ponedjeljak, 20. srpnja 2015.

Priča u kojoj će se mnogi prepoznati: od dijabetesa, povišene masnoće, medicinske dijete, bolova u leđima i tableta za smirenje - do LCHF


Vjerujem da će se mnogi prepoznati u ovoj priči. Hvala Marijane što ste se javili i odlučili podijeliti svoje iskustvo s drugima.

 Ja sam čovjek u svojoj 49-oj godini. Hrani nikada nisam pridavao neku osobitu pažnju, dapače, desetljećima sam živio stihijski i nisam po cijeli dan ništa jeo, a zatim bih se “natovario” navečer i, kao da sam drogiran, hipnotički zaspao, često u nekom nemogućem položaju na dvosjedu pred TV-om.

Bio sam siguran da sam relativno zdrav, a sve eventualne promjene koje bi mi se dešavale kao što su gojaznost oko pasa, učestalije mokrenje, nedostatak sline u ustima, gastritis koji je naveo moju doktoricu da mi zauvijek prepiše Xanax 1 mg nakon svih mogućih pregleda i tome slično, pripisivao sam jednostavno svom “datumu proizvodnje”.

Osim toga, smatrao sam da ono što pojedem ili da ono što izaberem kada sam se nalazio u mogućnosti da biram, jedem i biram dobro – naravno prema poznatim smjernicama, te da mi na taj način, “pravilnim izborom namirnica”, ništa organizmu ne može nauditi.

Kao što je bilo i za očekivati, nisam uopće bio u pravu. Štoviše, zbog svog uvjerenja da sam super zdrav, sve češće sam si dozvoljavao jesti brzu hranu i pri tome nisam niti primjećivao da je to postalo prečesto da bih to i dalje nazivao “jednom tjedno”. Činjenica je da moja radna okolina i dalje upravo tako jede, a odnos naše bliske okoline prema hrani nekako automatski bitno utječe i na naš vlastiti odnos prema hrani, jer sve izvan toga počnemo smatrati nenormalnim ponašanjem.

Uglavnom, potkraj veljače, nakon trodnevnog jačeg stresnog perioda na poslu, jednog jutra sam osjetio takvu snažnu suhoću u ustima da sam zamolio kolegicu dijabetičarku tipa 1 na poslu da mi izmjeri šećer – bio je 17.6. Dva sata nakon što sam nešto pojeo izmjerio sam ga ponovno i, kako je tada bio 14, nazvao svoju doktoricu. I tu počinju moje drame.

Nalaz krvi pokazao je visoke vrijednosti hemoglobina, ukupnog kolesterola, triglicerida i LDL kolesterola, HDL mi je bio granično dobar, a funkcija bubrega i jetre u redu, odnosno ustanovljeno je da oboje “radi”. Doktorica me je odmah stavila na Gluformin i Statex, dala mi jelovnik za dijabetičare od 1500 kalorija dnevno, glukometar i dnevnik za upisivanje izmjerenih vrijednosti šećera. Također me je obavijestila da sam dijabetičar tipa 2 i da se to ne može izliječiti, samo staviti pod kontrolu.

Uopće ne trpim niti pomisao da sam bolestan, pa me to poprilično dotuklo, tim više što u mojoj obitelji dijabetesa nije bilo osim kod tatine najstarije sestre i jedne njene pretile kćeri. U svakom slučaju, to me ponukalo na to da se striktno pridržavam tog jelovnika od 1500 kalorija dnevno. Pažljivo sam ga iščitao, uhvatio njegovu logiku i smisao, i shvatio da neću moći to provoditi kuhajući prema ponuđenim, prekompliciranim receptima. Krenuo sam sa svojim, prilagođenim stilom: 6 obroka dnevno, s tim da su 2 međuobroka zapravo po jedna voćka, a obrok prije spavanja ”light” mliječni napitak.

Munjevito sam uhvatio naporni ritam svakodnevnog kuhanja popriličnih količina povrća, te se striktno držao uputa o tome da niti u jednom obroku ne bude više od 8 dag krtog mesa, više od 2 žlice kuhanih cjelovitih žitarica i više od jedne žlice maslinovog ili repičinog ulja.Tako sam se hranio puna 3 mjeseca, nadopunjavajući prehranu chia sjemenkama, ”light” svježim sirom, ”light” kefirom i malom dnevnom količinom preporučenih orašastih plodova, ne više od 7 badema npr. i to u jutarnjoj kašici, odnosno doručku koji se sastojao od zobenih pahuljica s tim dodacima.

Kile i masti su se s mene vrlo brzo počele topiti, pa sam već nakon mjesec dana imao čisto zadovoljavajući nalaz krvi, ali je doktorica sugerirala da nastavim s takvom prehranom jer, kako je rekla, “što god da radite, radite dobro i nemojte mijenjati, ali za pravi nalaz krvi mora proteći još najmanje 3 mjeseca”.

Dobro, nije da mi nije bilo naporno, ali nekako ću i to izdržati, rekao sam sam sebi. Naime, ono što nisam tada rekao doktorici, jer nije imala vremena saslušati što konkretno jedem, je da me jako bole leđa i da mi je teško kuhati cijelo popodne svakoga dana. U sljedeća 2 mjeseca odnosno do kraja svibnja bol u leđima postala je toliko nesnosna da sam kuhao na način da sam se, nakon svake pojedine kuhinjske aktivnosti od 5 minuta, morao prileći na najmanje 15 minuta pa tek onda nastaviti s kuhanjem, jer naprosto nisam mogao stajati dulje od 5 minuta!

Naravno da sam, sluđen od bolova, bio jednom i kod doktorice, ali ona mi je samo htjela propisati neke jake tablete protiv bolova! To mi uopće nije bilo prihvatljivo jer, ako se ispravno hranim, što će mi tablete protiv bolova, da mi unište crijevnu floru? Gluformin i Statex nisam isto tako htio piti nakon prve, inicijalne terapije, naročito Statex kad sam pročitao da bi taj lijek trebalo piti cijeloga života!

Bio sam na 100 muka, bolovi nisu prestajali nego su sada postajali sve jači i leđa su me otkidala od jutra do navečer svakoga dana, jedini trenutak mira bilo je 6 sati noćnog sna u ležećem položaju. Dobronamjernici su mi govorili da bih trebao općenito malo više jesti ili pojačati količinu tog maslinovog i tog repičinog ulja (“kad već ništa drugo ne smiješ”), ali to su bila nestručna i ničim potkrijepljena laička mišljenja.

Stao sam čitati sve i sva po Internetu i tako sam nekako potkraj svibnja nabasao i na Vaš blog “Istine i laži o hrani”. Potpuno iskreno ću Vam reći da je moja prva reakcija bila da ste Vi neka fanatična luđakinja koja ljudima preporučuje da jedu svinjsku mast, užas! Malo po malo, iščitavajući članak po članak na blogu, došao sam do zaključka da će biti najbolje da si ja u knjižnici posudim Vašu knjigu pa da je kompletno pročitam i o tome zauzmem nekakav konkretniji stav, s obzirom na moje godine možete i sami zaključiti da sam skloniji čitanju knjiga nego klikanju po blogovima i buljenju u osvijetljeni ekran.

Knjiga me je zapanjila!

Cijeli život, pa i nastavno, varaju nas pričama o blagotvornosti žitarica, a sada ovo?
Nakon prvotnog oduševljenja, koliko god ono veliko bilo, i dalje me progonila latentna skepsa prema pročitanom, međutim rekao sam si jednostavno “Što imaš za izgubiti, ako te prestanu boliti leđa – to je već puno samo po sebi, a ako skori nalaz krvi pokaže dobre rezultate, bar ćeš stvarno dokazati da li je žena u pravu ili nije i jesi li ti stvarno bolestan ili nisi”.

Točno 1. lipnja samoinicijativno sam prešao na LCHF prehranu, što mi nije predstavljalo neki preveliki problem, naime: izbacio sam one 4 žlice cjelovitih žitarica dnevno iz prehrane, povećao količinu mesa s 8 dag na cca 15 dag, što je zapravo normalna porcija mesa u jednom obroku, od prijateljice sam dobio na poklon 2 kg svinjske masti i kefirna zrnca, nabavio sam teglicu guščje masti, u Samoboru na mljekomatu (jer ja stanujem u Svetoj Nedelji), počeo kupovati sirovo, nepasterizirano mlijeko, počeo nabavljati kokošja jaja slobodnih koka u Svetoj Nedelji, uključio sam se u GSR Vestigium na Vrbanima, počeo paziti na to da kupujem samo masnije meso s kožom i kostima, te da juhu kuham od kosti s koštanom srži.

Stanje ketoze sam osjetio po (ponovljenoj) jakoj suhoći u ustima, no šećer mi je bio nizak, ali i po promjeni mokraće, međutim o tome Vam neću previše pisati jer, kada čovjek počne osluškivati svoj organizam, doživljava konstantno takve sitne drame i otkrivenja svakoga dana da tim sitnim spoznajama nema kraja! Ono što je važno, to ću Vam napisati: već nakon tjedan dana jači simptomi ketoznog stanja su zapravo prošli, a mene su prestala boliti leđa!

8. lipnja sam odlučio prestati piti Xanax 1 mg, jer sam pročitao da LCHF pridonosi i zdravlju i jačanju nervnog sustava. Ovo se pokazalo 100% točnim, naime, za alprazolam će vam svi liječnici jednoglasno reći da naglo skidanje s njega prouzrokuje tešku apscinencijsku krizu, pa čak i mogući prekid rada srca i smrt. Nemojte misliti da nisam probao i prije, u vrijeme kada sam bio na onoj nezdravoj svakodnevici, međutim apscinencijska kriza je tada bila toliko jaka da se nisam usudio voziti auto, a stvarnost oko mene izgledala mi je potpuno nestvarno, kao svijet Walta Disneya!

Ovoga puta nije bilo ničeg od toga, moj organizam reagirao je kao da u njemu nikada nije niti bilo alprazolama i ja na taj lijek od tada do danas niti u jednom trenutku (osim ovog sada) nisam niti pomislio! Također nisam postao niti nervozniji prema okolini, upravo suprotno, od nove prehrane danas sam puno snošljiviji nego što sam ikada bio! Druge pozitivne promjene su mnogobrojne, od čiste i prekrasne kože pa do ponovnog vraćanja osjećaja gladi kojeg se također više nisam niti sjećao, sve postupno ali dostižno.

Preostao je još samo posljednji, krunski test: vađenje krvi. Naime, bez obzira na sve već nabrojene dobrobiti ove prehrane, čovjek kojem su već ranije bile ustanovljene zdravstvene tegobe nekako ne vjeruje u potpunosti da se možda ipak ne radi samo o subjektivnoj reakciji organizma (ili mozga), te da nije u organizmu došlo do nekog sasvim drukčijeg poremećaja ili bolesnog stanja. No, to će utvrditi nalaz krvi i urina.

S doktoricom nisam previše razgovarao, pitala me koliko sam smršavio jer je vidjela da me “pola fali”, pa sam joj rekao ono što je činjenica, u 3 mjeseca s “njenom” prehranom skinuo sam 18.5 kg. Nisam joj rekao da me je tada bilo strah dalje nastaviti tu prehranu jer sam i dalje gubio na težini čak 2 kg u tjedan dana, a leđa su me otkidala! Ona me je pitala da li i dalje imam učestala mokrenja, imam, rekoh, ali danas mislim da je riječ o mom psihičkom stanju – ona je, to sam shvatio kasnije, bila sigurna da bolujem od hipotireoze.

Poslala me je da vadim krv “na lipide”, a nije mi uopće rekla da 3 dana prije takvog vađenja krvi moram prestati jesti sve vrste masti i ulja. To mi je rekla tek laborantica u Samoboru kad mi je vadila krv, pa sam bio uvjeren da će mi lipidi biti katastrofa jer bez 2 dobre žlice svinjske masti ili maslaca nije bilo nijednog dana. Kada sam odmah sutra ujutro došao do doktorice da mi pročita nalaz, ona je, gotovo oduševljeno, nekoliko puta uzastopce uskliknula “Pa vama je hormon štitnjače ODLIČAN!!!” Dakle, LDL jest malo povišen, on je 4.6, međutim HDL je 1.7, a trigliceridi su 1.3, pa je takav rezultat zapravo odličan! Svakako nije za liječenje, kaže ona.

Pored činjenice da se ja danas osjećam normalno i kudikamo bolje nego što sam se ikada osjećao, da me ne bole leđa, da mogu neprekidno stajati na nogama 3, 4 sata u kuhinji svakoga dana, da imam energije i snage bezgranično mnogo i da mi više ništa nije teško napraviti, ja sam zapravo drugi čovjek u odnosu na ono što sam bio.

Ako to uopće jest negativna popratna pojava, za svoju okolinu koja me pozna kao “simpatičnog bucka”, ja danas izgledam kao strašilo, vješalica i tome slično, a moja uža obitelj na mene gleda kao na teškog bolesnika. Tome, na žalost, nema pomoći, jer je ovdje riječ o društvenom poremećaju percepcije zbog kojeg se u našem društvu zdravim percipira samo muškarac koji ima masu, a kako ja po svojoj prirodnoj konstituciji nisam neki mišićavko, izgledam svima “slabo”. Oni ne mogu shvatiti da sam zapravo jači nego ikad, ali to me niti ne zanima niti ne zabrinjava previše, dokazi su tu.

Zbog svega opisanog osjećam veliku želju da Vam se puno zahvalim. Ono što ste Vi za mene učinili Vašom knjigom “Istine i laži o hrani”, to je nešto najveće što sam ikada dobio od bilo koje knjige do sada, jer zdravlje se ne može ničim dovoljno zahvaliti!

S najdubljim poštovanjem,
Marijan Jambrović

petak, 17. srpnja 2015.

LCHF - kako prilagoditi jelovnik za mršavljenje


Najjednostavniji, najprirodniji i najučinkovitiji način za skidanje kilograma je ketogena dijeta ili strogi LCHF jer prirodno smanjuje apetit i osjećaj gladi.

Ako ste ozbiljni u namjeri da se zauvijek riješite suvišnih kilograma, tada prvi cilj treba biti ZAUZDAVANJE APETITA, jer ako u tome ne uspijete, kad-tad ćete prekinuti dijetu i vratiti se starim navikama. Kada uz LCHF dijetu zauzdate apetit, količina hrane i učestalost obroka se spontano smanjuju, bez nekog posebnog nastojanja. Je li vam lakše jesti manje zato što se suzdržavate, odričete i gladujete ili je lakše jesti manje zato što niste gladni, što vam se ne jede i što ne mislite na hranu? U tome je velika, velika razlika i jedan zaista oslobađajući osjećaj.

Najbolji način za zauzdavanje apetita je ketogena dijeta ili strogi LCHF, odnosno LCHF s unosom od oko 30-40 grama ugljikohidrata dnevno.

Jelovnik za one koji tek počinju sa LCHF i za one koji su već duže na ovoj prehrani nije isti. Prvo vrijeme se jede više i češće, dok se tijelo ne adaptira na keto i masni pogon. Ovo može potrajati par tjedana. U tom periodu ne trebate se ograničavati s količinom hrane, ali je vrlo važno da birate namirnice.

Nakon par tjedana osjetit ćete da više niste tako često gladni i primjetit ćete da ste siti s manjom količinom hrane. Obratite pažnju na to, slušajte svoje tijelo, jer je to vrlo bitno ako želite imati rezultate. Jesti nešto samo zato što je na listi ”dozvoljeno” i grickati između obroka i onda kad niste gladni – ne funkcionira ako želite skidati kilograme. Iako na LCHF ne računamo kalorije, ipak je u konačnici važna količina hrane koju unosimo u organizam. Ako jedete previše, tijelo jednostavno nema razloga sagorijevati nataložene masnoće, bez obzira bili u ketozi ili ne.

Zapravo se sve svodi na dobro staro: ”jedite kad ste gladni i prestanite jesti kad više niste gladni i nemojte se prejesti”. Drugim riječima: ne jedite ako niste gladni. Dakle, ako ste na početku gladni 5 puta dnevno, jedite 5 puta dnevno, ali neka obroci budu LCHF. Držite se konkretne, kod kuće pripremljene hrane i izbjegavajte stvari za grickanje tipa bademe i sireve, jer to zna vući na još tako da se pojede puno više nego što vam treba. Kad nakon par tjedana osjetite da vam se apetit stabilizira, da više niste toliko često gladni – poslušajte tijelo. Ako će vam tada biti dovoljna dva obroka dnevno, odlično, neka budu dva obroka. Nije istina da moramo jesti 5 ili 6 puta dnevno. Ono što je bitno je da kad jedemo, to bude prava, nutritivno bogata hrana a ne nutritivno siromašne prerađevine prepune kemijskih aditiva.

Doručak može biti nešto od navedenog, ali slobodno prilagodite sebi, sve je okej dok birate LCHF namirnice.
Počnite dan mlakom limunadom.
- Jaja na razne načine, sa ili bez suhog mesa/kobasice (po mogućnosti domaće), omlet s gljivama i povrćem, jaja s avokadom i sl.;
- LCHF kruh od dozvoljenih sastojaka s maslacem, kajmakom, pancetom ili domaćom jetrenom paštetom;
- Ako ujutro volite kašice, možete je napraviti od kefira sa 1-2 žlice chia ili lanenih sjemenki, par žlica ribanog kokosa, s cimetom npr. Ili nasjeckajte unutra bademe, orahe, pospite suncokretovim sjemenkama, ili dodajte šumsko voće ili avokado;
- Ako volite smoothije, ubacite u blender kefir, žumanjak, mljevene bademe, nešto povrća i šumskog voća;
- Ako ujutro niste gladni možda vam je dovoljan egg yolk cappuccino ili bulletproof kava;
- Popijte i malo kefira (domaćeg, kojeg radite s kefirnim zrncima), crijeva će vam biti zahvalna.

Ručak: sve što znate skuhati i pripremiti od mesa, ribe, povrća i dozvoljenih masnoća. To mogu biti juhe, variva, gulaši, pečeno, prženo ili grilano, lešo ili dinstano, kako god vam drago. Komad mesa, peradi ili ribe veličine vašeg dlana ili šake je umjereni unos proteina. Volumen obroku dat će povrće, a sitost će dati prirodne masnoće s kojima ste pripremali hranu. Neka jedna trećina tanjura bude protein (meso, riba) a dvije trećine povrće, uz to masnoća na kojoj ste spremali hranu ili nadodajte masnoću ako je jelo ”suho”. Npr. preko šnicle ili ribe možete dodati par žlica domaće majoneze ili umaka koji ste napravili od maslinovog ulja, maslaca, žumanjaka i začinskog bilja.

Juhe su odličan dio ručka. Lijepo popune želudac a možete ih napraviti od svačega. Umjesto krumpira, tjestenine, riže i drugih škrobno-glutenskih priloga, pripremajte povrće. Birajte ono s malim udjelom ugljikohidrata, kao što su blitva, špinat, tikvice, raštika, kupus, kelj, brokula, patlidžan, krastavci, zelena salata, rotkvice itd.

Ako ste u vrijeme ručka na poslu i ne možete kuhati, snađite se drugačije. Ponesite nešto od kuće. Ako radite do kasno poslijepodne, onda vam je vjerojatno glavni kuhani obrok već u vrijeme večere. U tom slučaju možete, kad kuhate, ostaviti jednu porciju za ponijeti sutradan na posao za ručak.

Večera: ako ste jeli kuhani ručak, za večeru možete pojesti što vam je ostalo od ručka. Ili napravite veliku salatu i narežite malo sira i pancete. Ili napravite neko brzo jelo s jajima, popečke s tikvicama ili palačinku od dozvoljenih sastojaka. Ili pojedite kefir sa sjemenkama.

– Ali koliko pojesti, gdje su količine?  pitat će oni naviknuti na instant dijete. Odgovor je gore  jedite dok ne osjetite da više niste gladni, bez da se prejedete. To je individualno i ovisi u kojoj ste fazi, jeste li na šećernom ili masnom pogonu, koliko ste krupni ili sitni, koliko se trošite itd. Pratite slijedeće smjernice i nećete pogriješiti: 

Povrće: sačinjava volumen obroka, a trebate ga i zbog drugih stvari: vitamina, minerala i raznih fitonutrijenata, te zbog vlakana kojima hranite svoje crijevne bakterije. Nemojte preskakati povrće i nemojte se bojati ugljikohidrata u njemu, jer ih ono nema puno. Npr. 300 grama tikvica ima 7,5 g UH, 300 grama zelene salate 3 g UH, 300 grama blitve ima 4,5 g UH i 300 grama krastavaca 4,5 g UH. Dakle slobodno jedite kilogram povrća dnevno, nećete preći 20 g UH (pogledajte malo u tablice sadržaj UH).

Meso, perad, riba, divljač: jedite kao obično, najmanje za jedan obrok u danu, a može i za dva obroka, porciju veličine dlana ili šake vlastite ruke, to je umjerena količina. Ribu jedite 2-3 puta tjedno.

Iznutrice: jedite 1-2 puta tjedno, kako biste nadomjestili vitamine i minerale u lako dostupnom obliku.

Jaja: jedite barem 2-3 dnevno, a možete i više, naročito žumanjaka. Ne brinite, od jaja vam se neće podignuti kolesterol, niti će vam se začepiti krvne žile. Ali, to već sigurno znate kad ste krenuli s LCHF.

Orašasti plodovi i sjemenke: jedna mala šalica od crne kave dnevno (1 dl) ili jedna vlastita šaka. Da li ćete ih pojesti onako ili samljevene u smoothiju ili u kruhu, izaberite sami.

Voće: šumsko (bobičasto) voće 2-3 puta tjedno po jedna šalica (od 2,3 dl, ona za cappuccino). Limun svaki dan. Za ostalo voće se strpite dok skidate kilograme, neće to dugo trajati. Kad postignete željenu tjelesnu težinu moći ćete jesti voće.

Mliječni proizvodi: vrlo umjereno, što manje to bolje. Tu i tamo po koja šnita tvrdog sira (ne svaki dan), punomasno kiselo vrhnje ili mileram po koja žlica u pripremi hrane (npr. musaka s tikvicama, složenci od povrća i sl.) ali ga nemojte jesti onako. 

Mlijeko izbacite u potpunosti! Iako ima malo ugljikohidrata, jako diže inzulin. Ako morate zabijeliti kavu, dodajte malo vrhnja za šlag (samo od mliječne masti kao što je npr. Zbregov, nikakvi Hula, Hopla i slični šlagovi od biljnih masti sa šećerom), ali vrlo malo jer kupovna vrhnja sadrže karagene. Bolji izbor je egg milk za kavu (žumanjak, žlicu maslaca i žlicu kokosovog ulja izmiksajte s malo vruće vode i to vam je najbolje mlijeko za kavu). 

Kefir slobodno uzimajte, ali samo onaj iz kućne radinosti kojeg radite uz pomoć kefirnih zrnaca. S kupovnim jogurtima se strpite dok ne smršavite, poslije ćete ih moći konzumirati. Dakle s mliječnim vrlo štedljivo, ali kefir i maslac su okej.

Masnoće: slobodno koristite maslac, maslinovo ulje, svinjsku mast za pripremu hrane. I druge životinjske masti su okej, kao pačja, gušća i kokošja mast. Kokosovo ulje je izvrsna namirnica koja potiče mršavljenje, ako ste u mogućnosti (s obzirom na cijenu) uzimajte 3 x dnevno po 1 jušnu žlicu, 20 minuta prije jela.

Ne jedu se žitarice (nikakve), niti brašna žitarica, mahunarke, šećer, margarin ni industrijska ulja, industrijske prerađevine. Ponekad se možda mora posegnuti za nekom prerađevinom, pa tu i tamo može biti prihvatljiva tunjevina i sardina iz konzerve ili neka bolja šunka od cijelog komada mesa bez pojačivača okusa.

Detaljnu listu namirnica naći ćete ovdje: LCHF mršavljenje bez gladi

U prvoj fazi, nekih 2-3 tjedna, nema veze ako jedete više i češće. Bitno je birati namirnice, paziti strogo na unos ugljikohidrata, da bi vam se tijelo adaptiralo na keto i masni pogon. A onda ste na konju. Više nema gladi, dobivate priliv energije, kako tjelesne tako i mentalne i kilogrami se tope bez da gladujete. Tada će vam biti dovoljna dva konkretna obroka dnevno i jedan mini obrok, npr. ručak i večera a doručak samo egg milk kava, ili doručak i ručak a večera samo kefir, ili doručak i večera a ručak neka sitnica.

Na ketogenoj dijeti između obroka, ili kasno navečer nakon što ste večerali – gladi nema. Zaboravite ”grickanje”, jednostavno zaboravite na to. Nema veze jesu li to LCHF grickalice kao bademi, sjemenke, čvarci, sir… To sebi mogu priuštiti vitke osobe i djeca koja rastu, vi ne. Isto je i s LCHF kolačima i slasticama. Istina je da su zdravi, istina je da se od njih nećete udebljati, ali nećete ni smršaviti. Tijelo treba potrošiti svu tu silnu energiju koju unosite, plus onu koju nosite u obliku masnih naslaga oko struka. Ako baš morate pojesti LCHF kolač, onda neka to povremeno bude obrok s čašom kefira, a ne desert nakon obilatog obroka.

Ako želite ubrzati proces mršavljenja, uvedite povremeni post, ili produženi noćni post. Najlakše je to učiniti tako da izbacite doručak ili večeru, što vam je lakše, par puta tjedno. Dakle, jedete doručak i ručak i onda ništa osim vode, čaja i kave bez dodataka do sutra ujutro. Ili, ako vam je lakše preskočiti doručak, ne jedite i ne pijte ništa osim vode, čaja i kave bez dodataka do ručka, tada ručajte, navečer večerajte. Osim što pomaže mršavljenju, svaka vrsta posta ili smanjivanje unosa hrane je odlično za zdravlje i produžava život.

Pijte vodu! Ako mislite da ste između obroka gladni, vjerojatno ste samo žedni. U vodu možete dodati malo iscijeđenog limuna ili jabučnog octa, ili napravite ledeni čaj. Izbjegavajte zaslađivače, najpametnije je odviknuti se od slatkog okusa. Potreba za slatkim može značiti da ne unosite dovoljno masnoće, pa radije umjesto nečeg slatkog uzmite žličicu maslaca, smirit će vas. Potreba za jedenjem i kad nismo gladni može biti dosada ili potreba za nečim što nema veze s hranom. Pokušajte osvijestiti o čemu se radi i poraditi na tome.

Suplementi nisu potrebni zdravim ljudima. Na LCHF jedemo nutritivno bogate namirnice koje sadrže sve što nam treba. Ako ne jedete ribu redovno (2-3 puta tjedno) preporučam fermentirano ulje jetre bakalara radi esencijalnih masnih kiselina omega 3 (EPA i DHA) i vitamina D i A. Eventualno vam može nedostajati magnezija, pogotovo na početku LCHF, pa uzmite neki kvalitetniji suplement. (Situacija je drugačija kod osoba koje nisu u potpunosti zdrave, kod njih sigurno ima nedostataka vitamina i minerala, ali o tome drugi put.)

Više tekstova na temu mršavljenje naći ćete ovdje: LCHF i mršavljenje

A sad bih rado čula kako to radite vi. Znam da vas ima koji ste skinuli 12-16 kilograma u tri mjeseca, ili 30-40 kilograma za godinu dana. Podijelite s onima koji tek kreću i s onima kojima ne ide onako kako bi htjeli, napišite u komentarima kako vi provodite LCHF dijetu!*

*Da, znam, reći ćete: ”Dijeta? Ali stalno ponavljaš da LCHF nije dijeta nego način prehrane!” – Istina je, ali ipak moram priznati da je za mršavljenje potreban stroži režim i poštivanje nekih pravila, dok LCHF kao način prehrane može biti toliko opušten da kod takvog načina nema mršavljenja. Dakle, razlika ipak postoji i to dosta velika. 

Saznajte više o zdravom mršavljenju bez gladovanja iz knjige Istine i laži o hrani i pridružite se tisućama zadovoljnih osoba koje su prateći savjete iz knjige trajno izgubile suvišne kilograme, uz bitno poboljšanje zdravlja i vitalnosti.

Informacije o knjizi: Novo: revidirano i prošireno izdanje iz 2015. god.

Ovo je jedina knjiga na hrvatskom jeziku koja se argumentirano obračunava s ustaljenim predrasudama i pogrešnim uvjerenjima o prehrani. Na cjelovit i jasan način opisuje najveće probleme moderne prehrane, otkriva uzroke epidemije debljine i kroničnih bolesti, te nudi jednostavna i konkretna rješenja za regulaciju tjelesne težine i poboljšanje zdravlja.


četvrtak, 9. srpnja 2015.

Ljetni popust na kupnju knjiga

01.07. - 15.08. ljetni popust!


  • Istine i laži o hrani 99 kn (red. cijena 129 kn)
  • Prva hrvatska LCHF kuharica 199 kn (red. cijena 219 kn)

Uštedite 50 kn kupnjom dvije knjige.

Istine i laži o hrani: jedina knjiga na hrvatskom jeziku koja na cjelovit i jasan način opisuje najveće probleme moderne prehrane, otkriva uzroke epidemije debljine i kroničnih bolesti, te nudi jednostavna i konkretna rješenja za regulaciju tjelesne težine i poboljšanje zdravlja.

Prva hrvatska LCHF kuharica: praktičan vodič za Paleo-LCHF način života sa receptima, edukativnim tekstovima i savjetima. Kuharica za osviještene gurmane koji žele uživati u pravoj i ukusnoj hrani bez da time narušavaju zdravlje i liniju.

Kupovina knjiga je jednostavna:
- uplatite prema donjim podacima
- pošaljite nam na e-mail 
info@tragom.hr slijedeće podatke: poziv na broj uplate, adresu za dostavu i vaš broj mobitela ili telefona
- knjiga vam stiže za dan-dva dostavnom službom

Podaci za plaćanje:
Primatelj: TRAGOM j.d.o.o. Šibenik, Trg Andrije Hebranga 4
IBAN (račun): HR78 2340 0091 1105 6152 5
Model: 00
Poziv na broj: vaš OIB ili drugi broj po vašem izboru, samo nam ga javite mailom zajedno s adresom za dostavu i brojem mobitela/telefona
Opis plaćanja: naziv knjige
Iznos: 
119 kn za Istine i laži o hrani (99 + 20 dostava)
             224 kn za Prvu hrvatsku LCHF kuharicu (199 + 25 dostava)
             330 kn za obje knjige (99 + 199 + 32 dostava)


* Trošak dostave za Hrvatsku je 20 - 32 kn ovisno o težini pošiljke. Ako naručujete iz inozemstva, ili više komada knjiga, javite se na e-mail info@tragom.hr radi izračuna troška poštarine.



srijeda, 8. srpnja 2015.

LCHF kruh Rustica

Recept i foto: Anita Šupe

Kruh više nije dio moje svakodnevne prehrane, ali ponekad ga se poželim. Danas sam imala dobar razlog: kupila sam novo fantastično maslinovo ulje pa sam trebala kruh za ”umočiti” u ulje… 

Ne radim po receptima, nego prema tome što imam u kući od sastojaka. Ovaj danas je ispao tako dobar, da sam brzo zapisala sastojke da ne zaboravim. Ne da je dobar, nego predobar. Izlila sam maslinovo ulje na tanjur, dodala sjeckanog češnjaka i malo soli i močila kruh u to. Ako ovo nikad niste probali, ne znam što čekate ;) 

Sastojci: 
4 cijela jaja i 1 bjelanjak (žumanjak je otišao u egg yolk cappuccino)
zrnati sir 200 g (vjerujem da može i obični svježi kravlji)
1 velika žlica masti
3-4 žlice zlatnog lana (50-60 grama)
3-4 žlice sezamovih sjemenki (50-60 grama)
1-2 žlice zobenih posija (mekinja)
3-4 žlice ribanog kokosa (ono što smo nekad zvali kokosovo brašno – za kolače)
1-2 žlice pravog kokosovog brašna
1 žličica sode bikarbone
2 žličice jabučnog octa
3-4 prstohvata soli
1 žlica meda 

Postupak:
Zagrijte pećnicu na 200.
U mlinu sameljite lanene i sezamove sjemenke i zobene posije (sve skupa).
Izmiksajte jaja pa dodavajte sve po redu ostale sastojke.
Zadnje dodavajte pravo kokosovo brašno do željene gustoće. Pravo kokosovo brašno ima veliku moć upijanja tekućine, zato ga uvijek stavljam najzadnjeg jer upravo s njim prilagodim gustoću smjese.
Mokrim dlanovima oblikujte dvije štruce na plehu obloženom papirom za pečenje i stavite da se peče.
Kad se digne i zamiriše, smanjite temperaturu na 170 i pecite do kraja, ukupno nekih 15-20 min, probajte čačkalicom kad je kruh gotov. 

U slast!





nedjelja, 14. lipnja 2015.

Povezanost prehrane s Alzheimerovom i ostalim bolestima demencije

Sažetak predavanja koje sam održala 19. veljače na sveučilištu u Dubrovniku, u organizaciji udruge DUSAB i društva psihologa Dubrovnik.

Pad mentalnih sposobnosti u starijoj dobi prihvaćen je u našoj kulturi kao tužna, ali normalna i neizbježna posljedica starenja. No demecija zapravo nije ni normalna ni neizbježna, kao ni ostale ”civilizacijske bolesti”. Nova istraživanja potvrđuju da su Alzheimerova i Parkinsonova bolest, staračka demencija i slični neurodegenerativni poremećaji uglavnom uzrokovani zapadnjačkim načinom prehrane i načinom života koji nije u skladu s ljudskom fiziologijom. Do prije stotinu godina ova stanja nisu ni postojala, ili su bila vrlo rijetka, a kod primitivnih naroda još su uvijek nepoznata. Postoji vrlo dobar razlog tome: u ”primitivnim” kulturama ljudi još uvijek jedu ono što je priroda čovjeku namijenila kao hranu, dok mi, u ”naprednoj” civilizaciji, to više ne činimo. Naša se moderna prehrana temelji na procesiranim namirnicama, prekomjernom unosu rafiniranih ugljikohidrata, prekomjernom unosu omegom-6 bogatih industrijskih ulja, te niskom unosu antioksidanata i nutritivno bogatih namirnica. Sve to, uz nedostatak tjelesne aktivnosti i pogrešno izbjegavanje kolesterola i zasićenih masnoća, dovodi do povećane inzulinske rezistencije, poremećenog metabolizma glukoze, glikacije i oksidativnog stresa u mozgu, što u konačnici rezultira padom kognitivnih sposobnosti

Premda postoji genetska predispozicija za razvoj bolesti, prema novijim saznanjima veliku ulogu igra epigenetika – odnosno kako prehrana i način života utječu na izražavanje gena. Najveći faktor rizika što se tiče prehrane je hiperinzulinemija – povišena razina inzulina u krvi zbog prehrane bogate brzim ugljikohidratima. Neki stručnjaci smatraju da je povezanost između poremećenog metabolizma glukoze, inzulinske signalizacije i Alzheimerove bolesti toliko jaka, da je nazivaju dijabetesom tip 3. Zapravo, dijabetes tip 2 predstavlja dodatni rizik za razvoj ove bolesti, pogotovo kod dijabetičara koji koriste inzulin. Smatra se da je inzulin ključni faktor, odnosno da je temeljni uzrok oba poremećaja prehrana bogata ugljikohidratima, radi čega dolazi do prekomjernog izlaganja stanica inzulinu i inzulinske rezistencije, što ubrzava stanično oštećenje neurona.

Prekomjeran unos ugljikohidrata
Zbog prehrane koja se temelji na kruhu, tjestenini, riži, krumpiru, pekarskim proizvodima i slasticama, neminovno dolazi do prekomjernog unosa ugljikohidrata (šećera i škroba). Visoki unos ugljikohidrata podiže glukozu (šećer) u krvi, što potiče izlučivanje inzulina koji uklanja šećer iz krvotoka i dostavlja ga u stanice. No s godinama dolazi do sve slabije signalizacije inzulina, tj stanice sve slabije odgovaraju na inzulin, pri čemu ga gušterača proizvodi sve više. Tako dolazi do kronično povišenog šećera i kronično povišenog inzulina, što izaziva različite zdravstvene komplikacije, zbog upalnih procesa i oštećenja stanica, između ostalog dolazi i do neurodegenerativnih promjena

Iako inzulin u normalnim slučajevima poboljšava kognitivne sposobnosti, jer regulira potrošnju glukoze, kronično povišena razina inzulina ima suprotan učinak, jer dovodi do otpornosti na inzulin, hiperglikemije, upalnih procesa i oštećenja krvnih žila. U nedostatku drugog izvora goriva, jer je glukoza nedostupna zbog inzulinske rezistencije, stanice mozga se izgladnjuju

Premda je glukoza hrana za mozak, njezina previsoka razina dovodi do glikacije – vezivanja proteina za šećere i stvaranja AGE-a (Advanced Glycation End products) koji oštećuju tkiva, krvne žile i organe, što je tipično kod dijabetičara ali i kod bolesti koje su u vezi sa starenjem, kao što su neurodegenerativne bolesti. Osim toga, metabolizam glukoze kao glavnog goriva za mozak, izaziva oksidativni stres, na što su posebno osjetljivi neuroni. 


Prekomjeran unos glutena i žitarica
Osim prekomjernog unosa ugljikohidrata, drugi prehrambeni uzrok većine kroničnih bolesti je osjetljivost na gluten – protein iz žitarica, zbog njegovog djelovanja na imunološki sustav. Studije pokazuju da imunološka reakcija tijela na gluten može prouzrokovati oštećenja moždanog tkiva i živaca, što pridonosi razvoju demencije i Alzheimerove bolesti. Nažalost, većina liječnika još uvijek vjeruje da je celijakija jedina bolest povezana sa nepodnošenjem glutena, iako istraživanja pokazuju da je situacija mnogo ozbiljnija. Gluten, naime, pridonosi stvaranju propusnosti crijeva, zbog čega neprobavljeni proteini ulaze u krvotok i izazivaju imunološki sustav da pokrene upalne i autoimoimune procese, koji dovode do cijelog niza upalnih i autoimunih bolesti. Prema najnovijim istraživanjima, smatra se da gluten također utječe na propusnost krvno-moždane barijere, radi čega tvari koje to ne bi smjele, slobodno prodiru do mozga i izazivaju oštećenja tkiva. Procesirana hrana prepuna je modificiranih proteina koje naše tijelo ne prepoznaje kao hranu, već kao strano tijelo i zbog toga se alarmira imunološki sustav, koji onda umjesto da nas štiti, stvaranjem autoantitijela zapravo dovodi do uništavanja vlastitog tkiva. 

Pogrešno izbjegavanje masnoća i kolesterola
Pored svega navedenog, bolestima demencije pridonosi i prenizak unos masnoća i prenizak kolesterol. Postoje studije koje su pokazale da osobe sa niskim kolesterolom imaju lošije kognitivne sposobnosti i nose veći rizik za razvoj Parkinsonove bolesti, nego osobe sa visokim kolesterolom. To zapravo nije ni čudno s obzirom da je kolesterol vrlo važna supstanca za pravilno funkcioniranje mozga. Preko 60% ljudskog mozga sastoji se od masnoće, a one su izuzetno važne i potrebne i za sve druge normalne funkcije u ljudskom organizmu. Kolesterol, kojeg nasilno nastojimo smanjiti lijekovima, zapravo nije štetan, već je to važna i potrebna tvar koju ljudsko tijelo samo proizvodi. Potreban je za cijeli niz zdravih tjelesnih funkcija – proizvodnju hormona, popravak oštećenih stanica u tijelu i jačanje imunološkog sustava organizma. Kolesterol izgrađuje staničnu stijenku, čisti i neutralizira toksine koji nastaju raznim upalnim procesima, te štiti mozak i živčani sustav od štetnih učinaka stresa. 

Na žalost, posljednih nekoliko desetljeća, zbog neutemeljenog straha od masnoća i kolesterola, smanjili smo unos prirodnih masnoća i povećali unos rafiniranih ugljikohidrata i industrijskih ulja. Međutim, suprotno onome što smo donedavno vjerovali, prirodne masnoće životinjskog porijekla i kolesterol nikada nisu bili opasni za naše zdravlje. Ozloglašene zasićene masnoće, koje nalazimo u mesu, jajima, svinjskoj masti, maslacu, siru, vrhnju i drugim mliječnim proizvodima, ustvari su građevinski materijal za naše tijelo, neophodne za normalno funkcioniranje ljudskog organizma i od pamtivijeka su sačinjavale važan dio ljudske prehrane. Ove su namirnice također bogate kolesterolom, posebice žumanjak, i osobito su važne za mozak i nervni sustav. 

Teorija o štetnosti masnoće i kolesterola, na kojoj nažalost počiva cijela medicinska djelatnost, ustvari je neutemeljeni mit, proizašao iz loše provedenih zastarjelih istraživanja i iznad svega komercijalnih interesa. Prema najnovijiim saznanjima ne postoje nikakvi znanstveni dokazi o štetnosti zasićenih masnoća životinjskog porijekla i kolesterola. Zapravo, danas znamo da su industrijska biljna ulja i margarini štetni, dakle upravo ono što nam je nametnuto umjesto tradicionalnih prirodnih masnoća. 

Ketogena dijeta kao terapija 
Kod bolesti demencije, mozak zapravo nije u stanju iskoristiti glukozu kao hranu. No, osim glukoze, postoje i druge vrste goriva, kako za mozak, tako i za ostale organe u tijelu, koji čak proizvode manje oksidativnog oštećenja nego glukoza. To su masne kiseline i ketoni, koji se metaboliziraju iz masnoća koje unosimo prehranom. Smanjivanjem unosa ugljikohidrata i povećavanjem unosa masnoća, omogućujemo tijelu da se prebaci sa trošenja glukoze kao primarnog izvora energije, na trošenje masnih kiselina i ketona, što se naziva ketogena dijeta. Još od 1920. god. ketogena dijeta se koristi kao uspješna terapija za epilepsiju, kod koje također mozak nije u mogućnost da troši glukozu. No, u novije vrijeme sve je više dokaza o učinkovitosti ovog načina prehrane i kod mnogih drugih bolesti: između ostalih i neurodegenerativnih bolesti, Alzheimerove i Parkinsonove bolesti, multiple skleroze i mnogih drugih. Iako još nisu u potpunosti razjašnjeni svi mehanizmi djelovanja ketogene dijete, ipak su pokazani njezini mnogi pozitivni učinci: ketogena dijeta podiže razinu energije u stanicama koje nisu u mogućnosti trošiti glukozu, poboljšava funkciju mitohondrija u stanicama, smanjuje oksidativni stres i smanjuje upalne procese. 

Pogrešna uvjerenja o ketogenoj dijeti
Nažalost, primjena ketogene dijete nije jako raširena zbog nekih pogrešnih uvjerenja. Prvo takvo pogrešno uvjerenje je da je glukoza jedino gorivo za mozak. Zapravo, mozak će uvijek prvo trošiti glukozu, ako je dostupna, ali ona nije niti učinkovitija niti sigurnija od drugih izvora energije – masnih kiselina i ketona. Ketoni osiguravaju 60% energije za mozak, a ona glukoza koja je nephodna za neke stanice, dobiva se iz procesa glukoneogeneze, odnosno proizvodnjom glukoze iz proteina i masnoća. Ustvari, nije neophodno unositi ugljikohidrate kroz prehranu jer tijelo posjeduje mehanizme kojima osigurava potrebnu energiju za sve vrste stanica u tijelu. 

Drugo pogrešno uvjerenje vezano za ketogenu prehranu je da su ketoni toksični, do čega dolazi zbog brkanja pojmova ketoza i ketoacidoza. Ketoza ili nutricionistička ketoza je prirodno metaboličko stanje kod ljudi na prehrani s niskim udjelom ugljikohidrata, dok je ketoacidoza ili dijabetička ketoacidoza vrlo opasno stanje, koje može nastati kod nekontroliranog dijabetesa i nema veze sa smanjenim unosom ugljikohidrata. Ketoacidozu odlikuje nenormalno visoka koncentracija ketona, istovremeno dok je šećer u krvi vrlo visok, zbog nedostatka inzulina, što dovodi do zakiseljavanja krvi. No kod nutricionističke ketoze koncentracija ketona je puno niža i ne dovodi do zakiseljavanja krvi. 

Potrebno je smanjiti unos ugljikohidrata
Iako su ketoni poželjno gorivo za mozak, oni zapravo nisu dostupni dokle god je prisutan inzulin, odnosno dokle god nam se prehrana bazira na ugljikohidratima. Inzulin, naime, blokira enzime potrebne za razgradnju masnih kiselina pri čemu nastaju ketoni. Tek drastičnim smanjivanjem unosa ugljikohidrata, čime se smanjuje razina inzulina, masnoće se mogu potpuno i pravilno metabolizirati pri čemu se proizvode ketoni koje mozak onda koristi kao gorivo. Osim što mozak koji nije u stanju iskoristiti glukozu, ketogenom dijetom dobija novo gorivo, također se smanjuje razina inzulina i poboljšava inzulinska osjeljivost, smanjuje se oksidativni stres i formiranje štetnih AGE-a, jer ketoni nemaju učinak glikacije kao što ima glukoza. Ketogena prehrana djeluje na više razina odjednom, što dosad niti jedan lijek nije uspio napraviti. To je stoga što su mitohondriji građeni specifično za korištenje masnoća za dobivanje energije. Kad mitohondriji koriste masnoće kao izvor energije smanjuje se proizvodnja toksina, povećava se ekspresija gena za podizanje energije kao i sama razina energije, te se smanjuje proizvodnja nusprodukata koji imaju upalno djelovanje. Ketoza također čisti stanice od proteina koji izazivaju starenje i ometaju pravilno funkcioniranje stanica. To čine putem autofagije koja održava zdravlje stanica i tkiva tako što stare i oštećene dijelove zamjenjuje svježima. Tako se sprečavaju degenerativne bolesti, starenje, rak te organizam štiti od mikrobnih infekcija. Sve je više istraživanja koja pokazuju pozitivan učinak ketogene dijete kod mnogih bolesti, osobito neuroloških, pa ima smisla pokušati s promjenom prehrane, pogotovo jer se radi o prirodnoj metodi, potpuno bez nuspojava. 

Sve je više stručnjaka i liječnika diljem svijeta koji vjeruju da je ketogena dijeta najbolji način za prevenciju pa čak i reverziju mnogih modernih bolesti. Jedan od njih je dr. David Perlmutter, neurolog, koji u svojoj knjizi Grain Brain opisuje kako moderna prehrana bogata ugljikohidratima, dovodi do upalnih stanja koja uzrokuju degenerativne bolesti, dijabetes, demenciju, Alzheimera i mnoge druge. Uz ketogenu prehranu s malo ugljikohidrata (60 g dnevno), bez glutena i uz dovoljno prirodnih masnoća i ketona, moguće je postići regeneraciju moždanih stanica, smatra Perlmutter

Ketogena dijeta znači da najviše kalorija unosimo iz masnoće, a najmanje iz ugljikohidrata. Unos proteina mora biti umjeren, jer se višak proteina pretvara u glukozu. Osim što izbacujemo namirnice bogate šećerom i škrobom, također vodimo računa da izbacimo i druge štetne namirnice, kao što su industrijska ulja i margarini, te industrijske prerađevine prepune kemijskih aditiva. Izuzetno je važno smanjiti unos ulja bogatih omegom-6 i povećati unos omege-3, jer prekomjeran unos omege-6 u odnosu na omegu-3 djeluje proinflamatorno (dovodi do upalnih procesa). Prehrana se bazira na pravim izvornim nerafiniranim namirnicama. Koliko god je važno izbaciti štetne namirnice, isto tako je potrebno uvesti u prehranu nutritivno bogate namirnice, kako bi stanice dobile sve hranjive tvari koje trebaju za pravilan rad. 

Detaljan popis dozvoljenih i zabranjenih namirnica naći ćete ovdje LCHF program prehrane

Ketogena dijeta ili LCHF (Low Carb High Fat) znači da najveći udio kalorija dolazi iz masnoće, a najmanji udio kalorija iz ugljikohidrata. Udio kalorija iz masnoće trebao bi biti 70-75%, iz ugljikohidrata 5-10%, a iz proteina oko 15-20%. Međutim ovo ne znači da količinski jedemo najviše masnoće jer udio kalorija i količina hrane nije ista stvar. Primjer kako to izgleda na tanjuru naći ćete ovdje LCHF što je to na tanjuru


Ideje za doručak
  • Jaja na sve načine, npr pečena jaja sa domaćom kobasicom, nešto povrća; 
  • Jaja kuhana, avokado, malo posoljen i poprskan limunovim sokom; 
  • LCHF kruh sa maslacem i pancetom ili domaćim sirom, nešto povrća; 
  • Omlet od jaja, povrća, šampinjona, ili mafini od jaja sa pancetom i povrćem; 
  • LCHF kruh sa domaćom paštetom od tunjevine ili jetrenom paštetom; 
  • Svježi sir pomiješan sa kiselim vrhnjem, posuto mljevenim ili sjeckanim bademima; sjemenkama lana, malo šumskog voća, možete sve posuti cimetom; 
  • Kefir, kava. 

Ideje za ručak
  • Započnite ručak sa tanjurom juhe, to može biti mesna, kokošja, riblja ili povrtna juha, ili temeljac. 
  • Za glavno jelo spremajte sva domaća jela od mesa, ribe ili peradi, s tim da umjesto klasičnih priloga od krumpira, tjestenine i riže pripremite prilog od povrća. Povrće može biti kuhano, prženo, dinstano, grilano, napravljeno u obliku pirea, zapečeno sa jajima i vrhnjem i sl. 
  • Jelo pripremajte na prirodnim masnoćama (svinjska mast, maslac, maslinovo ulje). 
  • Poslužite uvijek i neko sirovo povrće kao salatu. 
  • Uz nemasno meso kao što je piletina i puretina pripremite domaću majonezu ili umak od žumanjaka, maslinovog ulja i začinskog bilja. 
  • U salate možete dodati nešto masnije kao što su masline, avokado, nekoliko oraha ili žlica sjemenki. Masnoća daje energiju, vitamine topive u mastima i dugotrajnu sitost. 

Ideje za večeru
  • Isto što je bilo za ručak; 
  • Isto što je bilo za doručak; 
  • Neko brzo jelo s jajima, kao omlet sa šampinjonima i povrćem; 
  • Salata od tvrdo kuhanih jaja i raznog povrća sa domaćom majonezom; 
  • Salata od tunjevine i kuhanih zelenih mahuna; 
  • Mafini od jaja, povrća i pancete; 
  • Sendvič od domaćeg LCHF kruha; 
  • Blitva ili špinat sa mladim sirom ili skutom; 
  • Sataraš s jajima. 

1-2 puta tjedno pripremite iznutrice – jetru. To je nutritivno najbogatija hrana prepuna vitamina i minerala u lako dostupnom obliku. Uz jetru poslužite povrće i limunadu jer je potreban vitamin C za bolju apsorpciju željeza. Od pripremljene jetre možete napraviti paštetu, izmiksajte jetru sa maslacem i začinskim biljem po želji i koristite je namazanu na kruh od dozvoljenih sastojaka. 

Jedite 2-3 žumanjka dnevno, sirova. Žumanjci su super hranjivi i lagani za probavu. Možete ih dodati u juhe, variva ili napraviti ”egg milk” – mlijeko od jaja za kakao napitak ili cappuccino. Egg milk napravite ovako: u visoku posudu stavite žumanjak, žlicu maslaca i žlicu kokosovog ulja. U to polako ulijte malo vruće vode i izmiksajte mikserom dok se sve lijepo stopi i zapjeni. Ulijte u kavu za hranjivi cappuccino, ili dodajte žličicu kakao praha, steviju i po želji cimet, za kakao napitak. 

Suplementi
  • Fermentirano ulje jetre bakalara: bogato omegom-3 koja djeluje protuupalno, kao i važnim vitaminima topivim u masti: vitaminom A i D, najbolji proizvod je Green Pasture; 
  • Kokosovo ulje: bogato srednjelančanim trigliceridima (MCT) koji se izuzetno lako i brzo metaboliziraju te osiguravaju mozgu potrebne ketone čak i kod nedovoljne restrikcije ugljikohidrata. Početi s jednom žličicom dnevno, pa postepeno povećavati dozu do 5 jušnih žlica dnevno, rastopiti u obroke ili tople napitke; 
  • Kurkuma: antiinflamatorno djelovanje, štiti stanice od oštećenja i regenerira ih, pokazani odlični rezultati kod oboljelih od Alzheimera uzimanjem 764 mg kurkume (100 mg aktivne tvari curcumina); 
  • Fermentirana hrana i probiotici: disbalans crijevne flore onemogućava pravilnu razgradnju i apsorpciju nutrijenata. Najbolji prirodni probiotik je domaći kefir koji se radi fermentacijom mlijeka uz pomoć kefirnih zrnaca; 
  • Koenzim Q10: pomaže u stvaranju energije u mitohondrijima i djeluje kao antioksidans; 
  • B vitamini, posebno B12; 
  • Prehrambeni enzimi: stariji ljudi često nemaju dovoljno vlastitih enzima potrebnih za pravilnu razgradnju i apsopciju nutrijenata. Npr Twinlab Super Enzyme ili Calivita Meal Time. 

Izbacite otrove
  • Aluminij (u antiperspirant dezodoransima); 
  • Fluor (u komercijalnim zubnim pastama); 
  • Aspartam i drugi umjetni zaslađivači; 
  • Glutaminati – pojačivači okusa u industrijskim mesnim prerađevinama, Vegeti, kockama za juhu; 
  • Nitrati i nitriti – konzervansi u industrijskim mesnim prerađevinama.

Preporuka za daljnje čitanje
Više o problemima moderne prehrane, zašto su masnoće zdrave a žitarice nezdrave, koja nas hrana ubija a koja liječi, te kako prehranom povratiti i sačuvati dobro zdravlje, pročitajte u mojoj knjizi Istine i laži o hrani.
Više recepata za LCHF jela, kruhove i kolače pronaći ćete u mojoj knjizi Prva hrvatska LCHF kuharica



srijeda, 3. lipnja 2015.

Deja fuj! (Reakcije organizma nakon ponovnog unošenja pšenice)


Napisao: Dr. William Davis
S engelskog prevela: Anamarija Partl
Izvorni članak: Deja ewww!

Zanimljivo je ali i poučno: fenomen koji se pojavljuje kad jedemo pšenicu nakon što je neko vrijeme nismo konzumirali. Ponovno uzimanje pšeničnih proizvoda može biti namjerno u stilu ”Neće mi ništa biti od jednog komadića!” ili pak nenamjerno kao ”Ovaj umak izgleda prihvatljivo”.

Načelno, da bi se fenomen mogao uočiti trebamo biti na prehrani bez pšenice barem tjedan dana. Ponovno unošenje, recimo putem nekog preljeva za salatu, uzrokuje vatromet simptoma.

Najčešći simptomi su:
- Problemi u probavnom sustavu, nadutost i proljev koji mogu trajati od nekoliko sati do nekoliko dana. (Celijakičari te probleme mogu osjećati i tjednima). Odgovor organizma izgleda slično kao pri trovanju hranom.
- Bolovi u zglobovima - najčešće u prstima i ručnim zglobovima.
- Problemi s gornjim dišnim putevima primjerice astma i problemi sa sinusima.
- Emocionalni problemi kao što su tjeskobnost (anksioznost) kod žena ili razdražljivost i agresivnost kod muškaraca.
- Pojačavanje teka - To jo ono što nazivam ”Pojeo sam jedan kolačić i dobio 15 kg” učinak. Naravno, od jednog kolačića nećete se udebljati 15 kg. No taj jedan kolačić može izazvati kaskadnu reakciju stimulacije apetita koja onda uzrokuje više dana ili tjedana pojačanog teka i želje za prerađenim ugljikohidratima, zbog toga što pšenica sadrži opijatima slične tvari iz glijadina.

Sve one tegobe koje su prvotno nestale prestankom konzumiranja pšeničnih prerađevina mogu se brzo vratiti u punoj snazi: migrene, depresija, mentalna magla, poremećaji spavanja i seboreja.

Što ste dulje na prehrani bez pšenice, to je drastičnija reakcija i to je pravi podsjetnik koliko je suvremena pšenica neprimjerena za ljudsku prehranu. A u biti pokazuje našu nemogućnost da pravilno probavljamo sjemenke trava.

Opet je jedete, pa ne jedete, pa jedete, pa ne jedete: kao da pritišćete gumbiće, možete pokrenuti i zaustaviti proces po vlastitoj želji. To predstavlja dokaz vaše osobne intolerancije te ”Zle Žitarice”.

Želi li tkogod podijeliti vlastitu priču o ponovnom uzimanju pšeničnih prerađevina nakon provođenja prehrane bez žitarica?

***

Anamarija Partl: Moje osobno iskustvo

Povremene glavobolje imam odavno, valjda još od srednje škole. Negdje kad sam počela raditi, krenula sam čitati kojekakvu literaturu o prehrani, pa sam isprobavala i preporučenu tzv zdravu hranu - doručak od žitarica. Međutim, to nije nikada funkcioniralo jer bih pola sata nakon obilnog obroka bila opet gladna. Tada sam negdje počela čitati o štetnosti glutena, iako još nisam shvaćala koliki je taj problem i koliko raste s proizvodnjom sve novijih hibrida. Iako nisam ljubiteljica proizvoda od brašna, ipak je to bilo svakodnevno u mom životu.

Promjenom radnog mjesta i radom u bolesnoj zgradi Zagrepčanke (prozori se ne otvaraju, stara neservisirana klima, plastika, beton, umjetno svjetlo) kroz pola godine moje su glavobolje postale vrlo česte. Prvo uglavnom vikendom uz lijepo vrijeme, ali je intenzitet bio takav da više uobičajene tablete protiv bolova nisu imale nikakvog učinka, a često je bilo i pratećih simptoma. Kako se selidbom firme u normalnu zgradu nije ni nakon godinu dana stanje vratilo u normalu, odlazim neurologu i na niz pretraga da mi pomognu. No osim što sam dobila adekvatne analgetike, nitko me nije uputio na neka druga testiranja niti rekao da postoji mogućnost da je to - od glutena.

Situacija se pogoršavala sve do prije oko 2 godine, kad sam se prvo dočepala Anitine knjige Istine i laži o hrani i potom kad je s Arianom izdala LCHF kuharicu. Kako nemam pojma o kuhanju, to je bio konačan spas. Početkom studenog 2013. odrezala sam sve što je bilo nezdravo u mojoj prehrani, i iako naravno zbrljam s nekim stvarima, gluten izbjegavam pod svaku cijenu. Migrene su gotovo sasvim nestale nakon 2 mjeseca, sad se tu i tamo pojave ali puno slabije i rjeđe. Bila sam tako jednom na hitnoj jer mi moji analgetici nisu pomogli i tad mi je prvi put jedna liječnica preporučila testiranje na celijakiju, no kako sam već bila na bezglutenskoj prehrani rekla je da mogu dobiti lažno negativan nalaz a nisam htjela riskirati ponovnu pojavu simptoma.

No zaprepastilo me prvo ono što se dogodilo za Badnjak 2013. - mama je frigala srdelice, za mene bez brašna a za tatu s brašnom, no frigala ih je na istoj tavici i ja sam imala grčeve u crijevima i nadutost. Je li moguće da se to dogodi nakon 2 mjeseca od par zrnaca brašna?! Par puta mi se to još dogodilo nakon toga kad sam jela po restoranima iako bi me uvjeravali da nema brašna u hrani. Najdrastičniji primjer je bio u japanskom restoranu kad sam uz sashimi uzela malo umaka od soje misleći da u finom restoranu imaju organski tamari (s rižom) a oni su imali jeftini sojin umak sa pšenicom. Dva sam dana imala migrenu, povraćala i imala temperaturu.

Drugi zanimljiv primjer da mi škode žitarice i to ne samo one s glutenom jest da sam imala ”maglu u glavi” nakon što sam jele bezglutenske kruščiće i kolače koje su mi ponudili u Švedskoj gdje jako paze da nema kontaminacije glutenom. Nije bilo migrene, ali su se ti grain-brain simptomi pojavili pa sam smanjila i unos toga. Moguće je da sam nedijagnosticirana celijakičarka, ali sad da bi dobila dijagnozu morala bih jesti gluten neka 2 tjedna i onda se testirati jer bez toga nemam pravo na bezglutensku prehranu ako recimo završim u bolnici. Nije li to žalosno? Da mi je netko rekao da tako brzo mogu razviti tako jake simptome na tragove glutena u prehrani rekla bih da nije moguće. Zato sam i odlučila prevesti ovaj kratki tekst liječnika koji kaže da je to moguće i podijeliti s vama svoje iskustvo.


nedjelja, 15. ožujka 2015.

Bezglutenske, Paleo i LCHF namirnice – što je što i za koga


S obzirom na sve jaču ponudu različitih bezglutenskih, Paleo i LCHF proizvoda na tržištu i s obzirom da sve veći broj ljudi pokušava promijeniti svoj način prehrane, treba razlučiti što je što i za koga.

Ono što se u mainstreamu naziva bezglutenska prehrana, većinom je bilo usmjereno celijakičarima. No, s obzirom da ogroman broj ljudi, a ne samo celijakičari, ne podnose gluten, tako je sve više onih koji se odlučuju na bezglutensku prehranu zbog svog zdravlja. Naime, istraživanja povezuju nepodnošenje glutena s preko 50 različitih bolesti što se u znanstvenim i medicinskom krugovima naziva necelijakijska osjetljivost na gluten.

Gluten se prirodno nalazi u ovim žitaricama: pšenica, raž, ječam, pir (spelt), kamut, durum pšenica, te, naravno, i u svim proizvodima koji sadrže brašna ovih žitarica, kao što su cous-cous, bulgur, griz, pekarski i konditorski proizvodi, te veliki broj industrijskih prerađevina.

Mnogi ljudi koji pređu na bezglutensku prehranu ili jednostavno izbace pšenicu i pšenično brašno, osjećaju se puno bolje. Ali kod mnogih to nije slučaj. Ljudi tada povjeruju da njihov zdravstveni problem nije gluten. No, uglavnom gluten jeste problem, ali ne i samo gluten. Naime, sve žitarice, pa i sve mahunarke, sadrže različite teško probavljive proteine na koje često reagiramo ako smo osjetljivi na gluten, odnosno proteine koji pokreću iste procese u tijelu (upalne, imunološke) kao i gluten. Zbog toga Paleo prehrana ide korak dalje i izbacuje sve žitarice (kako one glutenske, tako i bezglutenske i pseudožitarice) i sve mahunarke. Kod velikog broja kroničnih upalnih i autoimunoloških bolesti, kao i kod crijevne disbioze i propusnih crijeva, veliki problem može biti još jedan protein a to je kazein iz mliječnih proizvoda. Zbog toga se u Paleo prehrani izbacuju i mliječni proizvodi. Međutim, kako su stvari rijetko crno-bijele, tako mnogi promotori Paleo prehrane dozvoljavaju birane mliječne proizvode zbog njihove izuzetne hranjive vrijednosti, a to su maslac i pravi punomasni kvalitetni sirevi, vrhnje i fermentirani proizvodi dobiveni od mlijeka pašnih životinja. Naravno, uvijek je najvažnija preporuka da slušamo svoje tijelo i prilagodimo prehranu svojim individualnim potrebama i zdravstvenom stanju.

Priča o glutenu, bezglutenskoj i Paleo prehrani u kontekstu zdravlja nema puno veze sa pričom o ugljikohidratima. Ako ste intolerantni na gluten i druge teško probavljive proteine iz žitarica, mahunarki i mliječnih proizvoda, to ne znači da ste osjetljivi i na ugljikohidrate, pa bezglutenska i Paleo prehrana ne mora obavezno biti low carb, iako to može biti, jer sve ovisi o vašim potrebama.

LCHF (manje ugljikohidrata više masnoće) je za osobe osjetljive na ugljikohidrate tj one koji imaju poveći višak kilograma, dijabetes tip 2, povišen šećer u krvi i povišen inzulin tj. inzulinsku rezistenciju, kao i zdravstvene probleme povezane s inzulinskom rezistencijom (npr, PCOS, neplodnost, ali i veliki broj neurodegenerativnih bolesti). Ovdje je najbitnije smanjivanje unosa ugljikohidrata pa se iz toga razloga izbacuju sve žitarice i sve mahunarke jer su vrlo bogate škrobom, kao i sve vrste šećera i sve industrijske prerađevine, pa čak i prirodni, inače zdravi izvori šećera, kao što su voće i med. LCHF (manje ugljikohidrata više masnoća) znači da kod smanjivanja unosa ugljikohidrata, kalorije iz tih ugljikohidrata nadoknađujemo kalorijama iz povećanog unosa masnoća.

U Paleo i LCHF prehrani strogo vodimo računa o kvaliteti i porijeklu namirnica i biramo samo pravu hranu u njenom izvornom i cjelovitom obliku. Nema industrijskih prerađevina koje su nutritivno osiromašene i prepune aditiva, nema industrijskih ulja, margarina i trans masti. Koriste se samo prirodne zdrave masnoće i masnoće pravilnog sastava masnih kiselina koji odgovara ljudskoj fiziologiji, dakle vodi se računa o omjeru omege 6 u odnosu na omegu 3. To su maslinovo i kokosovo ulje, te masnoće životinjskog porijekla kao što su svinjska, pačja, pileća, gušćja i goveđa mast i maslac pašnih životinja. U Paleo i LCHF prehrani je unos masnoća veći nego u standardnoj prehrani jer ne slijedimo pogrešno nametnute prehrambene smjernice o smanjivanju unosa masti i slobodno koristimo prirodno masne namirnice kao što su orašasti plodovi, avokado, kokosov orah, čvarci, domaća slanina i sl. 

Klasična bezglutenska dijeta izbacuje samo gluten, ali nažalost ne vodi računa o kvaliteti i nutritivnom sadržaju namirnica. Bazira se na zamjenskim proizvodima kao što su komercijalni bezglutenski kruhovi, peciva i tjestenina, koji su kao i sve prerađevine nutritivno siromašni i prepuni kemijskih aditiva. Tu su dozvoljeni margarin, soja, šećer, glukozni-fruktozni sirup i još puno toga drugog što je štetno za zdravlje.

Ako želite izbaciti gluten, ali niste spremni preći na Paleo prehranu i izbaciti sve žitarice i sve mahunarke, onda biste trebali barem preći na jednu zdraviju verziju bezglutenske prehrane koju ja nazivam prirodna bezglutenska prehrana. Tu su uključene žitarice koje prirodno ne sadrže gluten, uključene su mahunarke, ali se izbjegavaju loša ulja, margarini, soja i industrijske prerađevine prepune šećera, modificiranog škroba i drugih aditiva. Dozvoljena su dakle brašna bezglutenskih žitarica, s preporukom da kruhove pravite sami uz kiselo kvasanje (fermentaciju) prilikom čega se teško probavljive komponente razgrađuju i postaju lakše za probavu, te da žitarice i mahunarke natapate preko noći prije kuhanja. 

Ako ste krenuli na Paleo prehranu zbog zdravlja, ali nemate višak kilograma, dijabetes, metabolički sindrom ni inzulinsku rezistenciju, tada nije potrebno jako strogo smanjivanje unosa ugljikohidrata. Dozvoljeni su prirodni izvori šećera kao što je voće, suho voće, med, kokosov šećer, kao i prirodni izvori škroba (koji nije iz žitarica) kao što su aru prah, tapioka brašno, brašno zelene banane, kestenovo brašno i slično.

No ako imate problema s viškom kilograma, dijabetes, metabolički sindrom (povišen šećer u krvi, povišen tlak, poremećaj lipida tj visoke trigliceride i nizak HDL) ili imate inzulinsku rezistenciju, tada je potrebno smanjiti unos ugljikohidrata, pa čak i onih zdravih. Kod nekih težih bolesti, gdje se preporučuje ketogena prehrana, treba još strože ograničiti unos ugljikohidrata na nekih 20-50 g dnevno. Dakle na LCHF i ketogenoj prehrani nema kokosovog šećera, meda, slatkog voća kao što je banana, tapioka brašna i sl. a smanjeni unos ugljikohidrata tada nadoknađujete povećanim unosom masnoća, jer odnekud morate dobiti kalorije odnosno energiju.

Što se tiče mliječnih proizvoda, bez obzira da li su ”dozvoljeni” ili ”zabranjeni”, ako ste intolerantni nemojte ih koristiti, a ako ih koristite neka to budu oni što bliži prirodnom stanju.

Nadam se da će vam ovo pomoći da osmislite način prehrane koji će najbolje odgovarati vašim potrebama. Slijedi specifikacija različitih proizvoda i namirnica koje sam složila u tri kategorije: prirodno bezglutenske, Paleo i LCHF.



Prirodno bezglutenske namirnice

Paleo 
namirnice
LCHF namirnice
ŽITARICE I NJIHOVA BRAŠNA
Bezglutenske žitarice:
Zob (samo ako je označena gluten-free)
Proso
Riža
Kukuruz, palenta

Pseudožitarice:
Heljda
Amaranth
Quinoa



Zobene posije (vrlo ograničeno: 3-4 žlice na jedan cijeli kruh)
MAHUNARKE I NJIHOVA BRAŠNA
Slanutak
Kikiriki
Leća
Grah


Kikiriki
Kikiriki
ORAŠASTI PLODOVI I NJIHOVA BRAŠNA
Badem
Orah
Lješnjak
Brazilski orah  
Indijski oraščić
Makadamia
Pekan
Pistacio

Badem
Orah
Lješnjak
Brazilski orah  
Indijski oraščić
Makadamia
Pekan
Pistacio

Badem
Orah
Lješnjak
Brazilski orah  
Indijski oraščić
Makadamia
Pekan
Pistacio


KOKOSOV ORAH
Kokosovo brašno
Kokosove pahuljice
Ribani kokos

Kokosovo brašno
Kokosove pahuljice
Ribani kokos

Kokosovo brašno
Kokosove pahuljice
Ribani kokos


SJEMENKE I NJIHOVA BRAŠNA
Bučine
Suncokretove
Lanene
Sezamove
Sjemenke konoplje

Bučine
Suncokretove
Lanene
Sezamove
Sjemenke konoplje

Bučine
Suncokretove
Lanene
Sezamove
Sjemenke konoplje


OSTALO
Kestenovo brašno
Brašno rogača
Tapioka škrob
Arrowroot škrob
Brašno zelene banane
Psyllium
Konjak brašno

Kestenovo brašno
Brašno rogača
Tapioka škrob
Arrowroot škrob
Brašno zelene banane
Psyllium
Konjak brašno


Psyllium
Konjak brašno
- vlakna koja se koriste u vrlo malim količinama kao dodatak drugim brašnima

ZASLAĐIVAČI
Stevia
Med
Javorov sirup
Kokosov šećer
Eritrit, Xylit (vrlo ograničeno: 2-3 žlice na jedan cijeli kolač)

Suho voće:
datulje, suhe smokve, suhe šljive, grožđice, suhe marelice, suhe brusnice


Stevia
Med
Javorov sirup
Kokosov šećer
Eritrit, Xylit (vrlo ograničeno: 2-3 žlice na jedan cijeli kolač)

Suho voće:
datulje, suhe smokve, suhe šljive, grožđice, suhe marelice, suhe brusnice


Stevia
Eritrit, Xylit (vrlo ograničeno: 2-3 žlice na jedan cijeli kolač)
MLIJEKA i MLIJEČNI PROIZVODI
Životinjska mlijeka (kravlje, kozje, ovčje)
Mlijeka orašastih plodova (kokosovo, bademovo, lješnjakovo)
Mlijeko od jaja
Mlijeka od žitarica (zobeno, rižino)

Mlijeka orašastih plodova (kokosovo, bademovo, lješnjakovo)
Mlijeko od jaja

Životinjska mlijeka (kravlje, kozje, ovčje)
Mlijeka orašastih plodova (kokosovo, bademovo, lješnjakovo)
Mlijeko od jaja



U tabeli nema mesa, peradi, ribe, jaja, iznutrica i povrća, jer je to sve normalno zastupljeno u ovim tipovima prehrane. U Paleo i LCHF prehrani jede se puno više povrća, jer žitarice zamjenjujemo povrćem.

No, priči ovdje nije kraj. Ima još dosta tipova i podtipova ovih načina prehrane, pod raznim imenima. Neću puno ulaziti u detalje, već samo dati kratki pregled onih najpopularnijih, čisto da znate da je to sve dosta slično, ali s nekih razlikama.

GAPS (crijevno-psihološki sindrom) dr. Natasha Campbell-McBride: LCHF prehrana bez mliječnih proizvoda osim maslaca, domaćeg jogurta ili kefira, s naglaskom na juhe od kostiju i fermentirane namirnice. Ovo je eliminacijska dijeta s postepenim uvođenjem novih namirnica i provodi se kod bolesti probavnog trakta i poremećaja ponašanja kod djece uzrokovanih disbiozom crijevne flore.
Više u knjizi Gut and Psychology Syndrome: Natural Treatment for Autism, Dyspraxia, A.D.D., Dyslexia, A.D.H.D., Depression, Schizophrenia

SCD (specijalna ugljikohidratna dijeta) dr. Sidney Valentine Haas i Elaine Gottschall: LCHF prehrana bez kompleksnih teško probavljivih ugljikohidrata, dozvoljeni su jednostavni ugljikohidrati – monosaharidi iz manje slatkog voća i meda, domaći jogurt i mliječni proizvodi bez laktoze. Provodi se kod kroničnih upalnih bolesti crijeva i drugih probavnih tegoba.
Više u knjizi Breaking the Vicious Cycle: Intestinal Health Through Diet

AIP (autoimuni paleo protokol) Sarah Ballantyne PhD: Paleo prehrana koja isključuje neke namirnice iz tzv. ”sive zone” – povrće iz skupine Solanacea (nightshades): krumpir, rajčica, patliđan i paprika, zatim orašaste plodove, sjemenke, jaja, kavu, alkohol, nesteroidne protuupalne lijekove (kao aspirin, ibuprofen), zaslađivače i aditive. Eliminacijska dijeta s postepenim uvođenjem novih namirnica. Provodi se kod autoimunih bolesti.
Više u knjizi The Paleo Approach: Reverse Autoimmune Disease and Heal Your Body

Wahls protokol dr. Terry Wahls. Paleo prehrana s naglaskom na organske nutritivno bogate namirnice, velike količine povrća različitih boja, omega 3, iznutrice i nizak unos ugljikohidrata. Dr. Wahls je bolovala od MS i izliječila se ovom prehranom.
Više u knjizi The Wahls Protocol: How I Beat Progressive MS Using Paleo Principles and Functional Medicine

Wheat Belly, dr. William Davis: LCHF prehrana, dozvoljena vrlo mala količina (1/2 šalice) bezglutenskih i pseudožitarica. Provodi se kod mršavljenja i općeg poboljšanja zdravlja.
Više u knjizi Wheat Belly: Lose the Wheat, Lose the Weight, and Find Your Path Back to Health

Bulletproof dijeta, Dave Asprey: LCHF prehrana, gdje se preporuča ”bulletproof” kava za doručak (kava s maslacem i kokosovim uljem ili MCT uljem). Provodi se kod mršavljenja i općeg poboljšanja zdravlja.
Više u knjizi Bulletproof Diet

Na ovom blogu susreli ste se još i s nazivima Zelena kura i Anticandida dijeta. Zelena kura je Paleo-LCHF bez mliječnih proizvoda i bez voća s naglaskom na veliku količinu povrća, a provodi se za odmor i resetiranje probavnog sustava. Anticandida dijeta je slična Zelenoj kuri s još nekim dodatnim ograničenjima uz uzimanje antifugalnih pripravaka i probiotika, a provodi se kod dokazane infekcije candidom. 


Veliki izbor bezglutenskih, Paleo i LCHF namirnica možete pronaći u web shopu Moja Natura


Ako smatrate da su informacije koje ste ovdje dobili za vas vrijedne i ako želite podržati moj volonterski rad na ovom blogu, možete to učiniti novčanim darom.

Copyright © 2010-2015 Anita Šupe. Podijelite sadržaj s ovih stranica ali obavezno navedite izvor i ime autora.

Informacije sadržane na ovom blogu imaju svrhu općeg informiranja i nisu namijenjene kao medicinski savjet niti kao zamjena za savjet vašeg liječnika.