ponedjeljak, 15. prosinca 2014.

Upute za upotrebu bloga

Dragi svi!

Napravila sam neke promjene na blogu kako bi sve bilo preglednije i kako biste lakše mogli pronaći i pratiti teme koje vas zanimaju. Previše sam toga napisala u zadnje 4 i po godine, a tekstove nije lako naći. Zato sam napravila nove fajlove ili stranice. Pogledajte ispod glavnog naslova bloga, sada ste na ”Početnoj” stranici i vidite još 10 naslova. To su posebne stranice (fajlovi, mape) koje sam podijelila prema temama. Svaka stranica počinje uvodnim tekstom nakon čega su posloženi linkovi koji vode na daljnje tekstove na tu temu.

Prva je stranica – O autoru bloga. Internet je neiscrpan izvor informacija, kako točnih tako i potpuno pogrešnih, zato uvijek prvo provjerite tko stoji iza stranice koju ste otvorili i procijenite da li tom izvoru možete vjerovati. Reklame koje se nalaze na web stranicama također mogu pokazati koji interesi stoje iza pisane riječi.

Zatim slijede stranice s naslovima:

Zašto Paleo – LCHF 
 saznajte što je LCHF i Paleo, zašto moderan način prehrane kojeg smatramo normalnim nije normalan, zašto je prehrana u okvirima Paleo  LCHF bolja i zdravija, koje su razlike između ta dva modela i gdje tu pronaći sebe.

Zablude o mastima – sve što trebate znati o masnoćama i kolesterolu, zašto su masti proglašene štetnima iako to nisu, zašto su nam potrebne za dobro zdravlje, zašto se ne treba bojati kolesterola ako se hranite na pravilan način i koje su dobre, a koje loše masti. Ako krećete sa LCHF prehranom,  prvo morate naučiti nešto o mastima i kolesterolu, jer nema smisla da radite nešto u što sumnjate.

Istina o žitaricama – zašto žitarice nisu zdrava hrana, koji su problemi sa pšenicom i glutenom i kako se žitarice trebaju pravilno pripremati za one koji ih ipak žele zadržati u prehrani. Ako krećete sa LCHF ili Paleo prehranom, prvo morate biti sigurni da znate iz kojeg ste razloga iz prehrane izbacili žitarice, jer ako ne vjerujete da je to dobar izbor, nećete ni biti dosljedni.

LCHF i mršavljenje – saznajte zašto se debljamo i kako trajno izgubiti višak kilograma na jedini prirodan, zdrav i održiv način – bez gladovanja. Ovdje ćete naći kompletan vodič za mršavljenje: 
o čemu voditi računa, što očekivati, što ako mršavljenje ne ide kako smo zamislili, kako prilagoditi LCHF svojim potrebama i još puno toga. LCHF nije instant dijeta koja se sastoji od liste namirnica i primjera jelovnika, LCHF je, kao i život, učenje i prilagodba.

LCHF i zdravlje – na koji način LCHF popravlja zdravlje i koje se druge dijete na principu LCHF uspješno koriste za tretiranje raznih bolesti. O problemima sa medicinom i farmacijom, dijabetesu, probavnim tegobama, crijevnim bolestima i još više toga.

Namirnice i nutrijenti – saznajte iz koje hrane dobivamo potrebne nutrijente i zašto su nam oni važni, te koju hranu je najbolje izbjegavati i zašto. Saznajte o važnim vitaminima, mineralima, enzimima i korisnim probiotskim bakterijama.

Prehrana za djecu – za naše najmlađe, što nam djeca trebaju jesti za optimalan rast i razvoj, a što moramo izbjegavati u njihovoj prehrani da bismo sačuvali njihovo dobro zdravlje.

Literatura – knjige i autori koji me inspiriraju, također su to i internet izvori - web stranice čiji se linkovi nalaze u lijevom stupcu na dnu bloga.

Recepti – nešto ideja i recepata za prvu pomoć kad krenete s LCHF prehranom.

Bilo bi mi drago znati da ćete uz ove promjene lakše pretraživati i pratiti teme koje vas zanimaju, jer sam se zaista naradila dok sam sve posložila.

Ako vas se dojmi neki tekst, ostavite komentar ali vas molim da to ne činite kao ”Anonimno” već da stavite svoj potpis pod Ime/URL. Ispod svakog teksta nalaze se i gumbići s kojima tekst možete podijeliti preko maila, Facebooka, Twittera, Pinteresta ili Googla +, pa ako vam se tekstovi sviđaju – učinite to.

U lijevom stupcu bloga prikazuju se ”Zadnji komentari”, pa lako možete uočiti zadnje komentare drugih. Tu je između ostalog i ”Arhiva” ako želite pretraživati starije tekstove po godinama i mjesecima, a ispod toga su ”Oznake” pomoću kojih lako možete doći na tekstove koji su označeni tom riječju. Gumbić ”Donate” je za one koji smatraju da su informacije na ovom blogu za njih vrijedne i žele novčano podržati moj volonterski rad.

Nadam se da vam se sviđaju i nove boje bloga. Očistila sam ga od svega suvišnog, ostalo je samo crno na bijelom – istine i laži o hrani.


Budite zdravi    
Anita 

Želite li povremeno od mene mailom primati obavijesti o aktivnostima, novostima i događajima vezanim za prehranu i zdravlje, priključite se ovoj Google grupi.

nedjelja, 14. prosinca 2014.

Nacionalne smjernice za prehranu učenika nisu zdrave


Nacionalne smjernice za prehranu učenika u osnovnim školama izdane od Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske 2013. rezultat su zastarjelih i u svijetu već odbačenih istraživanja koja prema današnjim standardima nisu vjerodostojna.

Velika je tragedija da stručnjaci koji sastavljaju prehrambene smjernice nemaju uvida u najnovija znanstvena saznanja koja od 2000. god. naovamo pobijaju zastarjele smjernice od prije 40 godina, koje se ne temelje na znanosti, već na komercijalnim interesima.

Dakle, prva i najveća greška ovih smjernica je preporuka o smanjenom unosu masnoća. Iako se u smjernicama kaže (citiram) – ”Masti u prehrani značajan su izvor energije potrebne za održavanje normalnih funkcija organizma, osiguravaju esencijalne masne kiseline i pomažu apsorpciju pojedinih nutrijenata” – ipak se (paradoksalno) preporučuje smanjeni udio masnoća te se umjesto zasićenih masnoća životinjskog porijekla preporučuju višestruko nezasićene masnoće iz biljnih (industrijskih) ulja kao što je primjerice suncokretovo i repičino ulje.

No najnovija znanstvena istraživanja pokazuju da prehrana s niskim udjelom masnoće nije zaustavila epidemiju modernih bolesti i pretilosti u zapadnim zemljama, što je bio cilj kad su ove smjernice stupile na snagu prije 40 godina. Prije par mjeseci, u ožujku 2014. godine, znanstveni časopis Annals of Internal Medicine objavio je rezultate Meta analize, tj znanstvenog pregleda 72 studije na preko 600.000 sudionika iz 18 zemalja, koja potvrđuje da nema povezanosti između zasićenih masnoća i pretilosti, dijabetesa, visokog kolesterola i kardiovaskularnih bolesti. Osim autora ove studije, sve je veći broj stručnjaka u svijetu koji potvrđuju da se ne trebamo brinuti oko zasićenih masnoća jer je zapravo prehrana bogata šećerom i rafiniranim ugljikohidatima krivac za sve ove bolesti. Također je već godinama poznato da višestruko nezasićena ”biljna” ulja nisu zdravija alternativa od zasićenih masti i da upravo prekomjeran unos omega 6 masnih kiselina pridonosi upalnim procesima na krvnim žilama i začepljenju žila. Dakle, upravo suprotno, djeci treba puno zasićenih masnoća životinjskog porijekla za optimalan rast i razvoj.

Druga ključna greška u nacionalnim smjernicama za prehranu djece je preporuka da najveći udio kalorija treba dolaziti iz žitarica i proizvoda od brašna žitarica. Nažalost žitarice i hrana od brašna žitarica nutritivno je siromašna, a prepuna antinutrijenata koji zapravo sprečavaju apsorpciju hranjivih tvari, te pridonose nutritivnom deficitu. Osim toga žitarice, prvenstveno pšenica koja sačinjava bazu prehrane, sadrži gluten za kojeg danas znamo da ga ljudsko tijelo ne može razgraditi niti probaviti. Ovo je gorući zdravstveni problem u znanstvenim krugovima jer je sve više istraživanja koja potvrđuju da je necelijakijska osjetljivost na gluten uzrok ili okidač velikog broja modernih bolesti, kao što su alergije, crijevne bolesti, autoimune bolesti i neurološki poremećaji.

Nadalje, škrob kao glavni sastojak žitarica i hrane od brašna žitarica nikako ne bi trebao biti stup zdrave prehrane za djecu, jer se škrob u probavnom sustavu pretvara u šećer i kao takav pridonosi svim onim poznatim zdravstvenim problemima zbog kojih izbjegavamo šećer – razvoj metaboličkog sindroma i dijabetesa u mladenačkoj dobi, kao i pretilosti i brojnih drugih poremećaja. Paradoksalno je upozoravati da se smanji unos šećera a istovremeno poticati na povećani unos škroba (koji je čista glukoza – osnovna molekula šećera).

Zdrava prehrana za djecu treba sadržavati manje hrane od brašna žitarica a više nutritivno bogatih namirnica. Djeca trebaju jesti domaće meso, ribu, jaja, organsko povrće i voće, domaće juhe, orašaste plodove i umjerene količine žitarica kao što su quinoa, heljda, proso i riža - sa dosta masnoće. Dakle, treba izbjegavati pšenicu i komercijalne pekarske proizvode od pšeničnog brašna kao i žitarice za doručak koje su prepune šećera. Nema kupovnog zdravog kruha i zato pecite sami kruh kod kuće od pirovog, raženog, zobenog ili nekog drugog brašna koje nije pšenično.

Što se tiče mliječnih proizvoda, moramo shvatiti da postoji vrlo velika razlika između pravog domaćeg mlijeka pašnih krava i koza koje je zdrava namirnica, i industrijskog procesiranog, pasteriziranog, homogeniziranog mlijeka krava iz masovnog uzgoja koje se tove žitaricama, sojom i tretiraju hormonima i antibioticima – ovo naravno nije zdravo. Najkorisniji mliječni proizvod je domaći kefir jer je u procesu fermentacije mlijeko već predprobavljeno i obogaćeno korisnim sojevima mikroorganizama (laktobakterije i dr.) koji su neophodni za zdrava crijeva i snažan imunitet, dok kupovni jogurt nema živih probiotičkih kultura.

Djeci je potrebno puno više masnoće za pravilan rast i razvoj, uzmimo samo jedan primjer da je 70% mozga sačinjeno od masnoće – otkud će mozak dobivati materijal za regeneraciju stanica i održavanje pravilnih funkcija – iz brašna i pahuljica za doručak? Ne, djeci je potreban maslac, domaća svinjska mast, žumanjci, iznutrice, slanina, ulje riblje jetre, pravi domaći punomasni mliječni proizvodi, dakle  prava hrana – ono što je oduvijek bilo hrana prije razvoja prehrambene industrije. Hajka na masnoće nas nije dovela nikud, moramo otvoriti oči i sagledati problem prehrane i modernih bolesti iz šire perspektive, te se vratiti pravoj nutritivno bogatoj hrani a odbaciti industrijske prerađevine koje su nutritivno osiromašene a prepune toksičnih aditiva. 

Dajte djetetu za doručak jaja i slaninu ili domaću kobasicu, domaći kruh od kiselog tijesta sa debelim slojem maslaca, kajmakom ili punomasnim vrhnjem te šalicu domaćeg jogurta ili kefira. Ovo je nutritivno bogat doručak od kojeg će razina šećera u krvi biti stabilna i dijete će dobiti dovoljno energije i vitamina topivih u mastima da može pravilno rasti i razvijati se te izdržati dugi dan u školi. Od kupovnih žitnih pahuljica koje su pune šećera, a siromašne nutrijentima, dijete će biti gladno već sat vremena nakon doručka te će imati problema s koncentracijom i učenjem u školi. Za ručak i večeru kuhajte domaću hranu, juhe, meso, ribu i puno različitog povrća, pripremajte hranu na tradicionalnim prirodnim masnoćama kao što su maslinovo ulje, svinjska mast i maslac a teško procesirana industrijska ulja i margarine bacite u smeće. Za užinu dajte djetetu voće i orašaste plodove ili neki kolač iz kućne radinosti od zdravih sastojaka te domaće fermentirane mliječne proizvode kao što su jogurt i kefir. Neka djeca piju vodu a ne sokove, i to je to, imat ćete zdravu, sretnu djecu koja će pravilno rasti i razvijati se bez kompliciranih tablica, vaganja namirnica i računanja kalorija. Sjetimo se da su ljudi i djeca bili puno zdraviji dok nisu znali za ”smjernice” kad su se hranili jednostavno i skromno, s organskim domaćim proizvodima. 

Pročitajte više: Prehrana djece


srijeda, 10. prosinca 2014.

Trebate li otkazati svom specijalistu?


Dr. Mark Hyman

Članak napisao: Dr. Mark Hyman
S engleskog prevela: Andrea Marić

Način na koji većina liječnika trenutno liječi, ne djeluje. Studenti medicine naučeni su da tijelo promatraju kao skup izoliranih dijelova, umjesto kao jedan cjelovit sustav. Iz toga proizlazeći postupak liječničke specijalizacije – organiziranje medicine po organima i bolestima, po mjestima i simptomima – pogrešno je i rezultira time da je suvremena medicina došla do točke prijeloma. Ovaj pretjerano fokusirani pristup ne samo što dehumanizira pacijenta, već povećava troškove zdravstvene skrbi. Tako na primjer znamo da liječnici specijalisti hospitaliziraju više pacijenata, prepisuju više recepata i naručuju više pretraga, nego liječnici primarne medicine. Ipak, veći troškovi liječenja rijetko znače i bolji ishod po pacijenta.

Znam to jer su i mene tako učili. Na Medicinskom fakultetu, moji kolege i ja naučili smo kako dijagnosticirati bolesti i propisati standardiziranu terapiju, neovisno o kome se radilo. Naučen sam promatrati tijelo kao skup simptoma, a ne jedan velik sustav. Dio mog obrazovanja bio je naučiti kako uputiti pacijenta kardiologu zbog srčanih problema, gastroenterologu zbog želučanih problema, a reumatologu zbog bolova u zglobovima. Uzevši u obzir da je većina liječnika ovako naučena, nije ni čudo da prosječan zdravstveno osiguran pacijent ima šest liječnika i koristi pet različitih lijekova.

Ono što sada znam jest da je ključ dobre medicine u promatranju cijelog pacijenta umjesto samo skupa pokvarenih dijelova. Moj se pristup zove funkcionalna medicina. Funkcionalna medicina nije novi način, specijalnost ili tehnika. Bavljenje funkcionalnom medicinom podrazumijeva promišljanje o načinu kako su sustavi u tijelu međusobno povezani. Funkcionalna medicina znači odmak od površne dijagnostike i otkrivanje temeljnog uzroka bolesti. U funkcionalnoj medicini želimo odgovoriti na pitanje: „Zašto?“, a ne samo ”Koji je odgovarajući lijek za ovu bolest?“

Tako sam postupio i u Evelyninu slučaju. Evelyn je došla k meni nakon desetljeća borbe sa zdravstvenim problemima. U tih deset godina posjetila je 12 doktora te joj je dijagnosticirano 29 različitih bolesti. Popis bolesti sadržavao je pred-dijabetes, povišeni krvni tlak, ovisnost o hrani, migrene, depresiju, pms, neplodnost, sindrom iritabilnog crijeva, refluks, astmu, alergije, čak i psorijazu. Kad je došla k meni, Evelyn je već imala specijalista za svaki milimetar svog tijela. S toliko liječnika na raspolaganju, trebala je biti najzdravija osoba na svijetu, ali upravo suprotno, kod nje je bilo previše svega: previše kilograma, previše opterećenja i previše lijekova.

Moj pristup bio je drugačiji. Kao liječnik funkcionalne medicine, promatram cijelu osobu, a ne bolest. Veći dio karijere proveo sam proučavajući temeljne uzroke kroničnih bolesti. U medicini postoji više od 12 000 poznatih bolesti, no samo je jedna Evelyn. Umjesto da o njoj razmišljam kao o mješavini 29 različitih dijagnoza, promijenio sam paradigmu. Promatrao sam što bi to moglo izbacivati njezino tijelo iz ravnoteže.

Tek je šačica načina na koje tijelo održava svoju ravnotežu. I na kraju krajeva, bolest se javlja kada ti osnovni sustavi ne rade. Ljudsko je tijelo veoma otporno, ipak njegovi će sustavi zakazati pod utjecajem nekoliko razloga, naime PREVIŠE onoga što oduzima zdravlje – loše hrane, loših mikroba, otrova, alergena i stresa, te PREMALO onoga što potpomaže dobro zdravlje – cjelovite hrane, vode, zraka, svjetlosti, odmora, kretanja, sna, ritma, povezanosti, ljubavi, smisla i svrhe. (Za više informacija o sedam fundamentalnih sustava u vašem tijelu koji mogu biti u neravnoteži, pogledati knjigu The Blood Sugar Solution – Rješenje za šećer u krvi).

Smislim li kako pomoći Evelyn da vrati svoje tijelo u ravnotežu, njezine će se bolesti uglavnom riješiti same od sebe. Nalazi su pokazali tri glavna sustavna izazova. Prvo, Evelyn je bila alergična na pšenicu, što je izazivalo upalu u njezinu tijelu te je štetilo njezinoj štitnjači. Drugo, imala je nezdravu razinu štetnih bakterija u crijevima koje su doprinosile osjećaju zamora i dobivanju na težini. I na kraju, živjela je u Minnesoti pa je nedostatak sunčeve svjetlosti, posebice u zimskim mjesecima, doveo do ozbiljnog manjka vitamina D. Uzevši u obzir njezin probavni, hormonski i imunosni sustav, u Evelyninu slučaju trebalo je obraditi tri osnovna sustava. Ukratko, skinuo sam je s pšenice, liječio štitnjaču, i dao visoke doze vitamina D. Nakon šest tjedana Evelyn nije imala više nikakve simptome te je izgubila impresivnih 9,5 kilograma. Ključan je bio povratak njezinih osnovnih tjelesnih sustava u red i rad.

Slična promjena paradigme – odmicanje od promatranja pacijenata kao skupa različitih bolesti prema prepoznavanju temeljnih sustava koji uređuju zdravlje i dobrobit čovjeka – jest ono što je potrebno kako bi se sustav zdravstvene skrbi odmaknuo od ruba. Pretjerano naglašavanje dijagnoze „da ili ne“, što znači da bolest ili imate ili nemate, može čak i najdobronamjernije liječnike navesti da predvide osnovne uzroke i rane znakove bolesti. A upravo je to pravo umijeće – prepoznavanje znakova za uzbunu prije nego li se oni pretvore u bolest. S ovakvim pristupom, moguće je da vam specijalistički pregledi više neće ni biti potrebni. Potrebni su nam liječnici koji mogu zbrojiti dva i dva i liječiti cijeli sustav, a ne samo simptome.

*Saznajte više u knjizi dr. Marka Mymana The Blood Sugar Solution (Rješenje za šećer u krvi).

Sada bih želio da Vi kažete meni:
Liječi li vaš liječnik samo simptome koje imate?
Posjećujete li više od jednog liječnika za različite poteškoće?
Smatrate li sebe jednim povezanim sustavom?
Podijelite svoje mišljenje i dodajte komentar.
Ostanite zdravo,
Mark Hyman, doktor medicine

**O dr. Marku Hymanu
Mark Hyman, doktor medicine, smatra da svi zaslužujemo vitalan život i da imamo potencijal da ga stvorimo za sebe. Zato se posvetio obračunavanju s temeljnim uzrocima kroničnih bolesti upregnuvši snagu funkcionalne medicine da bi promijenio zdravstvenu skrb. Liječnik je obiteljske medicine, osmerostruki najprodavaniji autor po listi New York Timesa, te međunarodno priznati vođa, predavač, edukator i zagovornik u svom području. Ravnatelj je Kliničkog centra za funkcionalnu medicinu u Clevelandu. Osnivač je i medicinski ravnatelj Centra UltraWellness, predsjenik odbora Instituta za funkcionalnu medicinu, medicinski urednik Huffington Posta te redovito doprinosi medicinskim znanjem u televizijskim emisijama kao što su CBS This Morning, Today Show, CNN, The View, Katie Couric show i Dr. Oz show.



nedjelja, 7. prosinca 2014.

Dva recepta za LCHF – Paleo – bezglutenski kruh


Bez glutena, bez žitarica, bez mliječnog.
Zgodni za napraviti sendviče djeci za školu.
Vrijeme pripreme: 5 minuta + pečenje 15-20 min.

Bademovi kruščići
200 g badema
2 žlice (30 g) kokosovog brašna*
4 žlice (50 g) zlatnog lana
1/3 žličice soli
1 žličica sode bikarbone
5 jaja
1 žlica kokosovog ulja
1 žlica meda
1 žlica jabučnog octa

Blanširajte bademe. (Zakuhajte vodu, stavite bademe u vodu, procijedite ih i istisnite bademe iz kožice).
Zagrijte pećnicu na 175 stupnjeva.
Sameljite bademe i lanene sjemenke u mlinu.
U posudu stavite suhe sastojke i promiješajte.
Dodajte mokre sastojke i izmiksajte.
Obložite pleh papirom za pečenje.
Uzimajte tijesto žlicom, vlažnim dlanovima oblikujte kuglice i složite ih na pleh.
Pecite 15-tak minuta, dok ne vidite da su gotovi (provjerite čačkalicom).

Kad se bademi blanširaju peciva budu svjetlija. Med dodajem za aromu (zbog djece) ali može se i preskočiti.


Kruščići s mrkvom
5-6 žlica mljevenog sezama
3-4 velike žlice kokosovog brašna*
malo soli
1,5 žličica sode bikarbone
5 jaja
2-3 veće žlice masti
1 žlica jabučnog octa
2 velike mrkve naribane na sitno

Sve izmiksajte, tijesto treba biti dosta gusto (čvrsto). Vlažnim dlanovima oblikujte kuglice, stavite ih na papir za pečenje i malo spljoštite. Pecite na 175 oko 15-20 minuta ili dok ne vidite da su gotovi.

Kruščiće možete zamrznuti pa svaki dan izvaditi par komada, ili koliko vam treba. Napunite ih maslacem, pancetom, domaćom kobasicom, pravim sirom, domaćom jetrenom paštetom ili nekim drugim LCHF namazom, dodajte list-dva salate i – uživajte.

Nema zdravog kupovnog kruha.

*Ja koristim kokosovo brašno Dr Goerg, savršeno je i nabavljam ga kod svetahrana.euNa prvu se čini skupo ali nije. Izuzetno je izdašno i jako dugo traje. Ja potrošim 2 - 4 žlice po kruhu i kombiniram sa jeftinijim sastojcima poput lanenih ili sezamovih sjemenki. Potrebna je 3-4 puta manja količina kokosovog brašna nego nekog drugog, da zgusne istu količinu tijesta.

Više recepata s finim kokosovim brašnom.


subota, 6. prosinca 2014.

Pšenica - još više problema od sjemena do kruha

Od svih žitarica u modernoj se prehrani najviše koristi pšenica odnosno pšenično brašno. Za većinu ljudi pšenica je u svakom obroku i u svakom međuobroku, kao kruh ili tjestenina, pecivo ili kolač, žitarica ili kašica za doručak, palačinka ili keksić, pizza ili burek. 

Ali zar nije kruh izvorna hrana - pa i naše su bake pekle kruh od pšenice? U Bibliji piše: "Kruh naš svagdašnji daj nam danas", pa je jedenje kruha gotovo vjerska zapovijed. Međutim Einkorn, biblijska pšenica naših predaka nešto je što nama odavno nije dostupno. Nova, tzv. patuljasta pšenica, Triticum aestivum, proizvod je hibridiziranja, križanja i genetske manipulacije, koje provode poljoprivredni znanstvenici u zadnjih 50 godina. Stvorena je kratka, zdepasta, tvrda biljka otporna na klimatske uvjete, pesticide, štetočine i bolesti. Stvorena je biljka koja daje veće urode, na manjim površinama, uz manje troškove, ukratko stvoreno je nešto puno isplativije. No, kako su ove promjene djelovale na naše zdravlje, pitanje je koje ne zanima ni poljoprivredni biznis ni prehrambenu industriju. 

Postoji mnogo razloga zbog čega su pšenični proizvodi glavni uzročnici pretilosti, dijabetesa, srčano-žilnih bolesti, raka, demencije, depresije, autoimunih bolesti i mnogih drugih modernih bolesti. Pšenica uništava naše zdravlje kroz mnoge mehanizme i povijest ”nove” pšenice ide paralelno s poviješću novih kroničnih bolesti i pretilosti diljem svijeta. Iako današnji kruh možda izgleda isto kao kruh od prije sto godina i iako možda ima isti okus, ipak postoje mnoge biokemijske razlike u tom kruhu. 

Po čemu se dakle nova Triticum aestivum pšenica razlikuje od starinske Einkorn sorte pšenice? Prva velika razlika je u tome što nova pšenica sadrži vrlo visoke razine ”super škroba” pod nazivom amilopektin A, koji je zapravo štetniji nego šećer. Taj se škrob takvom brzinom razgrađuje u osnovne molekule – glukozu, da kruh od cjelovitog pšeničnog brašna podiže razinu šećera u krvi više nego obični šećer. Zbog toga dijabetičari moraju izbjegavati pšenicu, isto kao što moraju izbjegavati šećer. Međutim, kad je dr. William Davis (knjiga Wheat Belly 2011.) svojim pacijentima savjetovao da izbace iz prehrane pšenicu kako bi stabilizirali šećer u krvi, iznenadio se svim onim drugim učincima koje nije očekivao. Osim što dijabetičari više nisu imali dijabetes, ljudima su se povukli simptomi refluksa, iritabilnog kolona, reumatoidnog artritisa, astme… Gubitak suvišnih kilograma, priliv energije, mentalna oštrina, kvalitetniji san, bolja probava… sve su ovo doživljavali kad su izbacili iz prehrane - pšenicu. 

Naime, osim ”super škroba”, nova patuljasta pšenica sadrži i ”super gluten” koji pridonosi stvaranju upala u tijelu. Gluten zapravo čini da kruh može narasti, pa pekarske proizvode čini izdašnima, mekanima i primamljivima. Stara Einkorn pšenica sadržavala je najjednostavniji genetski kod od četrnaest (14) kromosoma. No tokom povijesti, križanjem je pšenica dobivala sve veći broj kromosoma, da bi nova patuljasta pšenica sadržavala četrdesetdva (42) kromosoma. Ovakav genetski kod proizvodi mnoštvo različitih i novih proteina glutena, uključujući i one koji dovode do celijakije, osjetljivosti i upale. Čak i mala promjena u strukturi pšeničnog proteina čini ogromnu razliku u svom djelovanju na imunološki sistem – da li će izazvati imunološki odgovor ili ne. 

Gluten oštećuje crijevnu stijenku i dovodi do propusnosti crijeva, što znači da mikroorganizmi i nepotpuno razgrađeni proteini iz hrane prolaze kroz crijevnu barijeru i ulaze u krvotok, gdje imunološki sistem onda napada te strane proteine, što dovodi do sistematske upale i razvoja bolesti. Kako moderna pšenica sadrži puno veće količine glutena, kao i puno više vrsta glutenskih proteina, tako u puno većoj mjeri uzrokuje celijakiju, osjetljivost, upalne procese i autoimunološki odgovor tijela. 

Osim što moderna pšenica sadrži ”super škrob” i ”super gluten”, ona sadrži i ”super opijate” – supstance koje izazivaju ovisnost i dovode do prejedanja. Proteini iz pšenice se u probavnom sustavu razgrađuju na polipeptide – tzv. egzorfine – koji iz krvotoka prelaze krvno-moždanu barijeru i djeluju na receptore u mozgu kao opijati. Djeluju tako da stvaraju osjećaj trenutnog kratkotrajnog zadovoljstva i neodoljivu želju za još, kao kod konzumiranja droge. Ovi polipeptidi se još nazivaju gluteomorfini, od riječi ”gluten” i ”morfij”. Osim ovisničkog ponašanja, oni dovode i do neuroloških bolesti i poremećaja ponašanja. 

Osim što je moderna pšenica plod laboratorijskog manipuliranja, ona se ”od sjemena do stola” izlaže djelovanju stotina štetnih kemijskih aditiva, radi čega je krajnji proizvod doslovno toksičan. Čak i prije sijanja pšenica se tretira fungicidima i insekticidima, a kao regulatori biljnog rasta primjenjuju se hormonima slične tvari kojima se utječe na vrijeme klijanja, čvrstoću vlati te druge poželjne promjene. Nakon žetve, da bi se pšenica zaštitila od moljaca i drugih kukaca tijekom dugotrajnog skladištenja, također se koriste brojne kemikalije u toksičnim koncentracijama. Ove toksične kemikalije doprinose neurotoksičnim bolestima, kao i bolestima raka, a hormonima slične supstance (kao npr ksenoestrogeni) dovode do poremećaja hormonske ravnoteže u tijelu. 

Šteta nanesena pšenici ne završava s uzgojem i skladištenjem, nego se nastavlja procesom mljevenja i prerade brašna. S obzirom na to da starinski kameni mlinovi nisu dovoljno brzi za masovnu proizvodnju, industrija koristi mlinove s čeličnim valjcima koji izbacuju klicu i ovojnicu. Veći dio ovog “otpada”, ustvari je najhranjiviji dio žitarice, pa dobiveno bijelo brašno sadrži tek dio hranjivih tvari početnog zrna. Čak je i integralno brašno suvremenim postupkom mljevenja dovedeno u pitanje. Mlinovi velikih brzina dosežu 200 °C, a na toj temperaturi uništavaju se sve vitalne hranjive tvari i stvara se užeglost klice i ovojnice. Vitamin E iz klice tako biva potpuno uništen. 

Doslovno deseci aditiva za kondicioniranje brašna i konzervansa dodaju se modernom kruhu, kao i toksični sastojci poput djelomično hidrogeniziranih biljnih ulja i sojinog brašna. Također se dodaje još više glutena, kako bi kruh bio izdašniji i primamljiviji. Na koncu, tu su i kemijski konzervansi koji omogućuju prijevoz kruha na velike udaljenosti i stajanje na polici više dana bez kvarenja, a sve bez hlađenja. 

Povrh svega, pšenični proizvodi su nutritivno siromašni, tj. ne sadrže ništa od građevinskog materijala potrebnog za normalne funkcije našeg tijela, tako da nemamo nikakvog razloga za njezinu konzumaciju. Cjelovita ili ne cjelovita, pšenica je jedna od najgorih pošasti moderne prehrane (uz šećer i hidrogenizirana biljna ulja), pa ipak nam se i dalje savjetuje da treba sačinjavati bazu naše prehrane. Još jedan dokaz da je službene prehrambene smjernice itekako potrebno preispitivati, a piramidu ”zdrave” prehrane okrenuti naglavačke.


četvrtak, 4. prosinca 2014.

LCHF - što je to na tanjuru


LCHF znači da najveći udio kalorija dolazi iz masnoće, a najmanji udio kalorija iz ugljikohidrata. Udio kalorija iz masnoće najčešće iznosi 65-75%, iz ugljikohidrata 5-15%, a iz proteina oko 15-20%. Međutim ovo ne znači da količinski jedemo najviše masnoće jer udio kalorija i količina hrane nije ista stvar. Naime, masnoće sadrže puno više kalorija (9 kcal po gramu) za razliku od ugljikohidrata i proteina koji sadrže 4 kcal po gramu. Osim toga, masnoće su koncentrirana hrana, npr svinjska mast, maslinovo i kokosovo ulje su 100% masnoće, a maslac je 80% masnoća. S druge strane, povrće sadrži visok postotak vode, preko 90%, i samo mali postotak, ispod 10%, su ugljikohidrati. Dakle, iz male količine masnoće dobivamo puno kalorija, dok iz velike količine povrća dobivamo malo kalorija.

LCHF ne znači da jedemo više proteina niti više mesa nego na standardnoj prehrani. Kalorije iz ugljikohidrata nadoknadit će kalorije iz masnoće, a ne iz proteina. Udio kalorija iz proteina je umjeren (15-20%) a količine koje se jedu su uobičajene. Opet napominjem, udio kalorija nije isto što i količina hrane. Meso npr sadrži 20 – 25 g proteina na 100 grama mesa, pa ako ste pojeli 200 g mesa, to ne znači da ste unijeli 200 g proteina. Ako želite znati više o sadržaju makronutrijenata u namirnicama, možete se pozabaviti tablicama prehrambenih vrijednosti, odabrati neki program na internetu kao što je npr. Cronometer, ili ako imate pametni telefon skinuti neki app kao npr MyFitnessPal u kojem možete podesiti i pratiti dnevni unos hrane. No, ovo najčešće nije potrebno, ako se držimo dozvoljenih namirnica prema LCHF i svih navedenih uputa.

Dakle, prema LCHF se ne jede više mesa, nego se jede više povrća i više masnoće. Umjesto klasičnih škrobasto-glutenskih priloga (krumpir, tjestenina, riža, njoke, kruh) u LCHF prehrani volumen obroku daje povrće, tako da zapravo jedemo puno više povrća nego osobe na standardnoj prehrani. Povrće se može pripremiti na mnoge zanimljive načine: prženo, pečeno, dinstano, grilano, kao pire, restano povrće, te naravno u povrtnim juhama. Povrće treba jesti zajedno s masnoćom jer je tako ukusnije, sitije i hranjivije – jer da bismo iskoristili minerale iz povrća trebamo vitamine topive u mastim. Naravno, uz sve jedemo i sirovo povrće kao salatu.

Što onda znači povećani unos masnoće? To znači da više ne uklanjamo masnoću koja prirodno dolazi u namirnicama te da normalno koristimo masnoće u kuhanju. Npr.
  • koristimo punomasne mliječne proizvode a ne light verzije;
  • jedemo cijela jaja a ne samo bjelanjak;
  • jedemo i masne dijelove mesa a ne samo krto nemasno meso;
  • ne skidamo kožicu s piletine u kojoj se nalazi puno masnoće;
  • koristimo prirodne masnoće za pripremu hrane i ne pržimo na suhoj tavi;
  • jedemo orahe, bademe, avokado, kokosov orah, slaninu, čvarke i druge prirodno masne namirnice.

Idemo za primjer analizirati jedan dnevni obrok. Zamislite da za ručak imate:
  • dvije pljeskavice koje ste napravili od 120 g mljevenog junećeg mesa sa 15% masnoće (dakle 2 komada po 60 g) koje ste ispekli na 1 žlici svinjske masti;
  • pire od cvjetače koji ste napravili od 200 grama cvjetače i 1 žlice maslaca;
  • 200 zelene salate koju ste začinili sa 1 žlicom maslinovog ulja.

Tanjur sveukupno sadrži (količinski):
  • 120 grama mesa
  • 400 grama povrća
  • 3 žlice masnoće (1 žl. svinjske masti, 1 žl. maslaca i 1 žl. maslinovog ulja)

Vidite, na tanjuru je količinski najviše povrća, a najmanje masnoće, pa ipak, postotak kalorija iz masnoće je najveći. Ovaj obrok sadrži ukupno 693 kcal, i to iz:[1]
  • 57 g masnoće, što je 513 kcal (57 g x 9 kcal);
  • 16 g ugljikohidrata, što je 64 kcal 16 g x 4 kcal);
  • 29 g proteina, što je 116 kcal (29 g x 4 kcal).

Dakle udio kalorija u obroku sačinjavaju:
74% masnoće
9% ugljikohidrati
17% proteini

Iz ovog primjera vidite što sam mislila kad sam napisala da malo masnoće daje puno kalorija, a puno povrća daje malo kalorija. Ovaj obrok sadrži 400 grama povrća, koje daje samo 16 g ugljikohidrata ili 64 kalorije, a tri žlice masnoće zajedno sa masnoćom iz mesa iznose ukupno samo 57 grama, ali daju cijelih 513 kalorija i sačinjavaju 74% ukupnog unosa kalorija.

Nadam se da je jasnije što se misli sa LCHF. Dakle, LCHF ne znači da trpamo suvišnu masnoću na tanjur, već znači da normalno koristimo masnoće za pripremu hrane i jedemo namirnice u kojima je prirodno sadržana masnoća. Osim toga, na LCHF prehrani povećavamo unos povrća koje je bogato vitaminima, mineralima, vlaknima i fitonutrijentima koje trebamo za dobro zdravlje. Ono što smo izbacili je nepotreban škrob i šećer.




[1] Izračun: MyFitnessPal


ponedjeljak, 1. prosinca 2014.

Blagdanski popust


Dragi svi,

Od 01.12. - 31.12. odobravamo blagdanski popust na kupnju knjiga. Razveselite sebe i svoje najdraže vrijednim poklonom. 

Dolazi vrijeme kad ćemo više kuhati, peći i uživati u tradicionalnim blagdanskim jelima u krugu obitelji i prijatelja. Neka bude ukusno, ali neka bude i zdravo :)

Istine i laži o hrani 109,00 kn (red. cijena 129,00 kn)

Prva hrvatska LCHF kuharica 199,00 kn (red. cijena 219,00 kn)

Obje knjige 298,00 kn (redovna cijena 348,00) - ušteda 50 kn

**Troškovi dostave su: 20 kn za Istine i laži, 25 kn za kuharicu, 32 kn za dvije knjige.

**Kupnjom 3 komada kuharice ostvarujete dodatnu uštedu - ne plaćate trošak dostave.

Narudžbe na e-mail info@tragom.hr ili slijedite upute za plaćanje na web stranici:

Istine i laži o hrani
Prva hrvatska LCHF kuharica

Lijepe i ugodne blagdane vam zelim  
Anita

OBAVIJEST 18.12.2014.: ISTINE I LAŽI O HRANI TRENUTNO NEMAMO NA LAGERU. MOLIMO DA NE IZVRŠAVATE UPLATU ZA KNJIGU BEZ DA NAS KONTAKTIRATE NA MAIL ILI TELEFON (KUHARICU IMAMO). info@tragom.hr ili 092 289 1349



Ako smatrate da su informacije koje ste ovdje dobili za vas vrijedne i ako želite podržati moj volonterski rad na ovom blogu, možete to učiniti novčanim darom.

Copyright © 2010-2014 Anita Šupe. Podijelite sadržaj s ovih stranica ali navedite izvor i ime autora.

Informacije sadržane na ovom blogu imaju svrhu općeg informiranja i nisu namijenjene kao medicinski savjet niti kao zamjena za savjet vašeg liječnika.