nedjelja, 1. veljače 2015.

Iznutrice – nutritivna bomba



Foto Ariana Miljević Bugenvilija
U prehrani gotovo svih tradicionalnih kultura posebno su se cijenile iznutrice, koje su izuzetno bogate vitaminima topivim u masti – A i D, esencijalnim masnim kiselinama, vitaminima B skupine, posebice vitaminom B12, kao i cijelim nizom minerala i elemenata u tragovima. Nema hrane koja je toliko bogata esencijalnim nutrijentima u bio raspoloživom obliku, kao što je to jetra. Prva kruta hrana koju majke u afričkim plemenima daju svojoj djeci upravo je jetra, i to sirova, koju prije nego daju djeci, same prožvaču. Na žalost, u našem "civiliziranom" svijetu, mlade generacije majki boje se djeci dati jetru jer je smatraju teško probavljivom, ali im zato bez oklijevanja daju kroasane, krafne, hrenovke u tijestu i ostalu umjetnu hranu.

Ne tako davno i kod nas je bio običaj da se iznutrice serviraju jednom u tjednu, pa su starija izdanja kuharica puna recepata za ta ukusna i nutritivno bogata jela. No, u novije nas vrijeme službene prehrambene smjernice upozoravaju da ih ne jedemo kako bismo izbjegli kolesterol pa je i ova korisna navika pala u zaborav. No, pozitivno je da su cijene iznutrica, koje se smatraju ”jestivim nusproizvodima preostalim nakon klanja stoke”, također pale.

Mnogi su, međutim, prestali konzumirati jetru zbog straha od toksina koji se mogu akumulirati u jetri životinja. Kako se u masovnom uzgoju životinje hrane neprirodnom hranom (koncentratima žitarica i soje), te im se dodaju antibiotici i hormoni rasta, ovaj strah nije potpuno bezrazložan, jer je funkcija jetre uklanjanje toksina iz krvotoka. No, treba znati da jetra ne skuplja toksine u sebi, već ih obrađuje, neutralizira i šalje negdje drugdje na pohranu, npr. u masno tkivo. Čak i ona domaćih i ekološki uzgojenih životinja može sadržavati neke toksične supstance, međutim, nutritivna vrijednost jetre nadvladava eventualnu opasnost od toksina koje sadrži. Osim što je bogata željezom, cinkom, bakrom, vitaminima A i D, bogata je i antioksidantima koji pomažu našoj vlastitoj jetri ukloniti toksične supstance iz tijela. Moja je preporuka da vratite jetru i ostale iznutrice u svoje jelovnike, makar jednom tjedno.

Ako vi ili vaša djeca niste ljubitelji specifičnog okusa jetre, postoji način da je ”prokrijumčarite” u drugu hranu. Komadić izribane jetre lako je pomiješati s mljevenim mesom od kojeg se pripremaju brojna popularna jela. Jetru podijelite na manje komade veličine šake, pa ih stavite u zamrzivač. Kada planirate pripremati jela s mljevenim meso, izvadite jedan komad zamrznute jetre, pričekajte da malo omekša pa ga onda naribajte. Dakle, komad se ne smije potpuno odmrznuti, nego treba biti dovoljno tvrd da ga možete izribati krupnim ribežom. Naribani komad jetre tada pomiješajte s mljevenim mesom i nastavite s pripremom jela kao i obično. 

Drugi način konzumacije ove vrijedne namirnice svakako su jetrene paštene, koje su poseban gurmanski doživljaj. Naravno, ne mislim na one kupovne, već na domaću paštetu od prave jetre.

Recept: Teleća jetra na brzinu

Narežite jetru na duguljaste tanke komadiće, pa je popržite naglo na maslu ili masti. Malo posolite, dodajte narezani luk i fino narezanu slaninu. Još kratko popržite pa izvadite na tanjur. Pospite usitnjenim češnjakom i peršinom i prelijte vrućim maslom, mašću ili maslinovim uljem. Poslužite odmah uz zelenu salatu ili neku drugu salatu od sirovog povrća.


Za paštetu: prženu, pečenu ili dinstanu jetru usitnite u blenderu, uz dodatak maslaca i začina po želji. Poslužite uz LCHF - Paleo kruhove i salatu.

Više o namirnicama (dobrim i lošim) čitajte ovdje, kao i u knjizi Istine i laži o hrani.



utorak, 13. siječnja 2015.

Novo - revidirano i prošireno izdanje Istine i laži o hrani

Jako me veseli što napokon mogu objaviti da je novo - revidirano i prošireno izdanje knjige Istine i laži o hrani gotovo! Razlog novom izdanju je činjenica da skoro tri godine nakon izlaska prvog izdanja imam nova saznanja s kojima sam željela upotpuniti sadržaj knjige i pružiti još više informacija, na još bolji i pristupačniji način.

Sva poglavlja knjige su nadopunjena novim sadržajem, posebno poglavlje "Zdravo mršavljenje bez gladi" i poglavlje "Zdrava probava  - uvjet za dobro zdravlje". Knjiga sadrži 60 novih stranica i 12 novih naslova, a sav sadržaj starih naslova je revidiran i poboljšan, tako da knjiga sada predstavlja jedan zaista cjelovit materijal – priručnik i vodič – ne samo za prehranu, nego i za zdraviji i kvalitetniji život.


Najnovija saznanja iz područja prehrane i zdravlja, u ovoj su knjizi predstavljena na jednostavan i razumljiv način. Ovo nije knjiga koja se pročita jedanput i ostavi zaboravljena, kao kakav roman kojeg čitamo za ubijanje dosade. Ona je priručnik koji se čita više puta. Zato vam ne treba biti žao, ako ste već jednom kupili knjigu, kupiti je ponovo. Mnogi su mi čitatelji rekli da su tek ponovnim čitanjem pohvatali sve konce. Koristeći je kao priručnik i vodič, ona je tu da vam pomogne, prvo da shvatite zašto uopće mijenjati način prehrane, a onda i da te promjene učinite na što jednostavniji način, sve u cilju poboljšanja svog zdravlja i kvalitete života.

Iako je cijena tiska puno veća od prethodnog izdanja, zbog više stranica i jačih korica, cijena knjige ostaje nepromijenjena = 129,00 kn.

Podaci o knjizi:

  • 252 stranice, dimenzije 14,8×21 cm
  • meki uvez
  • Izdavač TRAGOM Šibenik
  • Tisak Denona Zagreb
  • ISBN 978-953-57637-1-0
  • Cijena 129,00 kn

Kupovina knjige je jednostavna:

  • uplatite prema donjim podacima
  • pošaljite adresu za dostavu i poziv na broj uplate na e-mail adresu info@tragom.hr
  • knjiga vam stiže na kućnu adresu preporučenom poštom

Podaci za plaćanje:

  • Primatelj: TRAGOM j.d.o.o. Šibenik, Trg Andrije Hebranga 4
  • IBAN (račun): HR78 2340 0091 1105 6152 5
  • Model: 00
  • Poziv na broj: vaš OIB ili drugi broj po vašem izboru, samo nam ga javite mailom zajedno s adresom za dostavu
  • Opis plaćanja: Istine i laži o hrani
  • Iznos: 149,00 kn (knjiga 129,00 kn + trošak dostave 20,00 kn)*

* Trošak dostave za Hrvatsku je 20,00 kn pa je ukupan iznos za uplatu 149,00 kn. Ako naručujete iz inozemstva, ili više komada knjiga, javite se na e-mail info@tragom.hr radi izračuna troška poštarine.

* Ako kupujete knjigu Istine i laži o hrani zajedno s knjigom Prva hrvatska LCHF kuharica, trošak dostave je 32,00 kn i ukupan iznos za dvije knjige 380,00 kn.

Saznajte, između ostalog:

  • što je čovjekova prirodna, izvorna hrana i što su ljudi jeli prije epidemije modernih bolesti;
  • kako su mitovi o štetnosti masnoće i kolesterola doveli do pogoršanja ljudskog zdravlja;
  • da li su žitarice doista zdrava hrana ili samo profitabilna hrana;
  • koji se komercijalni interesi kriju iza službenih prehrambenih smjernica;
  • o pšenici i glutenu, skrivenom uzročniku upalnih i autoimunih bolesti;
  • koja nas hrana ubija a koja liječi;
  • kako mršaviti zdravo i bez gladovanja;
  • o zdravoj probavi kao uvjetu za dobro zdravlje;
  • o važnosti zdrave crijevne mikroflore i problemu propusnih crijeva;
  • kako jednostavnim promjenama prehrambenih navika vratiti i sačuvati svoje zdravlje i vitalnost.


Sve je više ljudi, kako stručnjaka, tako i laika, koji uviđaju da između službenih prehrambenih smjernica, medijske propagande, procesirane industrijske hrane i lijekova s jedne, te epidemije debljine i kroničnih bolesti s druge strane, zapravo postoji uzročno-posljedična veza. Nova nam saznanja pomalo razotkrivaju pozadinu ovog paradoksa u kojem živimo i dijelovi slagalice polako, ali sigurno pronalaze svoje mjesto. Cilj ove knjige je rasvijetliti, s više strana, tu zamku u koju smo upali i pokazati da ipak postoji izlaz.

Hvala vam na povjerenju ♥



četvrtak, 8. siječnja 2015.

Povrće – neizostavan dio prehrane


Sezonska salata (zima)
Povrće je jako zdravo i trebamo ga jesti uz svaki obrok. Ne samo zbog sadržaja minerala i vitamina, jer njih dobivamo i iz drugih nutritivno bogatih namirnica, nego i zbog nekih drugih razloga. Prvenstveno zbog fitonutrijenata koji djeluju kao antioksidansi. To znači da nas štite od bolesti i preranog starenja, smanjuju štetne učinke oksidacije i djeluju protuinflamatorno – protiv upala. To su npr. karotenoidi kao likopen u rajčicama, lutein i zeaksantin u špinatu i kelju, zatim resveratrol u grožđu (i crvenom vinu), razni flavonoidi, i mnogi drugi. Ima ih na tisuće različitih i vrlo je važno konzumirati različite vrste povrća u različitim bojama, kako bismo dobili širok spektar fitonutrijenata.

Povrće je najvažniji izvor vlakana koja su ključna za hranjenje korisnih bakterija naše crijevne flore, koja, pak, ima brojne važne uloge u našoj fiziologiji i zdravlju. Crijevna flora ili mikrobiom sudjeluje, između ostalog, u probavi hrane, sintezi vitamina, regulaciji imunološkog sustava i štiti nas od velikog broja bolesti, pa i mi moramo voditi računa da joj osiguramo pravilnu hranu, a to su vlakna iz povrća.

LCHF - Paleo obrok
Povrće je niskokalorično jer sadrži visoki postotak vode pa prestavlja idealnu hranu za postizanje volumena obroka. Puno je zdravije napuniti tanjur različitim povrćem, nego visokoškrobnim namirnicama kao što su tjestenina, riža ili krumpir, jer iz povrća dobivamo puno više fitonutrijenata, vitamina i minerala uz puno manje kalorija i ugljikohidrata od kojih se debljamo. Ovo je dovoljno razloga da uključimo povrće u svaki obrok, kako kuhano tako i sirovo. Napominjem da u LCHF prehrani škrobno-glutenski dio obroka (tjestetnina, riža, njoke, kruh) zamjenjujemo povrćem. Povrće daje obroku volumen, a masnoće daju sitost.

Što se tiče izbora povrća, uvijek je dobro nabavljati neprskano, organski ili biodinamički uzgojeno povrće kad je to god moguće. Smatra se da je 60% herbicida, 90% fungicida i 30% insekticida kancerogeno i da većina štetno djeluje na živčani sustav. Ove opasne kemikalije povezuju se s brojnim zdravstvenim problemima kao što su neurotoksičnost, poremećaj endokrinog sustava, kancerogenost, smanjenje imunološke sposobnosti organizma, smanjena plodnost, spontani pobačaji, Parkinsonova bolest i druge.

Osim što ne sadrži toksične pesticide, u organskom povrću je sadržaj vitamina, minerala i antioksidanata puno veći, nego u onom iz konvencionalnog uzgoja. Nutritivni sadržaj varira i u odnosu na vrijeme berbe – nezrelo ubrano povrće ima puno manje hranjivih tvari, koje se gube i ako povrće dugo stoji, posebno ako je izloženo svjetlu i zraku. Zato ne kupujte povrće (ni voće) uvezeno iz dalekih zemalja, već lokalno i sezonsko.

Nije uvijek jednostavno doći do organski uzgojenog povrća, koje je osim toga, često i skuplje od konvencionalnoga. Da bismo se bolje zaštitili od prekomjernog izlaganja pesticidima, može nam biti od koristi informacija Environmental Working Group iz Amerike koja vrši mjerenje zasićenosti konvencionalno uzgojenog voća i povrća pesticidima i zadnjih godina objavljuje popis The Dirty Dozen & The Clean 15. ”Prljavi tucet” je voće i povrće koje je pokazalo visoku zasićenost pesticidima, zbog čega ga je bolje kupovati iz organskog uzgoja: jabuke, jagode, grožđe, celer, breskve, špinat, paprike, nektarine, krastavci, cherry rajčice, krumpir i kelj. S druge strane, ”čista petnaestorka” je voće i povrće koje je pokazalo nisku zasićenost pesticidima pa ga je sigurno kupovati i iz konvencionalnog uzgoja: avokado, kukuruz, ananas, kupus, grašak, luk, šparoge, mango, papaja, kivi, patlidžan, grejp, dinja, cvjetača i batat.

No, bilo koje povrće uvijek je bolje nego nikakvo, zato, ako nemate mogućnosti nabaviti organsko, nastavite koristiti konvencionalno uzgojeno povrće, ali ga prije upotrebe potopite u mlaku vodu s malo octa što će iz njega djelomično izvući ostatke pesticida. Kupujte uvijek svježe povrće iz lokalnog uzgoja i ne stvarajte bespotrebne zalihe.

Miksanje povrća u smoothije omogućava lakšu apsorpciju nekih nutrijenata iz povrća, konzumaciju veće količine sirovog povrća kao i veću raznolikost povrća u prehrani. Ipak, ne treba pretjerivati s količinom sirovog povrća, prvenstveno kupusnjača (cruciferae) kao što su cvjetača, brokula, kupus, prokulice i kelj, jer one mogu biti dosta teške za probavu. Razlog tomu je visoki sadržaj vlakana – celuloze koju ne možemo razgraditi u probavnom sustavu, što sprečava iskorištavanje nutrijenata iz tog istog povrća. Zato kupusnjače treba kuhati da bi se omekšala i razgradila biljna vlakna. Iz još jednog razloga ih ne treba jesti sirove, naime, one sadrže goitrogene, kemijske tvari koje ometaju rad štitnjače i smanjuju apsorpciju joda. Zato bi osobe s hipotireozom trebale izbjegavati ovo povrće u sirovom stanju, odnosno konzumirati ga uvijek kuhano, jer se time smanjuje količina goitrogena. Zeleno lisnato povrće, kao špinat, blitva i listovi cikle, u sirovom stanju sadrži oksalnu kiselinu koja može biti vrlo iritirajuća za probavni trakt i blokirati apsorpciju željeza i kalcija u organizmu, što pospješuje stvaranje bubrežnih kamenaca. Oksalna se kiselina potpuno neutralizira kuhanjem.

Zaključak: ne trebamo se povoditi za novim trendovima i poludjeti za sirovojelstvom. Povrće koje su naše mame i bake obično kuhale, a to je sve ono koje je u sirovom stanju pretvrdo za žvakanje, te oporog i neprivlačnog okusa, očito treba kuhati. Kuhanje omekšava i razgrađuje celulozu, smanjuje količinu goitrogena i neutralizira oksalnu kiselinu. Kuhano povrće treba jesti zajedno sa zdravim masnoćama kao što je maslac jer to ne samo da pridonosi boljem okusu, već je nužno i zbog vitamina topivih u mastima, A, D i K2 koji omogućuju apsorpciju minerala iz povrća. Ono koje je mekše i lakše za žvakanje i koje je privlačnog okusa, možemo i trebamo jesti sirovo, kao što je razno salatno povrće, mrkva, cikla, rotkva i slično. 

Pročitajte: Raw Food i LCHF 
Hrana koja hrani, hrana koja čisti (ili činjenice o detoxu i veganstvu) 
Sirovojelstvo i da li je čovjek biljojed?


ponedjeljak, 5. siječnja 2015.

Zbog čega bi prehrana s malo ugljikohidrata trebala biti prvi korak u liječenju dijabetesa


Za dijabetičare i njihove liječnike i dijabetologe koji pacijentima još uvijek preporučuju prehranu bogatu ugljikohidratima i siromašnu mastima.

Sažetak izvornog rada Feinman RD et al. Dietary carbohydrate restriction as the first approach in diabetes management: Critical review and evidence base. Nutrition. 2015;31(1):1-13., napravila je Jennifer Piggot, kandidatkinja LECOM PharmD. Zainteresiranima preporučujemo da pročitaju cijeli članak kao i istraživanja iz kojih su zaključci izvedeni.

S engleskog prevela: Anamarija Partl

Skupina medicinskih stručnjaka, uključujući i člana savjetodavne skupine Dr. Richarda K. Bernsteina, predstavlja dokaze o nužnosti prehrane s niskim udjelom ugljikohidrata kao inicijalne terapije.

Trenutačna praksa u liječenju dijabetesa u SAD (kao i ostalim zemljama) pokazuje nesposobnost trenutno važećih preporuka u kontroliranju epidemije dijabetesa te propast pokušaja da se dijetama s malo masnoća smanji pretilost, rizik od srčano-žilnih bolesti i općenito poboljša zdravlje, kao i kontinuirana izvješća o ozbiljnim nuspojavama najčešćih lijekova koji se propisuju dijabetičarima. Uspjeh prehrane s niskim udjelom ugljikohidrata u liječenju dijabetesa i metaboličkog sindroma bez značajnih nuspojava ukazuje na potrebu preispitivanja trenutno važećih smjernica. Neposredna dobrobit smanjivanja unosa ugljikohidrata u prehrani dijabetičara uključuje snižavanje visokih razina glukoze u krvi, lakše mršavljenje, manje nuspojava nego pri uporabi lijekova te smanjivanje ili ukidanje nekih lijekova. Članak prikazuje trenutno dostupne dokaze koji podupiru prehranu s malo ugljikohidrata kao prvotni pristup liječenju dijabetesa tip 2, kao i učinkovitu nadopunu u liječenju tipa 1. Rezultati prikazuju najbolje dokumentirane i najmanje kontroverzne studije.

Poznato je da dijabetičari nemaju normalan odgovor metabolizma na unos ugljikohidrata što može dovesti do hiperglikemije. Husein & sur. usporedili su ketogenu prehranu s vrlo malo ugljikohidrata (VLCKD) s niskokaloričnom dijetom kod dijabetičara i zdravih osoba u razdoblju od 24 tjedna. Razina glukoze u krvi puno je više opala kod VLCKD skupine nego kod onih koji su bili na niskokaloričnoj dijeti. Bolesnici s tip 2 dijabetesom imali su u prosjeku oko 1mM niži šećer nego oni uz niskokaloričnu prehranu. Još je značajnije da je VLCKD skupina postigla normalan šećer u krvi nakon 24 tjedna, dok su kod drugih vrijednosti ostale povišene. Naposlijetku, bolesnici iz VLCKD skupine su imali prosječnu vrijednost HbA1c 6.2%, za usporedbu s onima na niskokaloričnoj dijeti koji su imali >7.5%.

Podaci iz nacionalnih istraživanja o zdravlju i prehrani (National Health and Nutrition Examination Surveys, NHANES) pokazuju da je veliko povećanje unosa ugljikohidrata glavni čimbenik prekomjernog kalorijskog unosa u SAD u razdoblju 1974. – 2000. Unos ugljikohidrata prehranom se kod muškaraca povećao s 42% na 49% a kod žena s 45% na 52%. Ti podaci prikazuju povezanost povećanja unosa ugljikohidrata s povećanjem broja dijabetičara. Takva epidemiološka mjerenja podržana su biokemijskim mehanizmima. Točnije, prekomjerna sinteza masnoća (lipogeneza) uzrokuje steatozu jetre (tzv masnu jetru) što je usko povezana s pretilošću, inzulinskom rezistencijom i dijabetesom tip 2.

Poboljšanje kod bolesnika s dijabetesom tip 2 može se vidjeti i na gubitku tjelesne težine. Kad Američko dijabetičko društvo (American Diabetes Association) preporučuje dijetu s malo ugljikohidrata, podrazumijeva da će gubitak kilograma biti glavna dobrobit. No, serija dobro osmišljenih studija pokazala je značajna poboljšanja kontrole glikemije kao i hormonalnih i lipidnih vrijednost i kod pacijenata koji su na prehrani s niskim unosom ugljikohidrata zadržali konstantnu težinu. Rezultati najnovije studije pokazali su da je poboljšanje glikemičke kontrole neovisno o gubitku težine – zapravo ne postoji korelacija. Obzirom da većina ljudi ima problema kad želi smršaviti, čak i taj čimbenik daje očitu prednost prehrani s malo ugljikohidrata.

Prethodna točka naglašava da prehrana s malo ugljikohidrata djeluje blagotvorno i u slučaju kad nema gubitka kilograma. U usporedbi s dijetom s malo masnoća, prehrana s malo ugljikohidrata pokazuje znatno bolje rezultate. Jedna studija uspoređivala je niskougljikohidratnu prehranu sa "zdravom prehranom" kroz tri mjeseca, u dijabetičara i zdravih osoba. Studija je pokazala da su gotovo svi učesnici koji su bili na niskougljikohidratnoj prehrani izgubili oko 2 kg, dok ih je u drugoj skupini samo oko polovice dostiglo takav rezultat. Usporedba VLCKD i prehrane sa malo masnoća pokazala je da je gubitak kilograma puno uspješniji na VLCKD prehrani. Niskomasna prehrana pokazala je vrlo skromne dugoročne učinke, što je nedavno pokazala i Inicijativa ženskog zdravlja (Women's Health Initiative). U toj su studiji žene dobile naputak da slijede niskomasnu dijetu koja je pokazala vrlo skroman gubitak kilograma, a prestankom provođenja dijete mnoge su ponovno nakupile suvišne kilograme.

Pridržavanje niskougljikohidratne prehrane, kako su pokazale kliničke studije, obično je jednako učinkovito ili bolje u usporedbi s drugim dijetama uz jednak kalorijski unos i može se uspoređivati s rezultatima pri nekim farmakološkim intervencijama. Usporedba broja ljudi koji su bili na niskougljikohidratnoj u odnosu na one koji su bili na niskomasnoj dijeti u 19 studija pokazali su slične rezultate za ta dva režima. No pridržavanje uputa bilo je bolje kod osoba na niskougljikohidratnoj dijeti zahvaljujući činjenici da ograničavanje unosa ugljikohidrata ima bolji učinak na osjećaj sitosti te smanjivanje apetita zbog utjecaja na ponašanje i hormone.

Velik broj randomiziranih kontroliranih uzorkovanja (randomized controlled trials, RCTs) usporedili su prehranu s više bjelančevina i malo ugljikohidrata (HPLCDs) s niskomasnim dijetama te je nizom sistematskih pregleda i meta-analiza procijenjena učinkovitost i dugoročna sigurnost. Pokazano je da HPLCDs imaju puno bolje učinke na smanjenje tjelesne težine, građu tijela, osnovni metabolizam i rizik od kardiovaskularnih bolesti nego niskomasne dijete. Niskougljikohidratne dijete povezane su sa značajnim smanjenjem prekomjerne težine, indeksa tjelesne mase, razine triglicerida i krvnoga tlaka te dodatna poboljšanja nekoliko drugih metaboličkih i lipidnih indikatora.

Trenutno ne postoje dokazi da su masnoće iz prehrane povezane s rizikom kardiovaskularnih oboljenja (CVD). Novije meta-analize pomogle su riješiti pitanje uzročne veze između masnoća i kardiovaskularnih bolesti. Zaključci studija pokazuju da nema učinka zamijenimo li zasićene masne kiseline bilo ugljikohidratima bilo višestruko nezasićenim masnim kiselinama. Bilo je raznih neadekvatnih statističkih analiza u raznim studijama, no na kraju, nijedna od 15 studija o zamjeni zasićenih masnoća ugljikohidratima nije pokazala nikakav učinak na smrtnost od kardiovaskularnih bolesti. Nakon pregleda dokaza, razumno je zaključiti da čak i ako postoji rizik u zamjenjivanju ugljikohidrata zasićenim mastima, to su samo nagađanja na dulji rok i ne mogu pobiti dokazani neposredni dobar učinak takve zamjene.

Značajna prepreka uvođenju restrikcije unosa ugljikohidrata kao terapije kod dijabetesa je uvriježeni strah od utjecaja na masnoće u krvi, primjerice da zasićene masne kiseline iz hrane povisuju razinu kolesterola u krvi. Objašnjenje za zabrinutost polazi od zamisli da zato što su zasićene masne kiseline digle razinu kolesterola u krvnoj plazmi, pretpostavilo se da će to uzrokovati oboljenja srca. Problem je u tome što se radilo o statističkim podacima koji nemaju nikakvu uzročno-posljedičnu vezu. Još se više sumnji javlja u literaturi kad se koriste podaci dobiveni istraživanjem na glodavcima kroz rezultate kakvi nisu zabilježeni kod ljudi.

Restrikcija ugljikohidrata najučinkovitiji je način smanjivanja svih faktora metaboličkog sindroma. Studija koja je usporedila prehranu s niskim glikemijskim indeksom (GI) i standardnu prehranu s velikim udjelom žitarica, napravljena na 201 osobi s dijabetesom tip 2, pokazala je porast razina HDL-a za 1.7 mg/dl pri prehrani s niskim GI dok je kod onih koji su jeli dosta žitarica zabilježeno smanjenje 0.2 mg/dl. Druga studija koja je uspoređivala prehranu s niskim GI i VLCKD pokazala je vrlo zanimljive rezultate. VLCKD prehrana donijela je najveće snižavanje razina triglicerida, kao i gubitak težine, smanjenje HbA1c i glukoze u krvi te veće povećanje HDL. Dva najznačajnija čimbenika uspjeha ovih dijeta je pridržavanje i ohrabrivanje od strane medicinskih stručnjaka.

Smanjenje unosa ugljikohidrata prehranom pokazalo je tako dobar učinak da su u jednoj studiji mnogi pacijenti znatno smanjili ili čak mogli potpuno odbaciti lijekove za dijabetes. U studiji s 11 učesnika gdje su promatrane razlike između VLCKD i dijete s umjerenom količinom ugljikohidrata, 5 pacijenata je moglo znatno reducirati ili odbaciti jedan lijek dok je dvoje moglo prestati uzimati sve dotad propisane lijekove. Dvije dodatne studije pokazale su slične rezultate, što je dokazalo da je upravo takvo poboljšanje rezultat restrikcije ugljikohidrata na dijabetes tip 2.

Sada je trenutak za konačnu promjenu preporuka za prehranu dijabetičara. Dobrobiti restrikcije ugljikohidrata su neposredne i odlično dokumentirane. Većina zamjerki na ovu dijetu dolazi od pretpostavljene opasnosti unosa zasićenih masnoća za zdravlje srca (za što trenutno ne postoje dokazi). Dobro je dokumentirano i da je gubitak tjelesne težine bilo kojim načinom dobar za pacijente s dijabetesom.

Prednosti prehrane s malo ugljikohidrata sada su dokazane i trenutačne spoznaje zahtijevaju da se restrikcija ugljikohidrata postavi kao prvi korak u liječenju dijabetesa tipa 2 kao i dodatni tretman za dijabetes tip 1. Obzirom na odlične rezultate prehrane s malo ugljikohidrata, pacijente bi se trebalo poticati na takav pristup.

Kao zaključak, autori predlažu državnim i privatnim zdravstvenim institucijama da drže otvorene radionice o tim rezultatima kako bi istraživači koji se bave prehranom s malo ugljikohidrata mogli iznijeti svoje zaključke i informirati ljude.


Da ponovimo:

  • Restrikcija unosa ugljikohidrata hranom ima najveći učinak na smanjivanje razine glukoze u krvi.
  • U vrijeme epidemije pretilosti i dijabetesa tipa 2, povećani kalorijski unos odnosi se gotovo u potpunosti na povećanje unosa ugljikohidrata.
  • Dobrobiti restrikcije ugljikohidrata u prehrani ne ovise o gubitku tjelesne težine.
  • Studije pokazuju da je restrikcija unosa ugljikohidrata najbolja intervencija za reguliranje prekomjerne težine.
  • Pridržavanje niskougljikohidratne dijete kod ljudi s dijabetesom tip 2 najmanje je toliko blagotvorna kao i bilo koja druga dijeta, no često je i znatno bolja.
  • Zamjena ugljikohidrata bjelančevinama općenito je blagotvorna.
  • Ukupna količina masnoća i zasićenih masnoća u prehrani nema poveznice s rizikom od kardiovaskularnih bolesti.
  • Količinu zasićenih masnih kiselina u krvi regulira unos ugljikohidrata iz prehrane puno više nego unos masnoća.
  • Najbolji pokazatelj mikrovaskularnih i donekle makrovaskularnih komplikacija u pacijenata s dijabetesom tip 2 je glikemijska kontrola (HbA1c).
  • Restrikcija ugljikohidrata u prehrani najučinkovitija je metoda smanjivanja triglicerida u serumu te povećanju HDL.
  • Pacijenti s dijabetesom tip 2 koji su na prehrani s malo ugljikohidrata smanjuju doze lijekova i često ih mogu potpuno izbaciti dok kod tipa 1 trebaju znatno manje inzulina.
  • Značajno smanjivanje glukoze u krvi kroz restrikciju ugljikohidrata u prehrani nema nuspojave usporedive s učinkom intenzivnih farmakoloških tretmana.

Feinman RD, Pogozelski WK, Astrup A, et al. Dietary carbohydrate restriction as the first approach in diabetes management: Critical review and evidence base. Nutrition. 2015;31(1):1-13. Full Text 



utorak, 23. prosinca 2014.

Čestitka 2015.



Dragi svi!

Želim vam svima radostan Božić i sve najljepše za predstojeće blagdane. Neka vam Nova 2015. godina donese mir u duši, ljubav u srcu, zdravlje u tijelu, te puno radosti i dobrog raspoloženja.

Ostavimo iza sebe sve što nam više ne služi: zamjerke, ogorčenje, tugu, strah i žaljenje. Neka nam Nova godina donese više vjere, snage, mudrosti, blagosti i tolerancije, kako prema drugima tako i prema sebi samima.

Želim vam obilje i uspjeh na svakom planu, da ispunite svoje snove i ostvarite svoje ciljeve. Život je lijep, uživajte ga! Sretna Nova godina!

Hvala vam na povjerenju ♥

PS: Novi mljekomati u Zagrebu: u Ulici Braće Domany na Srednjacima, te u trgovini Juice Box u Vlaškoj 72B.


ponedjeljak, 15. prosinca 2014.

Upute za upotrebu bloga

Dragi svi!

Napravila sam neke promjene na blogu kako bi sve bilo preglednije i kako biste lakše mogli pronaći i pratiti teme koje vas zanimaju. Previše sam toga napisala u zadnje 4 i po godine, a tekstove nije lako naći. Zato sam napravila nove fajlove ili stranice. Pogledajte ispod glavnog naslova bloga, sada ste na ”Početnoj” stranici i vidite još 10 naslova. To su posebne stranice (fajlovi, mape) koje sam podijelila prema temama. Svaka stranica počinje uvodnim tekstom nakon čega su posloženi linkovi koji vode na daljnje tekstove na tu temu.

Prva je stranica – O autorici bloga. Internet je neiscrpan izvor informacija, kako točnih tako i potpuno pogrešnih, zato uvijek prvo provjerite tko stoji iza stranice koju ste otvorili i procijenite da li tom izvoru možete vjerovati. Reklame koje se nalaze na web stranicama također mogu pokazati koji interesi stoje iza pisane riječi.

Zatim slijede stranice s naslovima:

Zašto Paleo – LCHF 
 saznajte što je LCHF i Paleo, zašto moderan način prehrane kojeg smatramo normalnim nije normalan, zašto je prehrana u okvirima Paleo  LCHF bolja i zdravija, koje su razlike između ta dva modela i gdje tu pronaći sebe.

Zablude o mastima – sve što trebate znati o masnoćama i kolesterolu, zašto su masti proglašene štetnima iako to nisu, zašto su nam potrebne za dobro zdravlje, zašto se ne treba bojati kolesterola ako se hranite na pravilan način i koje su dobre, a koje loše masti. Ako krećete sa LCHF prehranom,  prvo morate naučiti nešto o mastima i kolesterolu, jer nema smisla da radite nešto u što sumnjate.

Istina o žitaricama – zašto žitarice nisu zdrava hrana, koji su problemi sa pšenicom i glutenom i kako se žitarice trebaju pravilno pripremati za one koji ih ipak žele zadržati u prehrani. Ako krećete sa LCHF ili Paleo prehranom, prvo morate biti sigurni da znate iz kojeg ste razloga iz prehrane izbacili žitarice, jer ako ne vjerujete da je to dobar izbor, nećete ni biti dosljedni.

LCHF i mršavljenje – saznajte zašto se debljamo i kako trajno izgubiti višak kilograma na jedini prirodan, zdrav i održiv način – bez gladovanja. Ovdje ćete naći kompletan vodič za mršavljenje: 
o čemu voditi računa, što očekivati, što ako mršavljenje ne ide kako smo zamislili, kako prilagoditi LCHF svojim potrebama i još puno toga. LCHF nije instant dijeta koja se sastoji od liste namirnica i primjera jelovnika, LCHF je, kao i život, učenje i prilagodba.

LCHF i zdravlje – na koji način LCHF popravlja zdravlje i koje se druge dijete na principu LCHF uspješno koriste za tretiranje raznih bolesti. O problemima sa medicinom i farmacijom, dijabetesu, probavnim tegobama, crijevnim bolestima i još više toga.

Namirnice i nutrijenti – saznajte iz koje hrane dobivamo potrebne nutrijente i zašto su nam oni važni, te koju hranu je najbolje izbjegavati i zašto. Saznajte o važnim vitaminima, mineralima, enzimima i korisnim probiotskim bakterijama.

Prehrana za djecu – za naše najmlađe, što nam djeca trebaju jesti za optimalan rast i razvoj, a što moramo izbjegavati u njihovoj prehrani da bismo sačuvali njihovo dobro zdravlje.

Literatura – knjige i autori koji me inspiriraju, također su to i internet izvori - web stranice čiji se linkovi nalaze u lijevom stupcu na dnu bloga.

Recepti – nešto ideja i recepata za prvu pomoć kad krenete s LCHF prehranom.

Bilo bi mi drago znati da ćete uz ove promjene lakše pretraživati i pratiti teme koje vas zanimaju, jer sam se zaista naradila dok sam sve posložila.

Ako vas se dojmi neki tekst, ostavite komentar ali vas molim da to ne činite kao ”Anonimno” već da stavite svoj potpis pod Ime/URL. Ispod svakog teksta nalaze se i gumbići s kojima tekst možete podijeliti preko maila, Facebooka, Twittera, Pinteresta ili Googla +, pa ako vam se tekstovi sviđaju – učinite to.

U lijevom stupcu bloga prikazuju se ”Zadnji komentari”, pa lako možete uočiti zadnje komentare drugih. Tu je između ostalog i ”Arhiva” ako želite pretraživati starije tekstove po godinama i mjesecima, a ispod toga su ”Oznake” pomoću kojih lako možete doći na tekstove koji su označeni tom riječju. Gumbić ”Donate” je za one koji smatraju da su informacije na ovom blogu za njih vrijedne i žele novčano podržati moj volonterski rad.

Nadam se da vam se sviđaju i nove boje bloga. Očistila sam ga od svega suvišnog, ostalo je samo crno na bijelom – istine i laži o hrani.


Budite zdravi    
Anita 

Želite li povremeno od mene mailom primati obavijesti o aktivnostima, novostima i događajima vezanim za prehranu i zdravlje, priključite se ovoj Google grupi.

nedjelja, 14. prosinca 2014.

Nacionalne smjernice za prehranu učenika nisu zdrave


Nacionalne smjernice za prehranu učenika u osnovnim školama izdane od Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske 2013. rezultat su zastarjelih i u svijetu već odbačenih istraživanja koja prema današnjim standardima nisu vjerodostojna.

Velika je tragedija da stručnjaci koji sastavljaju prehrambene smjernice nemaju uvida u najnovija znanstvena saznanja koja od 2000. god. naovamo pobijaju zastarjele smjernice od prije 40 godina, koje se ne temelje na znanosti, već na komercijalnim interesima.

Dakle, prva i najveća greška ovih smjernica je preporuka o smanjenom unosu masnoća. Iako se u smjernicama kaže (citiram) – ”Masti u prehrani značajan su izvor energije potrebne za održavanje normalnih funkcija organizma, osiguravaju esencijalne masne kiseline i pomažu apsorpciju pojedinih nutrijenata” – ipak se (paradoksalno) preporučuje smanjeni udio masnoća te se umjesto zasićenih masnoća životinjskog porijekla preporučuju višestruko nezasićene masnoće iz biljnih (industrijskih) ulja kao što je primjerice suncokretovo i repičino ulje.

No najnovija znanstvena istraživanja pokazuju da prehrana s niskim udjelom masnoće nije zaustavila epidemiju modernih bolesti i pretilosti u zapadnim zemljama, što je bio cilj kad su ove smjernice stupile na snagu prije 40 godina. Prije par mjeseci, u ožujku 2014. godine, znanstveni časopis Annals of Internal Medicine objavio je rezultate Meta analize, tj znanstvenog pregleda 72 studije na preko 600.000 sudionika iz 18 zemalja, koja potvrđuje da nema povezanosti između zasićenih masnoća i pretilosti, dijabetesa, visokog kolesterola i kardiovaskularnih bolesti. Osim autora ove studije, sve je veći broj stručnjaka u svijetu koji potvrđuju da se ne trebamo brinuti oko zasićenih masnoća jer je zapravo prehrana bogata šećerom i rafiniranim ugljikohidatima krivac za sve ove bolesti. Također je već godinama poznato da višestruko nezasićena ”biljna” ulja nisu zdravija alternativa od zasićenih masti i da upravo prekomjeran unos omega 6 masnih kiselina pridonosi upalnim procesima na krvnim žilama i začepljenju žila. Dakle, upravo suprotno, djeci treba puno zasićenih masnoća životinjskog porijekla za optimalan rast i razvoj.

Druga ključna greška u nacionalnim smjernicama za prehranu djece je preporuka da najveći udio kalorija treba dolaziti iz žitarica i proizvoda od brašna žitarica. Nažalost žitarice i hrana od brašna žitarica nutritivno je siromašna, a prepuna antinutrijenata koji zapravo sprečavaju apsorpciju hranjivih tvari, te pridonose nutritivnom deficitu. Osim toga žitarice, prvenstveno pšenica koja sačinjava bazu prehrane, sadrži gluten za kojeg danas znamo da ga ljudsko tijelo ne može razgraditi niti probaviti. Ovo je gorući zdravstveni problem u znanstvenim krugovima jer je sve više istraživanja koja potvrđuju da je necelijakijska osjetljivost na gluten uzrok ili okidač velikog broja modernih bolesti, kao što su alergije, crijevne bolesti, autoimune bolesti i neurološki poremećaji.

Nadalje, škrob kao glavni sastojak žitarica i hrane od brašna žitarica nikako ne bi trebao biti stup zdrave prehrane za djecu, jer se škrob u probavnom sustavu pretvara u šećer i kao takav pridonosi svim onim poznatim zdravstvenim problemima zbog kojih izbjegavamo šećer – razvoj metaboličkog sindroma i dijabetesa u mladenačkoj dobi, kao i pretilosti i brojnih drugih poremećaja. Paradoksalno je upozoravati da se smanji unos šećera a istovremeno poticati na povećani unos škroba (koji je čista glukoza – osnovna molekula šećera).

Zdrava prehrana za djecu treba sadržavati manje hrane od brašna žitarica a više nutritivno bogatih namirnica. Djeca trebaju jesti domaće meso, ribu, jaja, organsko povrće i voće, domaće juhe, orašaste plodove i umjerene količine žitarica kao što su quinoa, heljda, proso i riža - sa dosta masnoće. Dakle, treba izbjegavati pšenicu i komercijalne pekarske proizvode od pšeničnog brašna kao i žitarice za doručak koje su prepune šećera. Nema kupovnog zdravog kruha i zato pecite sami kruh kod kuće od pirovog, raženog, zobenog ili nekog drugog brašna koje nije pšenično.

Što se tiče mliječnih proizvoda, moramo shvatiti da postoji vrlo velika razlika između pravog domaćeg mlijeka pašnih krava i koza koje je zdrava namirnica, i industrijskog procesiranog, pasteriziranog, homogeniziranog mlijeka krava iz masovnog uzgoja koje se tove žitaricama, sojom i tretiraju hormonima i antibioticima – ovo naravno nije zdravo. Najkorisniji mliječni proizvod je domaći kefir jer je u procesu fermentacije mlijeko već predprobavljeno i obogaćeno korisnim sojevima mikroorganizama (laktobakterije i dr.) koji su neophodni za zdrava crijeva i snažan imunitet, dok kupovni jogurt nema živih probiotičkih kultura.

Djeci je potrebno puno više masnoće za pravilan rast i razvoj, uzmimo samo jedan primjer da je 70% mozga sačinjeno od masnoće – otkud će mozak dobivati materijal za regeneraciju stanica i održavanje pravilnih funkcija – iz brašna i pahuljica za doručak? Ne, djeci je potreban maslac, domaća svinjska mast, žumanjci, iznutrice, slanina, ulje riblje jetre, pravi domaći punomasni mliječni proizvodi, dakle  prava hrana – ono što je oduvijek bilo hrana prije razvoja prehrambene industrije. Hajka na masnoće nas nije dovela nikud, moramo otvoriti oči i sagledati problem prehrane i modernih bolesti iz šire perspektive, te se vratiti pravoj nutritivno bogatoj hrani a odbaciti industrijske prerađevine koje su nutritivno osiromašene a prepune toksičnih aditiva. 

Dajte djetetu za doručak jaja i slaninu ili domaću kobasicu, domaći kruh od kiselog tijesta sa debelim slojem maslaca, kajmakom ili punomasnim vrhnjem te šalicu domaćeg jogurta ili kefira. Ovo je nutritivno bogat doručak od kojeg će razina šećera u krvi biti stabilna i dijete će dobiti dovoljno energije i vitamina topivih u mastima da može pravilno rasti i razvijati se te izdržati dugi dan u školi. Od kupovnih žitnih pahuljica koje su pune šećera, a siromašne nutrijentima, dijete će biti gladno već sat vremena nakon doručka te će imati problema s koncentracijom i učenjem u školi. Za ručak i večeru kuhajte domaću hranu, juhe, meso, ribu i puno različitog povrća, pripremajte hranu na tradicionalnim prirodnim masnoćama kao što su maslinovo ulje, svinjska mast i maslac a teško procesirana industrijska ulja i margarine bacite u smeće. Za užinu dajte djetetu voće i orašaste plodove ili neki kolač iz kućne radinosti od zdravih sastojaka te domaće fermentirane mliječne proizvode kao što su jogurt i kefir. Neka djeca piju vodu a ne sokove, i to je to, imat ćete zdravu, sretnu djecu koja će pravilno rasti i razvijati se bez kompliciranih tablica, vaganja namirnica i računanja kalorija. Sjetimo se da su ljudi i djeca bili puno zdraviji dok nisu znali za ”smjernice” kad su se hranili jednostavno i skromno, s organskim domaćim proizvodima. 

Pročitajte više: Prehrana djece


Ako smatrate da su informacije koje ste ovdje dobili za vas vrijedne i ako želite podržati moj volonterski rad na ovom blogu, možete to učiniti novčanim darom.

Copyright © 2010-2014 Anita Šupe. Podijelite sadržaj s ovih stranica ali navedite izvor i ime autora.

Informacije sadržane na ovom blogu imaju svrhu općeg informiranja i nisu namijenjene kao medicinski savjet niti kao zamjena za savjet vašeg liječnika.