boje se djeci dati jetru jer je smatraju teško probavljivom, ali im zato bez oklijevanja daju kroasane, krafne, hrenovke u tijestu i ostalu umjetnu hranu.

Ne tako davno i kod nas je bio običaj da se iznutrice serviraju jednom u tjednu, pa su starija izdanja kuharica puna recepata za ta ukusna i nutritivno bogata jela. No, u novije nas vrijeme službene prehrambene smjernice upozoravaju da ih ne jedemo kako bismo izbjegli kolesterol pa je i ova korisna navika pala u zaborav. No, pozitivno je da su cijene iznutrica, koje se smatraju ”jestivim nusproizvodima preostalim nakon klanja stoke”, također pale.

Mnogi su, međutim, prestali konzumirati jetru zbog straha od toksina koji se mogu akumulirati u jetri životinja. Kako se u masovnom uzgoju životinje hrane neprirodnom hranom (koncentratima žitarica i soje), te im se dodaju antibiotici i hormoni rasta, ovaj strah nije potpuno bezrazložan, jer je funkcija jetre uklanjanje toksina iz krvotoka. No, treba znati da jetra ne skuplja toksine u sebi, već ih obrađuje, neutralizira i šalje negdje drugdje na pohranu, npr. u masno tkivo. Čak i ona domaćih i ekološki uzgojenih životinja može sadržavati neke toksične supstance, međutim, nutritivna vrijednost jetre nadvladava eventualnu opasnost od toksina koje sadrži. Osim što je bogata željezom, cinkom, bakrom, vitaminima A i D, bogata je i antioksidantima koji pomažu našoj vlastitoj jetri ukloniti toksične supstance iz tijela. Moja je preporuka da vratite jetru i ostale iznutrice u svoje jelovnike, makar jednom tjedno.

Ako vi ili vaša djeca niste ljubitelji specifičnog okusa jetre, postoji način da je ”prokrijumčarite” u drugu hranu. Komadić izribane jetre lako je pomiješati s mljevenim mesom od kojeg se pripremaju brojna popularna jela. Jetru podijelite na manje komade veličine šake, pa ih stavite u zamrzivač. Kada planirate pripremati jela s mljevenim meso, izvadite jedan komad zamrznute jetre, pričekajte da malo omekša pa ga onda naribajte. Dakle, komad se ne smije potpuno odmrznuti, nego treba biti dovoljno tvrd da ga možete izribati krupnim ribežom. Naribani komad jetre tada pomiješajte s mljevenim mesom i nastavite s pripremom jela kao i obično. 

Drugi način konzumacije ove vrijedne namirnice svakako su jetrene paštene, koje su poseban gurmanski doživljaj. Naravno, ne mislim na one kupovne, već na domaću paštetu od prave jetre.

Recept: Teleća jetra na brzinu

Narežite jetru na duguljaste tanke komadiće, pa je popržite naglo na maslu ili masti. Malo posolite, dodajte narezani luk i fino narezanu slaninu. Još kratko popržite pa izvadite na tanjur. Pospite usitnjenim češnjakom i peršinom i prelijte vrućim maslom, mašću ili maslinovim uljem. Poslužite odmah uz zelenu salatu ili neku drugu salatu od sirovog povrća.

Za paštetu: prženu, pečenu ili dinstanu jetru usitnite u blenderu, uz dodatak maslaca i začina po želji. Poslužite uz LCHF - Paleo kruhove i salatu.

Pročitajte više o hrani koja ubija i hrani koja liječi u knjizi Istine i laži o hrani. Saznajte više o zdravom mršavljenju bez gladovanja, o zdravoj probavi, zašto sve više ljudi ne podnosi gluten i žitarice, što je disbioza crijevne flore i propusnost crijeva, kako se hraniti kod IBS-a i drugih probavnih tegoba i još puno toga.

Informacije o knjizi: Novo: revidirano i prošireno izdanje iz 2015. god.  

Ovo je jedina knjiga na hrvatskom jeziku koja se argumentirano obračunava s ustaljenim predrasudama i pogrešnim uvjerenjima o prehrani. Na cjelovit i jasan način opisuje najveće probleme moderne prehrane, otkriva uzroke epidemije debljine i kroničnih bolesti, te nudi jednostavna i konkretna rješenja za regulaciju tjelesne težine i poboljšanje zdravlja.

Jaja naša svagdašnja

Proteklih nekoliko desetljeća izbjegavali smo jaja kao namirnicu bogatu kolesterolom, krivo vjerujući da kolestrol izaziva srčano-žilne bolesti. No, kako se u novije vrijeme ovaj neutemeljeni mit razotkriva, tako se i jaja vraćaju u našu prehranu. Jaja su od pamtivijeka čovjeku osiguravala visokokvalitetne proteine i druge neophodne nutrijente. Pravilno uzgojena jaja bogata su svim hranjivim tvarima, posebice esencijalnim masnim kiselinama EPA i DHA, koje su od vitalnog značaja za razvoj nervnog sustava kod djece i za održavanje mentalne vitalnosti kod odraslih. Jaje sadrži skoro sve vitamine i minerale, a najveći dio ovih nutrijenata upravo je u žumanjku. Osim proteina i masnoća, jaje sadrži važne minerale, kao što su magnezij, kalcij, željezo, cink, bakar, selen i drugi. Žumanjak sadrži sve vitamine B skupine, te sva četiri vitamina topiva u mastima A, E, D i K, koji su važni katalizatori potrebni za asimilaciju proteina, vitamina i minerala. Žumanjak također sadrži karotenoide kao što su lutein i zeaksantin, koji imaju svojstva da štite oči i zdravi vid. Jaje sadrži aminokiseline triptofan i tirosin koji djeluju kao antioksidanti, čisteći organizam od slobodnih radikala, što predstavlja zaštitu od srčanih bolesti i raka.

No, jaje iz konvencionalnog uzgoja nije isto što i domaće jaje koje snesu kokoši koje se slobodno kreću po dvorištu i pronalaze travu i kukce. Ova su jaja nutritivno bogatijeg sastava nego jaja zatvorenih kokoši koje se hrane koncentratima. Sastav esencijalnih omega 3 masnoća, koje izgrađuju stanične membrane stanica mozga i nervnog sistema, višestruko je veći u jajetu ako je kokoš imala pristup svojoj prirodnoj hrani. Jaja pašnih kokoši su u odnosu na jaja iz konvencionalnog uzgoja puno bogatija svim vitaminima i mineralima, naročito vitaminima A i E, te karotenoidima.

Žumanjak prirodno uzgojenih jaja jedna je od najsavršenijih namirnica, prava superhrana. Dva-tri žumanjka dnevno predstavljaju pravu malu nutritivnu bombu, a najkorisnija su kad se konzumiraju sirova. Toplinska obrada jajeta uništava enzime koji pomažu pravilnu razgradnju i apsorpciju hranjivih tvari iz jajeta, a također se smanjuje i sastav nekih nutrijenata. Kuhanje smanjuje i antioksidativno svojstvo u jajetu prisutnih aminokiselina. Zato je sirovi žumanjak vrsta hrane iz koje tijelo najlakše i najpotpunije može iskoristiti sve nutrijente.

Jaja iz konvencionalnog uzgoja nisu potpuno sigurna za upotrebu u sirovom stanju, jer je među kokošima uzgojenim u kavezima, a koje se hrane neprirodnom hranom, učestalija salmonela. Jaja pašnih kokoši su po tom pitanju sigurna za upotrebu u sirovom stanju. Međutim, sirove bjelanjke ne treba konzumirati u istoj mjeri kao žumanjke, jer sirovi bjelanjci sadrže antinutrijent avidin, glikoprotein koji se veže na B vitamin biotin i sprečava njegovu apsorpciju. Biotin je neophodan za sintezu masnih kiselina i održavanje razine šećera u krvi, a posebno tijekom trudnoće kada razina biotina u krvi opada.

Sirovi žumanjak se može koristiti na razne načine, dodavanjem u juhe i variva, prije posluživanja kada hrana više nije jako vruća. Djeci ga dodajte u kašice i umiješajte u vrhnje sa sirom. Smoothiji - kašasti sokovi od povrća, voća, jogurta/kefira odličan su način za konzumaciju sirovih žumanjaka. Domaći sladoled ili čokoladnu kremu jednostavno je napraviti od umućenih jaja, tučenog vrhnja i topljene tamne čokolade. Ne zaboravite ni šato - slasticu naše mladosti.

Zaboravite priču o kolesterolu! Znanstveni dokazi da su prirodne masnoće i kolesterol opasni za srce – ne postoje. Od pamtivijeka je ljudska vrsta živjela od hrane životinjskog porijekla i to je bila izvorna hrana koje je omogućila opstanak. Jaja ptica, riba i slobodnih kokoši u predindustrijskim su kulturama smatrana ”svetom hranom” i posebno se vodilo računa da ih u dovoljnoj mjeri dobiju trudnice i djeca. Iskustveno se znalo da jaja osiguravaju dobro zdravlje, jak imunitet i zaštitu od bolesti. 

Ledeni smoothie sa šumskim voćem

1 šalica kefira

2 free range žumanjka

2 žličice kokosovog ulja

1 šalica smrznutog šumskog voća

po potrebi zasladiti medom 

Zeleni smoothie

rukohvat zelenog lisnatog povrća

pola banane

sok limuna i 1 dl vode

2 free range žumanjka

2 žlice maslinovog ulja

Ubaciti u blender, izmiksati i – uživati!

Fermentirano ulje jetre bakalara

Pisala sam vec o istrazivanju doktora Weston A. Pricea. On je 30-tih godina proslog stoljeca proputovao cijeli svijet, istrazujuci predindustrijske skupine naroda koje su zadrzale svoju tradicionalnu "primitivnu" prehranu, prije doticaja sa zapadnjackom industrijskom hranom koja je u to vrijeme osvajala svijet. Dr. Price je napisao iscrpan izvjestaj o svom istrazivanju, koji se moze citati na internetu Nutrition and Physical Degeneration, gdje je opisao sve te skupine naroda - kako su se hranili, kakvog zdravlja su bili, te sto se dogadjalo kad su neki pripadnici tih naroda presli na zapadnjacki ”moderan” nacin zivota i prehrane. 

Primitivne skupine bili su izuzetno snazni i zdravi ljudi, imuni na sve vrste bolesti modernog svijeta. Medjutim, pripadnici ovih naroda koji su odlazili u druge krajeve i prihvatali zapadnjacki nacin prehrane, obolijevali su u istoj mjeri od civilizacijskih bolesti kao i zapadnjaci. Iako su imali isto porijeklo i iste genetske predispozicije, razlika izmedju pripadnika istih skupina naroda od kojih su jedni zivjeli "primitivno" a drugi presli u "civilizaciju" bila je ogromna. Oni koji su zivjeli i hranili se na tradicionalan nacin imali su izuzetno zdrave zube (bez posjete zubaru, svakodnevnog cetkanja, ciscenja kamenca i svih cuda koje mi radimo) i lijepo i pravilno razvijene celjusti. Dr Price je smatrao da zdravlje zubi i pravilan razvoj celjusti pokazuju opcenito dobro i snazno zdravlje i bio je pravu. Ovi su ljudi bili vrlo zdravi i snazni. No, njihovi rodjaci koji su prihvatili zapadnjacki nacin, oboljevali su od karijesa i drugih modernih bolesti a djeca su im se radjala nepravilno razvijenih celjusti i dobivala krive i kvarljive zube.

Ovi narodi posebno su cijenili neke namirnice za koje su znali da su jako zdrave i vodili su racuna da ih dobiju trudnice i djeca. Eskimi su npr znali putovati po nekoliko dana u daleke krajeve da bi nabavili riblja jaja koja su smatrali "Svetom hranom" a na pitanje zasto su to radili odgovarali su ”da bi dobili zdrave bebe”. Sveta hrana za njih su bile namirnice bogate masnocama zivotinjskog porijekla: maslac pasnih krava, zumanjci jajeta, ulje jetre bakalara, riblja jaja, fermentirana riba, skoljke, iznutrice i sl. Dr Price je iz uzoraka tih namirnica otkrio da su sve sadrzavale puno vece kolicine A i D vitamina, nego standardna americka prehrana, te da su bile bogate esencijalnim masnim kiselinama EPA i DHA. Takodjer je otkrio da je ova hrana sadrzavala tzv faktor X za koji se danas zna da je vitamin K2. Ovi nutrijenti su neophodni za rast i razvoj djece, kao i za sve normalne tjelesne funkcije, a njihov nedostatak dovodi do raznih poremecaja i bolesnih stanja.

Ovih sastojaka u biljnoj hrani nema. Samo u koncentriranim masnocama  zivotinjskog porijekla, i to od zivotinja koje su zivjele slobodno u svom prirodnom okruzenju i hranile se svojom prirodnom hranom. Zivotinje u masovnom uzgoju, zbijene u hangare i uzgajalista gdje ih se tovi sojom, zitaricama i koncentratima, gdje im se daju antibiotici i hormoni rasta, nemaju u svom mesu, iznutricama, mlijeku i jajima isti sastav hranjivih tvari kao slobodne zivotinje. 

Dobra vijest je da u Hrvatskoj mozemo nabaviti izvanredna ulja bogata ovim vaznim nutrijentima. Green Pasture je americki obiteljski biznis koji se fokusira na proizvodnju visokokvalitetnih ulja ”Svete hrane” onakvih kakva su bila prije industrijalizacije. Radi se o potvrdjeno nutritivno bogatom i cistom fermentiranom ulju jetre bakalara i maslacnom ulju te kombinaciji ova dva ulja. 

Na trzistu ima svega ali nisu sva riblja ulja iste kvalitete. Njihova cistoca moze biti upitna, jer ribe cesto sadrze zivu. Proces prerade je vrlo bitan - ako se ulja termicki obradjuju moze doci do uzeglosti i vitamini se gube. Vecina proizvodjaca obogacuje ulja sintetickim vitaminima koji u tom slucaju ne dolaze u istom omjeru u kojem se nalaze u prirodi. Green Pasture se dobiva hladnim putem - tradicionalnom fermentacijom sto je najbolji postupak. Sadrzaj vitamina i esencijalnih masnih kiselina tako ostaje netaknut i u savršenom omjeru a naravno nema niti sintetickih dodataka. Ovo je nesto sto od srca preporucujem, jer se radi o prirodnim visokokvalitetnim uljima koja zaista osiguravaju vitamine topive u mastima (vitamini A, D, K2) i esencijalne masne kiseline EPA i DHA (omega 3) koje ne dobivamo dovoljno iz hrane. 

Ulja možete nabaviti ovdje: Green Pasture - Fermentirana ulja jetre bakalara

Pročitajte: 
Priča iz davnina - ili gradivo koje su nas trebali naučiti u osnovnoj školi  
Aktivatori topivi u mastima 
Mnoge uloge vitamina D

Omega 3, omega 6 i eikosanoidi

Omega 3 i omega 6 su višestruko nezasićene masne kiseline od kojih su neke podvrste esencijalne za zdravlje. To znači da su neophodne za određene funkcije u tijelu, ali ih tijelo ne može proizvesti samo, pa ih zato moramo unositi hranom. Pri tome je presudan njihov pravilan omjer. Naime, omega 3 i omega 6 upravljaju hormonalnim sustavom eikosanoida, koji opet upravlja cijelim metabolizmom, jer nadzire, izravno ili neizravno, inzulin i druge endokrine hormone (glukagon, kortizol, adrenalin i druge) te njihovim posredovanjem i sve vitalne tjelesne sustave, tj. biokemijske procese u tim sustavima. 

Eikosanoidi su podijeljeni u dvije grupe, tzv. ”dobre” i ”loše”. EPA (eikosapentaenska kiselina), masna kiselina iz obitelji omega 3, upravlja grupom dobrih eikosanoida, dok AA (arahidonska kiselina) iz obitelji omega 6, upravlja lošim eikosanoidima. Oni imaju suprotno djelovanje, pa dobri eikosanoidi djeluju protuupalno i rastvaraju krvne ugruške, dok loši izazivaju upale i zgrušavanje krvi, što je normalno i potrebno radi zaštite od ozljeda, ali je bitno da obje grupe djeluju u ravnoteži. Međutim, problem nastaje kad loši eikosanoidi prevladaju nad dobrima, jer tada se normalni upalni procesi pretvaraju u kronične upale i dovode do srčano-žilnih i drugih kroničnih bolesti. To se događa kad kroz prehranu unosimo više omege 6 nego omege 3. One konkuriraju istim metaboličkim putevima, jer koriste isti enzim delta-6-dehidrogenazu, pa tako pretjerani unos omege 6 dovodi do nedostatka omege 3 i dobrih eikosanoida. 

AA, iz obitelji omega 6, koja upravlja lošim eikosanoidima, nastaje iz LA (linolne kiseline) koja prevladava u biljnim uljima, margarinu, žitaricama, orašastim proizvodima i sjemenkama. EPA, iz obitelji omega 3, koja upravlja dobrim eikosanoidima, potrebna je i za proizvodnju DHA (dokosapentaenske kiseline) koja izgrađuje stanične membrane mozga i nervnog sistema. EPA i DHA nalaze se samo u hrani životinjskog porijekla i to u plavoj ribi, mesu pašnih životinja i jajima slobodnih kokoši. EPA se teoretski može dobiti iz svog biljnog “predstadija” ALA (alfalinolenska kiselina), kojom su npr. bogate lanene sjemenke, ali u praksi je ta pretvorba vrlo ograničena. Dakle, omegu 3 dobivamo iz životinjskih masnoća, a omegu 6 iz biljnih masnoća. 

U prošlosti, dok su ljudi jeli pravu izvornu hranu, dobivali su dovoljno EPA i DHA iz ribe, mesa pašnih životinja i jaja slobodnih kokoši, a omjer omege 6 i omege 3 bio je pravilan, 1:1, dakle dobivali su jednaku količinu jedne i druge. No, u drugoj polovici 20. stoljeća značajno se povećala konzumacija biljnih ulja, margarina i žitarica pa je taj omjer danas 20:1, tj. hranom se unosi dvadeset puta više omege 6, nego omege 3. I upravo ova neravnoteža djeluje inflamatorno, odnosno izaziva upale. 

Dakle, omega 6 i omega 3, preko loših i dobrih eikosanoida, imaju suprotne funkcije. Omega 6 preko loših eikosanoida potiče upalne procese i zgrušavanje krvi. To su normalni tjelesni procesi, ali postaju štetni kad se pretvore u kronične. Omega 3 preko dobrih eikosanoida zaustavlja upalne procese i rastvara krvne ugruške. Nedostatak omege 3 u konvencionalnim namirnicama te pretjerani unos omege 6 iz žitarica i biljnih ulja, dovodi do prevladavanja loših eikosanoida i stvaranja kroničnih upalnih procesa koji su uzročnik upalnih bolesti. Kronične upale na arterijama dovode do začepljena žila i srčano-žilnih bolesti. 

Pravilan omjer između omege 3 i omege 6 nije važan samo za zdravo srce i žile, nego i za općenito tjelesno i psihičko zdravlje i imunitet. Čak je važan i za postizanje i održavanje normalne tjelesne težine, jer smanjuje signale u tijelu koji stvaraju masne zalihe, a poboljšava i osjetljivost prema inzulinu čime se smanjuje rizik od dijabetesa. 

Hormoni inzulin i glukagon usko su povezani s djelovanjem eikosanoida. Inzulin potiče loše eikosanoide tako što pomaže da se iz LA stvara AA, dok glukagon potiče dobre eikosanoide i stimulira proizvodnju EPA iz njenog predstadija ALA. No glukagon jedino može djelovati u odsustvu inzulina, jer su to dva hormona sa suprotnim djelovanjem. To znači da glukagon ne može djelovati ako se prehranom unosi previše šećera i škroba koji potiču izlučivanje inzulina. 

Šećer i škrob također imaju svoju ulogu u stvaranju upalnih procesa. Suvišne molekule šećera vežu se za različite proteine koji onda oštećuju stijenke krvnih žila. Ovo opetovano oštećenje na stijenkama pokreće upalni proces i predstavlja početak stvaranja naslaga na žilama. Zbog viška omege 6 upala postaje kronična i krv se počinje zgrušavati, pa tako nastaje ugrušak koji dovodi do začepljenja žila. 

Nesrazmjer između omege 6 i omege 3 (pretjerani unos omege 6 i nedostatak omege 3) uz prekomjerni unos šećera i škroba, predstavlja jedan od najvećih problema moderne prehrane. Postoji samo jedan način za suzbijanje kroničnih bolesti prouzrokovanih upalnim stanjima, a to je povratak izvornoj prehrani kojom, osim što smanjujemo unos šećera i škroba, dovodimo u ravnotežu unos omege 6 i omege 3. Prelaskom na Paleo LCHF prehranu smanjujemo unos omege 6 kroz smanjenu konzumaciju žitarica, margarina i biljnih ulja, a istovremeno povećavamo unos omege 3 putem ribe, mesa pašnih životinja i jaja slobodnih kokoši. Na taj način LCHF prehrana uspostavlja ravnotežu između eikosanoida čime se usklađuju i drugi hormonalni mehanizmi u tijelu. Osim toga, zbog smanjenog unosa šećera i škroba, ne dolazi do vezivanja šećera na proteine koji oštećuju krvne žile, a nizak inzulin omogućava djelovanje glukagona, koji potiče proizvodnju EPA i DHA kao i dobre eikosanoide, što sve djeluje protuupalno. 

Omega 3 neizmjerno je važna i za ljudski mozak, koji je s obzirom na ostale parametre, ogroman u usporedbi s mozgom životinja. Možda zato što se kod čovjeka ovaj organ sastoji od 60% masnoće, od čega 10% omege 6 i 10% omege 3, i to EPA i DHA. Mozak se najintenzivnije razvija u trećem tromjesečju trudnoće i u prvih 18 mjeseci djetetova života. Pokazalo se da djeca koja boluju od ADHD, DAMP sindroma, disleksije[1] i sličnih poremećaja, u mozgu imaju nedostatak omege 3. Zato je od velike važnosti da upravo trudnice i dojilje unose dovoljno omega 3 masnoće iz ribe, ulja riblje jetre i prirodnog mesa i jaja te da izbjegavaju margarine, biljna ulja i hranu od brašna. Ovakav način prehrane koristan je i za sve ostale koji žele očuvati zdravlje. 

Osobe s atopijskim ekcemom ili alergijama također imaju premalo omege 3 u odnosu na omegu 6. Nekada su djeca dobivala riblje ulje bogato omegom 3, sjećam se da sam ga i ja kao dijete uzimala u obliku malih crvenih kuglica. Ne znam zašto je ovo izašlo iz prakse, no ako u prehrani nije zastupljeno dovoljno ribe, posebice plave i to nekoliko puta tjedno, tada bi roditelji trebali svojoj djeci davati ulje jetre bakalara, kao npr. Green Pasture koje je dobiveno hladnim postupkom (nije rafinirano). 

[1] ADHD (Attention Deficit Hyperactivity Disorder) deficit pažnje s hiperaktivnošću; DAMP (Deficits in Attention, Motor Control and Perception) nedostatak pažnje, motoričke kontrole i percepcije; disleksija: poremećaj u učenju, prvenstveno čitanju.

Dobre i loše masnoće

Često se priča o kvaliteti masnoće pa čujemo da postoje one “dobre” i one “loše”. Sigurno ste čuli da su biljna ulja i margarin zdravi, a masnoće životinjskog porijekla štetne. Zapravo je potpuno obrnuto. Da bismo shvatili razliku potrebno je znati ponešto o kemiji masnoća. Masnoće ili lipidi su organski spojevi netopivi u vodi. Sastoje se od određenog broja masnih kiselina, a masne kiseline se uglavnom sastoje od atoma ugljika i vodika udruženih u lance raznih duljina. Ako je odnos između atoma ugljika i vodika ispravan, tj. sve raspoložive veze ugljika su popunjene ili zasićene atomima vodika, kažemo da su masne kiseline zasićene. Struktura im je pravilna i ravna te molekule tijesno prianjaju jedne uz drugu, zbog čega su ove masnoće na sobnoj temperaturi u krutom stanju. Zasićene masnoće prevladavaju u hrani životinjskog porijekla, u maslacu, svinjskoj masti, mliječnim masnoćama, mesu, peradi i jajima, te u tropskim uljima kao što su kokosovo i palmino ulje. Prevladavaju također u majčinom mlijeku, a naše tijelo samo proizvodi zasićene masnoće iz ugljikohidrata. Zasićene masnoće su vrlo stabilne pri visokim temperaturama, zato su pogodne za pripremu hrane. 

Osim zasićenih, postoje i nezasićene masnoće. To znači da nekim masnim kiselinama nedostaju dva ili više atoma vodika. Kod jednostruko nezasićenih (mononezasićenih) masnih kiselina nedostaju dva atoma vodika pa su radi toga dva atoma ugljika povezana dvostrukom vezom. Zbog dvostruke veze ove su molekule zakrivljene i ne prianjaju jedna uz drugu na isti način kao u zasićenim masnoćama. Zato su ove masnoće na sobnoj temperaturi u tekućem stanju, dok ohlađene poprimaju nešto krući oblik. Prevladavaju u maslinovom ulju, avokadu i orašastim plodovima, ali se u velikim količinama nalaze i u hrani životinjskog porijekla. Relativno su stabilne pri višim temperaturama, što znači da su pogodne za zagrijavanje. 

Višestruko nezasićene (polinezasićene) masne kiseline imaju dvije ili više dvostrukih veza među atomima ugljika jer im nedostaju četiri ili više atoma vodika. Zbog dvostrukih veza ove su molekule zakrivljene i ne mogu prianjati jedna uz drugu, radi toga su ova ulja u tekućem stanju i kad su ohlađena. Polinezasićene masnoće prevladavaju u svim biljnim uljima, osim maslinovog i kokosovog. One su vrlo nestabilne molekule, što znači da s obzirom da im nedostaju atomi vodika one ih pokušavaju “ukrasti” od drugih molekula koje se nalaze u blizini. Posebno su reaktivne u prisustvu zraka, svjetla, temperature i pritiska, pri čemu dolazi do oksidacije, tj. ulja postaju užegla. Prilikom oksidacije stvaraju se vrlo štetni spojevi koji uzrokuju upalne procese u krvotoku, bubrezima, plućima i crijevima, pa konzumacija ovih ulja ima izuzetno negativan učinak na naše zdravlje. Višestruko nezasićena ulja nisu pogodna za zagrijavanje. 

Dakle, za termičku pripremu hrane najsigurnije je koristiti masnoće u kojima prevladavaju stabilne zasićene masne kiseline, a to su maslac ili ghee (pročišćeno maslo), kokosovo ulje, svinjska mast i druge životinjske masti ako su nam pri ruci: pileća, guščja, pačja i goveđa mast. Maslinovo ulje u kojem prevladavaju jednostruko nezasićene masne kiseline također možemo koristiti za pripremu hrane. Iako nije zasićeno, ovo ulje sadrži polifenole i tokoferole koji štite ulje od oksidacije. No s obzirom na visoku cijenu ovog ulja, ekonomičnije je pržiti na životinjskim mastima koje su jeftinije, a maslinovo ulje koristiti kao dresing. 

U svim ostalim biljnim uljima prevladavaju višestruko nezasićene masnoće i to u vrlo nepovoljnom sastavu. Naime ta ulja sadrže puno više omega 6 nego omega 3 masnih kiselina. Međusobna povezanost omege 3 i omege 6 i njihovih funkcija u tijelu vrlo je komplicirana. Obje su vrste esencijalne za zdravlje, ali je pri tome njihov pravilan omjer presudan. Idealnim se smatra ako ih kroz hranu dobivamo u omjeru 1:1, dakle jednake količine omege 6 kao i omege 3, kako je to bilo nekad dok su ljudi jeli prirodnu izvornu hranu. No modernom prehranom, koja se bazira na žitaricama i biljnim uljima, unosimo 20 puta više omege 6 nego omege 3. Ovaj nesrazmjer dovodi do upalnih procesa u tijelu koji izazivaju mnoge kronične bolesti. Upravo je prekomjeran unos omege 6 jedan od glavnih krivaca za aterosklerozu - začepljenje žila. Zbog toga treba izbjegavati sva biljna ulja osim, kako je već rečeno, maslinovog i kokosovog. Od ostalih ulja jedino u lanenom prevladavaju omega 3 masne kiseline, međutim, i to ulje vrlo lako oksidira.

Industrijska ”rafinirana” biljna ulja kao što su sojino, suncokretovo, repičino, kukuruzno i sve mješavine koje se prodaju pod nazivom ”jestivo” moramo izbjegavati. Ova ulja se u procesu proizvodnje podvrgavaju visokim temperaturama i djelovanju kemikalija, pa su već u startu užegla i vrlo štetna. Svakako trebamo izbjegavati margarin, koji se dobiva hidrogenizacijom (očvršćivanjem) biljnih ulja. Da bi se od tekućih ulja dobilo očvrsnuto sredstvo za mazanje, provode se brutalne kemijske reakcije pri čemu nastaju trans masti koje su u mnogim zemljama zabranjene, jer je dokazano da su vrlo štetne za zdravlje. Osim u margarinu, hidrogenizirana biljna ulja i trans masti nalaze se u industrijski proizvedenim pecivima, keksima, kolačima, sladoledu, čipsu i mnogim vrstama čokolade. Na deklaraciji se navode kao djelomično očvrsnuta biljna ulja ili biljne masti. 

Pročitajte: 
Margarin - izbjegavati pod svaku cijenu! 

Omega 3, omega 6 i eikosanoidi