Orašasti plodovi

Orašasti plodovi i sjemenke nutritivno su vrlo bogati, pravi mali rudnik važnih minerala i masnoća. Ukupan udio masnoća u njima je između 60 - 80 %. Bademi, pekani, indijski oraščići, makadamia i kikiriki imaju visok udio stabilne oleinske masne kiseline (kojom je bogato maslinovo ulje) i zbog toga se neće lako užegnuti. Međutim, orasi sadrže veći udio polinezasićene linolne masne kiseline radi čega su vrlo osjetljivi i lakše se užegnu. Zato nabavljajte svježe orahe, po mogućnosti u ljusci, jer su tako najbolje zaštićeni. Dok ostale orašaste plodove možete čuvati na sobnoj temperaturi, orase čuvajte u hladnjaku. 

U nekim slučajevima orašasti plodovi mogu biti teški za probavu, pogotovo kod osoba sa osjetljivim crijevima ili ako ih jedete sirove u većim količinama. To je zbog toga što sadrže inhibitore enzima (jedna vrsta antinutrijenata) koji otežavaju razgradnju hrane i apsorpciju nutrijenata. No, inhibitori enzima se neutraliziraju natapanjem u slanoj vodi, pa tako oni postaju lakši za probavu i hranjiviji. Osim toga, natopljeni pa potom dehidrirani orašasti plodovi vrlo su hrskavi i ukusni. Imaju dug rok trajanja, pa možemo pripremiti veće količine. 

Natapanje orašastih plodova
4 šalice orašastih plodova (oraha, badema, lješnjaka, pekan oraha) prelijte vodom u koju ste dodali 1 žličicu soli. Ostavite na toplom mjestu preko noći, najmanje 7 sati. Iscijedite ih, položite na pleh obložen papirom za pečenje, pa ih sušite u dehidratoru ili u pećnici na 50°C, 12-24 sata, sve dok ne postanu potpuno suhi i hrskavi. Za vrijeme sušenja ih povremeno promiješajte. Čuvajte ih u staklenkama s poklopcem. 

Indijske oraščiće potrebno je namakati kraće - ne duže od 6 sati. Sušite ih na nešto višoj temperaturi nego ostale orašaste plodove, na 100°C, 12-24 sata, dok ne postanu potpuno suhi i hrskavi. 


Brzi doručak s orašastim plodovima
Hrskave orašaste plodove krupno nasjeckajte, pa pomiješajte sa sjemenkama. Jedite ih sa svježim sirom i kiselim vrhnjem, pospite cimetom. 


Maslac od orašastih plodova
2 šalice hrskavih badema, lješnjaka ili indijskih oraščića sameljite u mlinu. Dodajte 4-5 žlica otopljenog kokosovog ulja, malo soli, stevije i malu žlicu meda, pa dalje miksajte dok ne dobijete glatku smjesu. Smjesa je na početku tekuća, ali se stvrdne u hladnjaku. 


Čokoladni namaz s lješnjacima
Napravite maslac od lješnjaka, pa na kraju dodajte par žličica kakaa u prahu i malo slatkog vrhnja, da krema bude mekša. Po želji se može dodati malo meda.

Više o zdravoj pripremi hrane saznajte u Prvoj hrvatskoj LCHF kuharici, praktičnom vodiču za Paleo-LCHF način života koja spaja tradicionalno i moderno kulinarstvo.

Ova knjiga ruši mit da je “sve što je ukusno nezdravo i deblja” te predstavlja prvu kuharicu za osviještene gurmane - ljude koji žele uživati u hrani bez da time narušavaju zdravlje i vitku liniju. 

Više info i podaci za narudžbu 
https://anitasupe.com/proizvod/prva-hrvatska-lchf-kuharica/

Zagreb: radionica pečenja kruha bez glutena i žitarica

Četvrtak 11. rujan od 17:00 - 19:30 h

Radimo kruhove od mljevenih orašastih plodova (bademi, orasi, lješnjaci...), sjemenki (lanene sjemenke, bučine, suncokretove...) i kokosovog brašna.  Ovaj ukusni kruh odličan je za osobe koje su osjetljive na gluten i žitarice, koje boluju od kroničnih upalnih bolesti, autoimunih bolesti, koje imaju stomačne tegobe, bolove u trbuhu, migrene, dermatitis i ostale kožne promjene…) te za osobe koje smanjuju unos ugljikohidrata (LCHF prehrana) zbog mršavljenja, metaboličkog sindroma i sl. 

Simptomi intolerancije na gluten koje možda imate, a niste znali su: glavobolje/migrene, kronični umor, umor u mišićima, nesklonost vježbanju, napuhnutost, plinovi, bolovi i grčevi u trbuhu, proljevi ili naizmjenično proljevi s tvrdom stolicom, emocionalni problemi, razdražljivost, promjene raspoloženja, vrtoglavica, problemi s ravnotežom, hladni udovi, trnci u rukama i nogama, kožni problemi, dermatitis.

Radit ćemo dva kruha: jedan sa sezamom i sirom i drugi s bademima i mrkvom.
Razgovarat ćemo o glutenu, problemima sa žitaricama i principima pečenja s ovim alternativnim vrstama brašna, družit ćemo se i degustirati gotova peciva.

Voditelji dr Meri Bura i Anita Šupe

Vrijeme: 11.rujan 2014., od 17.00 - 19.30 h
Mjesto: Klaićeva 29
Cijena: 250kn
Rezervacije i informacije: mulier@mulier.hr i telefon 099 21 54 170

Kako Paleo prehranu prilagoditi djeci

Intervju za Klinfo.hr

“Trebali bismo izbaciti kupovne slatkiše, kekse i grickalice, i umjesto toga djeci ponuditi bademe, orahe, lješnjake, popržene sjemenke i naravno voće. Prestati kupovati sokove i naučiti djecu da se za žeđ pije voda. Umjesto salama i hrenovki dati djeci špeka i pravog domaćeg sira, umjesto margarina koristiti maslac. Ne kupovati po pekarama, već peći domaći kruh i praviti kolače doma od pravih zdravih sastojaka. I to su već ogromni koraci prema zdravijem rastu i razvoju” – ovim riječima nutricionistica Anita Šupe objašnjava kojim bismo jednostavnim preinakama trebali ispraviti štetne prehrambene navike kod naše djece.

Anita je prehranu i nutricionizam diplomirala u Švedskoj, a u Hrvatskoj je popularizirala koncept Paleo prehrane, odnosno izvorne i zdrave hrane kakvu su konzumirali naši stari.

Kako paleo prehranu prilagoditi bebama i djeci u razvoju te kakvom se filozofijom kupovine i pripreme namirnica voditi, objasnila nam je autorica popularnog bloga Istine i laži o hrani koji propitkuje suvremenu prehranu i nudi novu, odnosno staru alternativu.

U Hrvatskoj ste popularizirali koncept Paleo prehrane. O čemu je riječ?

Radi se o jednom globalnom pokretu vraćanja prirodnom, izvornom načinu prehrane kakav je bio nekad, prije razvoja prehrambene industrije i masovnog uzgoja hrane. Osvješćujemo povezanost prehrane i zdravlja kao i štetnost industrijske rafinirane hrane, kemijskih aditiva i GMO namirnica. Radi se, dakle, o odbacivanju onih namirnica za koje danas sa sigurnošću možemo reći da su štetne za ljudsko zdravlje kao što su šećer, pšenično brašno, industrijska ulja i margarini te prerađevine koje ih sadrže. Nastojimo birati hranu u njenom prirodnom izvornom obliku, tj. biramo voće, povrće, meso, ribu, jaja, orašaste plodove, sjemenke i punomasne mliječne proizvode, te koliko je to moguće biramo hranu iz ekološkog ili barem domaćeg uzgoja kako bismo smanjili unos toksičnih pesticida, umjetnih gnojiva, hormona i sličnih kemikalija koje se dodaju u konvencionalnom masovnom uzgoju i proizvodnji.

Je li takvu prehranu moguće prilagoditi djeci i bebama i koja je idealna dob djeteta za prelazak na Paleo?

Naravno da je moguće, ako činimo nešto dobro za svoje zdravlje imamo još više razloga da to isto činimo za zdravlje svoje djece koja su tek u razvoju i kojima je još potrebnija nutritivno bogata prehrana. Idealno je već s nadohranom djeci početi davati pravu hranu, a ne prerađevine. Djeca mogu i trebaju jesti isto što i mi odrasli s tim da ćemo im naravno hranu usitniti, tj. prilagoditi njihovoj dobi.

Djetetova dohrana započinje uvođenjem žitarica u prehranu. Nakon rižinih pahuljica, na meniju će se uskoro naći i žitarice koje u svom sastavu imaju gluten. Što je tako kontroverzno u glutenu i zašto sve češće na policama s hranom pronalazimo proizvode s natpisom „bez glutena“?

Preporuka da se dohrana počne sa žitaricama nije dobra. One su vrlo problematična skupina namirnica, nedovoljnog nutritivnog sadržaja i prepune teško probavljivih komponenti i antinutrijenata. Cijela ta propaganda žitarica kao super zdrave hrane zapravo je vođena komercijalnim interesima, a ne brigom za ljudsko zdravlje. Danas imamo jako puno novih saznanja o štetnosti glutena. Osim što izaziva bolest celijakiju, smatra se da gluten izaziva ili okida preko 50 različitih bolesti od kojih su većina autoimunološke. Gluten je teško probavljivi protein iz pšenice (ali i nekih drugih žitarica), pa ga tako nalazimo u svim proizvodima od brašna žitarica. Razlog sve učestalijoj osjetljivosti na gluten je genetska modifikacija pšenice, dodavanje ekstra glutena u brašna i pekarske proizvode, prerano uvođenje glutena u prehranu te općenito sve veća konzumacija brašna i pekarskih proizvoda.

Budući da su djetetove potrebe ipak drugačije od naših, kojih i koliko žitarica ili kruha mu dnevno možemo ponuditi?

Naravno da možemo djeci ponuditi kruh, ali teško da u prodavaonicama i pekarama možemo kupiti zdrave vrste kruha. Stoljećima su naši preci i tradicionalni narodi širom svijeta znali da su žitarice problematična hrana i da se trebaju pravilno pripremiti prije konzumacije. To je podrazumijevalo natapanje, klijanje i fermentaciju zrnja i brašna te pripremu kruha od kiselog tijesta. Ovi postupci neutraliziraju teške komponente u žitaricama i obogaćuju njihov nutritivni sadržaj. Jedini zdravi kruh od brašna žitarica kojeg mogu preporučiti je domaći, pripremljen kod kuće, od organskog brašna raži, pira, ječma (ne preporučujem pšenicu) pripremljenog postupkom kiselog kvasanja.
Recept za kruh od kiselog tijesta dostupan je na blogu, odnosno ovdje.

Mlijeko je osnova prehrane malog djeteta, no sve je više alergične djece koja ga ne podnose, a javljaju se i razne intolerancije na životinjska mlijeka. Kakvo je mlijeko dobro za našu djecu?

Pravo domaće mlijeko pašnih krava i koza je zdrava namirnica, međutim industrijski procesirano, pasterizirano, homogenizirano mlijeko krava iz masovnog uzgoja koje se tove žitaricama, sojom i tretiraju hormonima – nije dobro. Najkorisniji mliječni proizvod je domaći jogurt, kiselo mlijeko ili kefir jer je u procesu fermentacije mlijeko već predprobavljeno i obogaćeno korisnim sojevima mikroorganizama (laktobakterije i dr.) koji su neophodni za zdrava crijeva kao i za općenito dobro zdravlje i snažan imunitet.

Mliječne instant kašice te slatke pahuljice djeci su omiljeni zajutrak ili večera. Jednako kao što je kruh namazan džemom ili kremasti kolač idealan desert. Kakve im zdravije alternative možemo pripremiti?

Domaći kruh od kiselog tijesta sa debelim slojem maslaca, kajmakom ili punomasnim vrhnjem, šalica domaćeg jogurta ili kefira, jaja na sve načine, špek… Ovo je nutritivno bogat doručak od kojeg će dijete pravilno rasti i razvijati se te izdržati dugi dan u školi. Od kupovnih žitnih pahuljica koje su pune šećera, a siromašne nutrijentima, dijete će biti gladno već sat vremena nakon doručka te će imati problema s koncentracijom i učenjem u školi.

Kako bi trebao izgledati idealan dnevni meni jednog školarca prema Paleo principima prehrane?

Doručak: jaja, špek i po potrebi kruh od kiselog tijesta. Užina: malo orašastih plodova (badema, oraha, lješnjaka) i voće. Ručak: juha, meso ili riba, povrće, sve pripremljeno na prirodnim zdravim mastima (svinjska mast, maslinovo ulje, maslac), a ne na industrijskim uljima i margarinu. Poslijepodnevna užina: jogurt ili kefir, domaći kolač pripremljen od zdravih sastojaka – jaja, maslaca, orašastih plodova, voća, meda… Večera: isto što i za ručak ili isto što i za doručak.

Budući da većina mališana voli slatke okuse, kojim se zdravijim alternativama poslužiti pri zaslađivanju jela?

Djecu ne treba previše navikavati na slatki okus jer se u mladoj dobi lako stvara ovisnost tj. pretjerana žudnja za šećerom i škrobom što dovodi do mnogih problema kasnije u životu. Ali svakako će domaći kolač pripremljen od pravih zdravih sastojaka biti bolji izbor od kupovnih slatkiša koji su nutritivno siromašni, a prepuni kemijskih aditiva. Za zaslađivanje se može koristiti med, biljka stevija i suho voće.

U svojim tekstovima zastupate ljekovitost kokosovog ulja, kao i ulja jetre bakalara. Koji bi se dodaci prehrani trebali naći na djetetovu jelovniku i koliko često?

Ulje jetre bakalara bogato je vitaminima A i D te masnim kiselinama EPA i DHA (omega 3) koje ne dobivamo dovoljno iz hrane pa je ovo svakako koristan dodatak prehrani djece u razvoju, kao i trudnica (preporučam fermentirano ulje jetre bakalara dobiveno tradicionalnim postupkom bez zagrijavanja kao što je Green Pasture). Kokosovo ulje je ljekovito, jača imunitet i preporučljivo je za svakodnevnu konzumaciju kao dodatak jelima.

Topli kakao, griz na mlijeku, bijela ječmena kava ili žganci s jogurtom, svevremena su i djeci omiljena jela. Koliko je na Paleo prehrani moguće sačuvati tradicionalan stil kuhanja bez pretjeranog prelaska na egzotične i nepoznate namirnice koje se danas žestoko promoviraju kao zdrave i skupo naplaćuju?

Nema nikakve potrebe nabavljati egzotične skupe namirnice (osim možda kokosovog ulja, ali to nije obavezno). Sve što nam treba naći ćemo u podneblju u kojem živimo, hrana uzgojena lokalno i sezonski je najzdravija. Paleo stil upravo znači tradicionalno kuhanje s možda nekih sitnim preinakama ovisno o zdravstvenom stanju i potrebama. Žganci s jogurtom ostaju žganci s jogurtom, ako je jogurt domaći, onda još bolje. Topli kakao je odličan ako ga sami napravimo od pravog domaćeg mlijeka u koje dodamo pravi nezaslađeni kakao i neki prirodan zaslađivač. Umjesto griza (koji je pšenica) možemo skuhati zobenu kašicu. Ja svojoj djeci u nju dodam po jedan žumanjak i žlicu maslaca kako bi obrok bio hranjiviji. Šato (zavajon) je također omiljena dječja poslastica, samo ga ne trebamo iz navike natrpavati šećerom, dovoljno je staviti malo šećera ili meda.

Više informacija o Paleo prehrani pronađite na blogu Istine i laži o hrani.

Anita Šupe izdala je i istoimenu knjigu – Istine i laži o hrani te knjigu korisnih recepata i savjeta kako Paleo prehranu uvesti u vlastitu kuhinju na najbolji način – Prva hrvatska LCHF kuharica.

Razgovarala Jelena Pervan za Klinfo.hr

Seljački Retreat i radionica pečenja zdravog kruha

Seljački Retreat 29.-31. kolovoz 2014., Bilice na Prokljanskom jezeru, pokraj Šibenika 

Radionica pečenja zdravog kruha, seoski odmor, vježbe i meditacije u prirodi, predavanje 

1. Kruh bez glutena i žitarica 

Ovaj ukusni kruh odličan je za sve osobe koje su osjetljive na gluten, te za osobe koje imaju bilo koju kroničnu upalu (vaginalne upale, reumatoidni artritis, Hashimotov tireoiditis, stalne bolove u trbuhu, migrene, vitiligo, dermatitis i ostale kožne promjene…). 

Simptomi intolerancije na gluten koje možda imate, a niste znali su: glavobolje/migrene, kronični umor, umor u mišićima, nesklonost vježbanju, napuhnutost, plinovi, bolovi i grčevi u trbuhu, proljevi ili naizmjenično proljevi s tvrdom stolicom, emocionalni problemi, razdražljivost, promjene raspoloženja, vrtoglavica, problemi s ravnotežom, hladni udovi, trnci u rukama i nogama, kožni problemi, dermatitis. 

Ovaj kruh se radi od mljevenih orašastih plodova (bademi, orasi, lješnjaci..), sjemenki (lanene sjemenke, bučine, suncokretove...) i kokosovog brašna. 

2. Starinski kruh od kiselog tijesta 

Kruh kojeg ćete zavoljeti, jer je zdrav i ukusan. Radi se bez kvasca i odličan je upravo za osobe koje pate od kroničnih infekcija (npr vaginalna kandidijaza), koji imaju ozbiljne bolesti (karcinomi) te kod osoba koje imaju znatno smanjen imunitet, jer obični kruh s kvascem dodatno pogoršava njihovo stanje. 

Starinski kruh diže se prirodnom fermentacijom, na način da se napravi tzv starter od brašna (mi ćemo raditi s raženim kvalitetnim brašnom) i vode, te se ostavljanjem tijesta što duže na sobnoj temperaturi (a može i u frižideru) dobiva učinak kvasanja (dizanja) kruha. 

Ovaj prirodni proces je dobar (bolji!) i zbog toga što se na ovaj način razgrađuju teške komponente iz žitarica, a to je gluten, fitinska kiselina (koja smanjuje apsorpciju važnih minerala poput magnezija!) i inhibitori enzima (a enzimi su nam neophodni za zdravu probavu). 

PROGRAM:

PETAK, 29.08.14. 

Dolazak iza 15 sati
Popodne - kupanje na jezeru
19.00 stretching u prirodi
19.45 meditacija
21.00 priprema kruha od kiselog tijesta (starter) za sutra 

SUBOTA, 30.08.14. 

8.15 premiješanje kruha (startera)
8.30 jogging joga po stazi do jezera
9.15 jutarnje plivanje
9.30 seljački doručak na plazi
12.00 pečenje starinskog kruha od kiselog tijesta
16.00 predavanje/razgovor o glutenu, upaljenim crijevima, tegobama koje izaziva te kako to riješiti, individualna pitanja
19.00 meditacija na plaži 

NEDJELJA, 31.08.14. 

8.30 vježbe disanja
10.00 pečenje kruha bez glutena i žitarica (peći ćemo kruh od badema, sezama, zrnatog sira, jaja)
11.30 pečenje kruha bez glutena i žitarica (peći ćemo kruh od badema i mrkve)
14.00 poklon
Odlazak

============================================================

Voditelji: Meri Bura - holistički liječnik i Anita Šupe - nutricionist
Datum i mjesto: vikend 29.-31.08.14., Bilice pokraj Šibenika
Cijena: 450 kn
Akontacija prije tečaja: 150 kn
Uplatiti na račun: HR0623600001101874187 - Mulier d.o.o., Petrinjska 83, Zagreb

Smještaj: Smještaj se može dobiti po nižim cijenama od max 100kn/noć, za polaznike koji rezerviraju što prije. Pogledati i http://www.opcina-bilice.hr/index.php/bilice/turizam-i-ugostiteljstvo/smjestaj

Informacije i rezervacije: 099 21 54 170 ili mulier@mulier.hr

Dodatna ponuda, nakon rezervacije termina, uz nadoplatu (s popustom od 50% za polaznike ovog tečaja):

• Holistička konzultacija s dr Meri Bura 
• Nutricionistička konzultacija s Anitom Šupe 
• Masaža (dio tijela, cijelo tijelo) 

Copyright © Mulier 2014

Idealna tjelesna težina - još jedan mit

Desetljećima smo od strane medija bombardirani propagandom mršavljenja, kao što smo bombardirani drugim prehrambenim i inim mitovima, pa sve više djevojaka normalne tjelesne težine misle da i one trebaju gubiti na težini. Sa TV-a, časopisa i interneta neprestano nas zaskaču reklame za izgladnjujuće dijete, razne tablete, praškove i druge kemikalije koje će nam napuniti želudac tako da u njemu ne bude mjesta za hranu. Ova propaganda je sve brutalnija, pa najnovije reklame na internetu kažu ”ta i ta poznata osoba UŽASNO mršava, saznaj kako”. Radi se o reklami za neki prašak za mršavljenje koji ubija apetit, od kojeg se postaje ”užasno” mršava. Odavno nam nije dovoljno imati ”normalnu” tjelesnu težinu, već bismo sve bile ”vitke”, ali sad ni to nije dovoljno, već bismo trebale biti ”užasno mršave”. Preparati za mršavljenje, osim što su užasno skupi i čisto bacanje novaca, nemaju apsolutno nikakvog efekta na mršavljenje. No najgore od svega je što su mnogi od tih preparata izuzetno štetni za zdravlje.

Ali razmislimo malo, tko je postavio referentne vrijednosti za ”idealnu tjelesnu težinu” i otkud nam uopće ideja da sve moramo biti mršavice? Ovaj iskrivljeni ideal ženske ljepote lansirala je modna industrija koja preferira dječačku ljepotu i ravna tijela bez ženskih oblina. Ljepotice u časopisima su brutalno fotošopirane da bi nama izgledale privlačne a u stvarnosti su i one pune celulita, strija, bora i obješene kože. Nije li vrijeme da prestanemo biti robovi industrije i medija i prihvatimo svoja tijela? Svi smo različite tjelesne građe, sitnije ili krupnije, onakve kakve nas je priroda stvorila. Ima li smisla provesti cijeli život u nastojanju da budemo netko drugi (mršaviji)? ”Samo da smršavim 3-5-7 kg, tada ću biti lijepa i sretna” – zvuči poznato? Vjerujte, osoba koja sebe ne voli nikad neće biti sretna, ni sa 3, ni sa 5, ni sa 7 kg manje. Nijedna dijeta ne može riješiti nedostatak samopoštovanja i nedostatak ljubavi prema sebi, nisu li nam za to dokaz mnogi primjeri ljepotica i ljepotana iz svijeta poznatih, koji su usprkos savršenom izgledu ipak nesretne i neispunjene osobe?

Nerealno nastojanje da smršavimo (da budemo netko drugi) zapravo ima veze s nedostakom ljubavi prema sebi, s duboko ukorijenjenim osjećajem da nismo dovoljno dobre, lijepe, vrijedne i da ne zaslužujemo ljubav, poštovanje i prihvaćanje okoline. Mislimo da ako smršavimo, tek tada ćemo zaslužiti ljubav. Možda smo krivo naučeni u djetinjstvu, da se ljubav mora ”zaslužiti”, da moramo nešto ”učiniti” da bismo bili voljeni i prihvaćeni. No svi obrasci ponašanja i razmišljanja se mogu mijenjati i sada kao odrasle osobe trebamo shvatiti da smo vrijedna ljudska bića i da zaslužujemo ljubav i poštovanje samim svojim postojanjem, te da kilogrami i izgled s time nemaju nikakve veze. Ali sve počinje od nas samih. Ne mogu nas drugi voljeti ako sami sebe ne volimo. Ne mogu nas drugi poštovati ako sami sebe ne poštujemo. Ako mrzite odraz vlastitog tijela u ogledalu i vidite sebe kao ”ružnu, nezgrapnu, debelu” zapravo sve što poduzimate je kažnjavanje sebe same, a to ne može dati nikakve pozitivne rezultate. Neke se djevojke izgladnjuju a druge prejedaju. Neke se ubijaju pretjeranim treninzima. I jedno i drugo i treće znak je nedostatka ljubavi prema sebi, osjećaja da nismo dovoljno dobre takve kakve jesmo, radi čega se kažnjavamo, bilo gladovanjem ili prejedanjem ili prekomjernim treninzima.

Znate li da osim prehranom, svoje tijelo također oblikujemo i svojim životnim stavom, odnosno svojim mislima, vjerovanjima i emocijama? Ovome se ne treba čuditi, jer je to nauka dokazala na razne načine. Bruce Lipton, celularni biolog, objašnjava u svom bestselleru Biologija vjerovanja, kako naše misli djeluju na stanice tijela. Gregg Braden, autor bestsellera Božanska Matrica objašnjava kroz kvantnu fiziku kako mislima djelujemo na materiju. U medicini je priznat placebo efekat, tj dokazano je izlječenje kod pacijenata koji su vjerovali da su dobili lijek a u stvari su dobili samo šećerne tabletice. Također je priznat i nocebo efekat, tj kad ne dolazi do izlječenja ili dolazi do pogoršanja bolesti iz razloga što pacijent ne vjeruje u izlječenje, tj više vjeruje u bolest nego u zdravlje. Prema zakonu privlačnosti, kojeg mnogi autori tumače na različite načine, slično privlači slično, tj svojim mislima privlačimo sve ono što je na istoj frekvenciji s tim istim mislima. Ako mislimo na debljinu, privlačimo debljinu, ako mislimo kako smo nezadovoljne svojim tijelom, privlačimo još više nezadovoljstva svojim tijelom itd.

Dakle, ako zaista i realno imate višak kilograma, lakše ćete smršaviti uz pozitivan životni stav i naravno LCHF prehranu. Ali ako ste normalne tjelesne težine, ne zagorčavajte sebi život nastojanjem da smršavite 3, 5 ili 7 kg jer to što vi mislite da je višak, zapravo nije višak. Zašto nemamo povjerenja u prirodu, pa valjda priroda zna zašto je u žensko tijelo stavila određenu količinu masnog tkiva, više nego u muškarce. Masno tkivo trebamo radi zdravlja, plodnosti, hormona. Premršave žene gube menstruaciju, ne mogu rađati djecu, da li je to nešto čemu treba težiti? Zato drage pripadnice ljepšeg spola, prestanite tražiti nedostatke na svom tijelu i fokusirajte se na prednosti i svoje lijepe, pozitivne strane. Onog momenta kad prihvatite i zavolite svoje tijelo - sve se mijenja, ono će čak postati ljepše a možda i vitkije (ako zaista postoji višak kilograma). Žena koju prepoznajete na slici smatra se jednom od najljepših žena svih vremena. Ona ima celulit, masno tkivo na trbuhu, bokovima, bedrima i stražnjici… I predivna je. Kao što ste i vi sve predivne. I zato, dajte sebi jedan veliki topli zagrljaj i budite zahvalne za svoje tijelo i dobro zdravlje.

Promocija knjige u Novom Sadu i Beogradu

Dragi svi,

Zadovoljstvo mi je da vas mogu pozvati na promociju knjige Istine i laži o hrani, u organizaciji Psihopolisa iz Novog Sada. 

Novi Sad:

Četvrtak, 19.06. u 20 h
Radio kafe 021, Svetozara Miletića 45
Osim mene učestvuje dr Zoran Milivojević, psihoterapeut i stručni direktor Psihopolisa 

Beograd
Petak, 20.06. u 20 h
Mikser House, Karađorđeva 46
Osim mene učestvuje Maja Petrović, autorica bloga Vitki gurman

Od kada sam na LCHF načinu ishrane, imam doživljaj da sam sam sebi spasao život.
I to bez mučnog gladovanja i fizičkih vežbi.

Zoran Milivojević, psihoterapeut

Beogradska promocija - event na Facebooku 

Vidimo se, Anita 

Rat protiv masti je izgubljen – priznaje ugledni magazin TIME koji je službeno započeo rat prije 30 godina

1984

U ožujku 1984. godine, na naslovnici uglednog američkog magazina Time osvanulo je poznato tužno lice načinjeno od jaja i slanine s naslovom: Cholesterol, and Now the Bad News – Kolesterol, sada loše vijesti. Unutar časopisa, tekst je započeo rečenicom: Cholesterol is proved deadly, and our diet may never be the same – Kolesterol je dokazano smrtonosan i naša prehrana vjerojatno više nikad neće biti ista.

Ovom objavom službeno je započeo 30-togodišnji rat protiv masti. Nove prehrambene smjernice, službeno prihvaćene u svim naprednim zemljama, preporučile su smanjeni unos masnoća iz mesa, jaja i mliječnih proizvoda, te povećan unos rafiniranih ugljikohidrata te industrijskih ulja i margarina.

Tradicionalnu ljudsku prehranu koja je od pamtivjeka sadržavala visok udio prirodnih neprocesiranih masti životinjskog porijeka, zamijenili smo industrijskim prerađevinama, ”light” i zamjenskim proizvodima.

Danas su očite posljedice ovog poremećaja ljudske prehrane: upravo zadnjih 30 godina dogodila se epidemija debljine, srčano-žilnih bolesti, dijabetesa, alergija, autoimunoloških bolesti i raka.

No zadnjih 10-tak godina dostupna su nam nova saznanja i sve je veći broj liječnika, znanstvenika i stručnjaka raznih profila koji se angažiraju kako bi nas informirali da je strah od masnoća i kolesterola bio neosnovan. Rastuća popularnost LCHF - Paleo prehrane zapravo predstavlja globalni pokret za povratak izvornoj prehrani, povratak prirodnih neprocesiranih masti u našu prehranu i odbacivanje industrijskih prerađevina. O svemu tome čitate na ovom blogu od 2010. godine. 

2014

Sve je više znanstvene literature koja potvrđuje da je strah od masnoća i kolesterola bio neosnovan. Meta analiza iz 2010. god. koja je sabrala podatke iz 21 studije u kojima je sudjelovalo blizu 348 000 ljudi, nije pronašla dokaze da zasićene masnoće imaju kakve veze sa srčano-žilnim bolestima. Prije par mjeseci, u ožujku ove godine (2014.), znanstveni časopis Annals of Internal Medicine objavio je rezultate nove Meta analize, tj znanstvenog pregleda 76 studija koje su uključile preko 600.000 sudionika iz 18 zemalja. Najkraće rečeno, ova meta analiza NE NALAZI VEZU između zasićenih masnoća i pretilosti, dijabetesa, visokog kolesterola i kardiovaskularnih bolesti. Kardiolog dr Rajiv Chowdhury, vodeći autor studije kaže ”Ne trebamo se brinuti oko zasićenih masnoća. Zapravo je prehrana bogata šećerom i rafiniranim ugljikohidatima krivac za sve ove bolesti.”

Zašto ovaj post baš danas? Zato što je na naslovnici najnovijeg broja uglednog TIME magazina (istog onog koji je objavio rat mastima prije točno 30 godina) osvanula slika maslaca s naslovom: Eat Butter. Scientists labeled fat the enemy. Why they were wrong. – Jedite maslac. Naučnici su označili masti kao neprijatelja. Zašto su bili u krivu. Opsežni članak Bryana Walsha "Ending the War on Fat" možete pročitati u cijelosti na hrvatskom upravo ovdje: Time magazin: Okončanje rata s masnoćama.

Rat naravno još nije gotov. Previše je komercijalnih interesa u pitanju, velike industrije, veliki profiti, veliki moćnici koji svim tim upravljaju, nemamo mi ni približnu sliku kako to sve izgleda… Ali promjena paradigme definitivno je u toku. I baš kako sam napisala u knjizi Istine i laži o hrani 2012. godine: Prehrambena revolucija je započela i više se ne može zaustaviti! 

Čitajte: Kako je došlo do današnjih "prehrambenih smjernica"