Za najmlađe - prehrana djece

Za svako novorođenče prva je hrana majčino mlijeko i kao takvo sigurno daje najbolji mogući start u životu. Sa svom modernom tehnologijom industrija ne može proizvesti ni blizu nešto tako dobro. Majčino je mlijeko uvijek spremno i djetetu na raspolaganju kad god mu treba, sigurno spakovano, pravilne temperature i optimalnog sastava. Oko 8% kalorija u majčinom mlijeku su proteini što je dovoljno da dijete naraste 50% svoje dužine prvu godinu života (sa 50 cm na 75 cm). Mlijeko sadrži punovrijedne proteine kakve nalazimo samo u hrani životinjskog porijekla, što omogućava visok sadržaj životno važnih aminokiselina od kojih se proteini sastoje.

Oko 36% kalorija u majčinom mlijeku sačinjavaju ugljikohidrati tj mliječni šećer. Ova količina ugljikohidrata potrebna je da bi dijete utrostručilo svoju težinu u toke prve godine života (od u prosjeku 3,3 kg na ca 10 kg). Naveći udio kalorija u majčinom mlijeku, oko 56%, sačinjavaju masnoće koje su potrebne da bi se djetetov mozak mogao normalno razvijati jer se ljudski mozak većim dijelom sastoji upravo od masnoća.  Osim toga mlijeko sadrži sve vitamine i minerale koji djetetu trebaju, kao i mnoge zaštitne faktore za imunitet. Jedino što mlijeku vjerojatno nedostaje su dovoljne količine D-vitamina zbog nedovoljnog izlaganja suncu pa se zato malim bebama preporučuje dodatak D-vitamina, najbolje iz ribljeg ulja.

90% majčinog mlijeka je voda, pa se ni po najvećim vrućinama dojenom djetetu ne treba posebno nadodavati tekućina. Priroda je mislila na sve i mi je ne trebamo popravljati. Majčino mlijeko je optimalna hrana za djetetovu prvu godinu života ali tada nastupa veliko pitanje: Što će dijete jesti kad se dojenje završi? (Dojenje se naravno ne treba prekinuti sa godinu dana, ali do tada smo već uveli i drugu hranu). Idealno bi bilo da dijete nastavi dobivati isti sastav hranjivih tvari kakve je dobivalo u majčinom mlijeku, znači ca 10% proteina, 35% ugljikohidrata i 55% masnoće. Ovo je idealan sastav prehrane za djecu koja rastu i razvijaju se. Mi odrasli ne trebamo ovoliko ugljikohidrata jer više ne rastemo u visinu a nema potrebe ni da "rastemo u širinu”, ali trebamo nešto više proteina (ca 15%) radi održavanja veće mišićne mase.

Međutim službene prehrambene smjernice kažu da svi trebamo uzimati 55-60% potrebnih kalorija iz ugljikohidrata te najviše 30% iz masnoće, od čega samo 10% iz zasićenih masnoća. Kako već znamo, ove smjernice su dovele do epidemije debljine u zapadnim zemljama, a istovremeno i do neuhranjenosti jer je hrana bogata ugljikohidratima (šećer i škrob) izuzetno siromašna hranjivim tvarima i sprečava njihovo iskorištavanje. Način prehrane koji se bazira na brašnu i krumpiru i ograničava masnoće dovodi do nedostatka vitamina topivih u masti koji su važni katalizatori svih biokemijskih procesa u tijelu. Ljudi su od pamtivjeka najviše cijenili upravo masnoću životinjskog porijekla, koja se sastoji od otprilike polovice zasićenih i polovice mononezasićenih masnih kiselina, te malog postotka (oko 2%) polinezasićenih masnih kiselina (omege 3). Upravo ovakav sastav masnoća trebaju naše stanične membrane (opne koje drže tjelesne stanice na okupu) da bi normalno obavljale svoje važne funkcije. No, prehrana kakva nam se od medicinskih autoriteta savjetuje - bogata žitaricama, industrijskim uljima i margarinom - sadrži preveliki udio  polinezasićenih masnoća koje lako oksidiraju i pridonose stvaranju upalnih procesa i raznih bolesnih stanja. 

Dakle, djeci treba puno više masnoće nego što se to službeno preporučuje, i to više životinjskih masnoća a ne industrijskih biljnih ulja. Ludost je djetetu davati nemasne proizvode nakon perioda dojenja u kojem je ono dobivalo preko 50% kalorija iz masti. Osnovu prirodne i zdrave prehrane za djecu treba sačinjavati prava izvorna hrana: riba, meso, jaja, prirodne zdrave masnoće (maslac, svinjska mast, hladno prešano kokosovo i maslinovo ulje), povrće i voće,  te punomasni mliječni proizvodi (vrhnje, kefir, jogurt, sir). Iz ovih namirnica dijete će dobiti sve potrebne hranjive tvari koje treba za normalan rast i razvoj i dobar imunitet. Žitarice i njihove prerađevine bogate škrobom daju energiju ali ne i nutrijente, pa mogu sačinjavati nadopunu prehrane ali ne njezinu bazu. 

Idealno je birati namirnice iz organskog ili domaćeg uzgoja koje sadrže optimalan sastav hranjivih tvari i nisu zasićene toksinima kao namirnice iz masovnog uzgoja i industrijske prerade. Najbolje je izbjegavati industrijske prerađevine (hrenovke, salame, žitne pahuljice, musli, peciva, kekse, sokove i sl) i gotovu hranu iz lanaca brze hrane, jer su to nutritivno osiromašene stvari koje sadrže štetne kemijske aditive. Žitarice se trebaju pravilno pripremati da bi bile manje štetne a upotreba šećera svesti na minimum. Umjesto kupovnih slatkiša i grickalica koji su puni štetnih kemikalija djeci se mogu dati orasi, bademi i drugi orašasti plodovi, popržene i malo posoljene bučine i suncokretove sjemenke, pokoja kockica tamne čokolade i naravno voće koje je slatkiš iz prirode. Djeci se može napraviti ukusni domaći "voćni jogurt"  od kefira ili jogurta, žumanjaka i voća. Uglavnom, najpametnije je uzeti pregaču i kuhaču i pripremati domaća kuhana jela za cijelu obitelj jer malo toga prirodnog i zdravog možemo naći na policama supermarketa.