Najnovije mazanje očiju paštetom

Nekidan su me zvali telefonom, da kao nutricionistkinja sudjelujem u kampanji za Argetine paštete "Odobrile mame". Naravno, odmah sam odbila i rekla da su se obratili krivoj osobi. Argeta je kao i svaka druga kupovna pašteta - prerađevina prepuna kemijskih aditiva, bez nutritivne vrijednosti.

Ova kampanja za paštetu je primjer vrlo agresivne propagande koja udara tamo gdje smo najmekši - "svaka mama želi najbolje za svoje dijete". Ma nemojte, pa zar je najbolje za dijete - Argeta pašteta? Ne nasjedajte!

Uvodnim tekstom pozivaju se brižne mame:

Drage mame,
 na natječaj „Odobrile mame“ pozivamo sve brižne mame koje se žele na vlastite oči uvjeriti u istinsku kvalitetu proizvodnje pašteta Argeta. Budući da smo uvjereni u vrhunsku kvalitetu svojeg proizvoda, a kao robna marka smo prema svojim potrošačima potpuno otvoreni, otvorit ćemo vrata svojih tvornica najstrožim procjeniteljicama kvalitete i najboljim kuharicama na svijetu – mamama. U svibnju ćemo 16 odabranih Argetinih mama povesti u stručni posjet tvornicama i istovremeno im ponuditi pravi zvjezdani tretman. Krajem svibnja otvorit ćemo vrata svojih tvornica svim posjetiteljima, a uvjereni smo da će nam brižne mame do tada već dodijeliti znak „Odobrile mame“.

Uvjereni su da će im brižne mame do tada već dodijeliti znak „Odobrile mame“!

Naravno da su uvjereni, i logo je već spreman. Kako je jučer na svom blogu Vitki Gurman komentirala Maja, kampanja se ne zove “Mame u inspekciji” ili “Možda će odobriti mame”, nego se već unaprijed zove “Odobrile mame”. A kako i ne bi bili sigurni kad javno i besramno potkupljuju majke ovakvim tretmanom, da bi im one zauzvrat odobrile tamo nekakvu paštetu:

Mame, najstrože procjeniteljice Argetine tvornice, uživat će u pravoj zvjezdanoj raskoši! Argetine odabranice razmazit ćemo kao prave zvijezde. U san će uranjati u najboljim hotelima s 5***** i buditi se uz kraljevski doručak. U wellnessu će se prepuštati vodenoj masaži te će se opuštati uz zvukove vodenih mjehurića. Tijekom kulinarskih iznenađenja bez dvojbe neće brojati kalorije. U primorskom gradiću Izola sa svih 16 odabranih mama snimit ćemo novi Argetin televizijski oglas. Vrhunska snimateljska ekipa pobrinut će se za to da svaka vlas bude na svojem mjestu, da šminka bude prave boje, lica ispravno osvijetljena, a suknje prave duljine. Televizijski oglas nastat će pod dirigentskim štapićem poznatog redatelja Saše Podgoršeka, a emitirat će se u 6 država. Nove su zvijezde rođene!

Da, baš će nakon ovakve "zvjezdane raskoši", postupiti  kao "najstrože procjeniteljice" - kako prozirno!

Argetina stranica izgleda dosta uvjerljivo, pogotovo opisi “kvalitetnih” sastojaka. Ali koje je to porijeklo i kvaliteta mesa? Možete samo zamisliti. Koliki je postotak mesa u pašteti? Provjerite na pakovanju. Kvalitetna biljna ulja? Nema kvalitetnih biljnih ulja (osim maslinovog a to ne upotrebljavaju). Pa onda bajke o krumpirovu škrobu kao hranjivom sastojku (halo, čista glukoza)... A gdje su glutaminati, pojačivači okusa, zgušnjivači, stabilizatori? Provjerite E brojeve na pakovanju.

Također nas otvoreno pozivaju da provjerimo zašto Argeta zaslužuje naše povjerenje. U to ime pogledajte što je pronašla Maja s bloga Vitki Gurman:

Koje su to ”mame” iz Skopja, Sarajeva i Slovenije koje su odobrile Argeta paštete:

• Selma iz Sarajeva zapravo je Shutterstockov model "Happy Housewife smiling over white background"
• Martina iz Skopja je "Portrait of smiling woman on white background", Stock Photo
• Maša iz Ljubljane osim što misli da je Argeta najbolja pašteta, također se brine i za hormalni balans žena u Teksasu
• A slika paštete namazane na kruh zapravo je "Pate sulla fetta di pane fresco bianco sulla piastra" - Archivio Fotografico.
• Ostale fotografije lažnih mama i paštete pogledajte kod Maje - Kako se kupuje lažna mama.

Toliko o "otvorenosti" i "istinskoj kvaliteti".

Dodatak 28.03. Argeta uklonila slike lažnih mama sa stranice. Posramili su se. 

Ipak biste paštetu? Evo vam ljudi prave paštete:

PAŠTETA OD PEČENE PILEĆE JETRE

(recept Ariana Miljević, za Prvu hrvatsku LCHF kuharicu)

½ kg pilećih jetara

2 velika ili 3 manja luka

150 g mesnatijeg špeka

pola glavice neoguljenog češnjaka

par listova lovora

10 klinčića

1 žlica crvene paprike

origano ili provansalske trave

par boba kleke

papar

nariban muškatni oraščić

sol

5 velikih žlica masla

Jetra operite i dobro ocijedite, te ih obrišite kuhinjskim ubrusom. U manji pleh stavite 3 žlice masla i razmažite. Na to stavite jetra, lijepo ih rasporedivši tako da svaki komad dodiruje dno posude. Prekrijte narezanim špekom. Po tome posipajte origano, kleku, naribani muškatni oraščić, češnjak i sve prekrijte na krupne kocke narezanim lukom. Pokapajte potpuno rastopljenim maslom, te posolite, dodajte papar, žlicu crvene paprike, lovor i sve pokrijte aluminijskom folijom koju dobro utisnite uz

rub pleha da ne izlaze pare i sokovi.

Pleh stavite u prethodno na 200°C ugrijanu pećnicu, pecite dobrih 60 minuta ili čak malo više, ovisi isključivo o kvaliteti pećnice.

Kad je pečeno, možete odustati od izrade paštete i odmah sve pojesti, jer je to fantastično ukusan obrok, ili možete izvaditi listiće lovora i klinčiće, te sve izmiksati u gustu masu. Poslužite na pliticama ili plitkim zdjelicama garnirano lukom vlascem, crvenim paprom (koji odlično nadopunjuje okuse paštete) ili zelenim kiselim paprom, kiselim krastavcima, svježim peršinovim listom ili nekim drugim zelenim prilogom po vlastitom nahođenju. Također se sjajno slaže sa lepinjama.

Split, Solin

Dragi svi iz Splita i Solina!

Pozivam vas da dođete na druženje i predstavljanje moje knjige "Istine i laži o hrani": 

• ponedjeljak 18.03.2013. u "Čarobnom Gradu", ispod Hajdukova stadiona na Poljudu, od 17:30 sati 
• utorak 19.03.2013. u Gradskoj knjižnici Solin, od 18:30 sati 

Molim proslijedite ovo prijateljima za koje mislite da bi ih moglo zanimati.  

Lijep pozdrav pa se vidimo :)

Anita Šupe

Za primanje obavijesti pridružite se ovoj grupi:
http://groups.google.com/group/anitasupe?hl=hr

Što se to kuha…

Evo da se javim da kuharica napreduje. Kuha se, peče i fotografira… Ovom prilikom vam želim predstaviti koautoricu knjige i glavnu fotografkinju, upoznajte Arianu Miljević, ”Bugenviliju”!

Ariana je fotografkinja i umjetnica, osim fotografije bavi se filcanjem čoje, stare vještine koju spašava od izumiranja. Živi u Njemačkoj, gdje kuha i fotografira za našu kuharicu. Na LCHF prehrani je dvije godine, a njezin ”žiri” za ocjenu jela su devetogodišnji blizanci – što kod njh prođe sigurno je dobro!

I ja kuham ali mi fotografiranje nije jača strana. Ipak, malo po malo, materijal se sakuplja i nadamo se uskoro zavšiti naš dio posla. Ne želim još govoriti o nekim rokovima, jer sam već jednom obećala rok koji nije ispoštovan zbog krive procjene vremena. No, ovaj put zaista nismo daleko od cilja, a termin vam javim u dogledno vrijeme.

U međuvremenu, da vas ponudimo jednim cjelodnevnim meniem, iz Arianinog objektiva.

Doručak: LCHF kruh s paštetom od pečenog lososa i kavijara

FINI RUČAK

Juha: Buča sa divljim gljivama

Predjelo: Punjene papričice

Glavno jelo: Biftek sa šampinjonima

Desert: Čokoladna torta

Večera: Slani mafini

U slast, čujemo se!

Anita i Ariana

Trogir - predstavljanje knjige

Sutra, utorak 19. veljače, u Gradskoj knjižnici Trogir
s početkom u 17 sati održat će se predstavljanje moje knjige "Istine i laži o hrani".

Saznajte:


- kako je piramida zdrave prehrane okrenuta naglavce, baš kao i naše zdravlje
;

- koji se interesi kriju iza službenih prehrambenih preporuka
;

- kako to da ljudi, usprkos napretku nauke, medicine i farmacije, ipak nisu zdraviji
;

- zašto nikad u povijesti nije bilo toliko kroničnih bolesti, iako se neprestano lansiraju novi lijekovi
;

- što se zapravo krije u industrijski prerađenoj hrani iz masovnog uzgoja i kako ta ”nova” hrana utječe na naše zdravlje.

Dobro došli!

Anita Š.

Šibenik: Predavanje o permakulturi

U ponedjeljak 18. veljače prvi put će se u Šibeniku održati predavanje o permakulturi, u Gradskoj knjižnici Juraj Šižgorić u 17 sati. Predavač je Ivan Gregov, instruktor permakulture, član Instituta za permakulturu Hrvatske i voditelj projekta Ured za permakulturu. Što je permakultura? 

Ako tražite objašnjenje u tri riječi, onda je permakultura skupni termin za tehnike integralne praktične samoodrživosti.
 Ako želite nešto precizniju definiciju, PK je često opisivana kao ekološki dizajn koji oponaša prirodne procese.
Zvuči simpatično, no što to zapravo znači? Zamislite da imate povrtnjak, ali u njemu ne morate prekopavati niti plijeviti, jer on djeluje na principu šume. Zamislite da vaša kuća reciklira otpadnu vodu, ali na to ne morate trošiti energiju niti novac, jer taj sistem djeluje na principu močvare... 
Zgodno zar ne?

Permakultura nudi "alate" za oblikovanje potpuno održivih cjelina za stanovanje i život (kuća, zgrada, imanje... itd), koji proizvode vlastitu hranu i energiju, pa sve do ekonomskih alternativa i novih socijalnih struktura. (Pročitajte više na stranici Ured za permakulturu)

Kakve veze ima permakultura sa prehranom? Kakve veze ima LCHF sa permakulturom? Ima puno veze. 

Već nam je jasno da imamo velikih problema sa hranom. Hrana dolazi iz masovnog uzgoja i industrijski se prerađuje. U masovnom uzgoju životinje se hrane za njih neprirodnom hranom - koncentratima soje i žitarica, gdje im se dodaju hormoni rasta i antibiotici. Ovo sve naravno narušava kvalitetu namirnica.

U masovnom uzgoju žitarica koriste se umjetna gnojiva, pesticidi i stotine drugih otrovnih kemikalija. Najgore od svega - koristi se genetska modifikacija. Ovo sve pogubno djeluje kako na ljudsko zdravlje tako i na okoliš. 

Industrijska prerada je "točka na i" procesa uništavanja hrane. Industrijske prerađevine su nutritivno osiromašene, a "obogaćene" stotinama kemijskih aditiva (E-brojeva).

Jasno je da se moramo okrenuti drugačijim rješenjima - prirodnom načinu prehrane i uzgoja hrane, za koji smo od prirode i prilagođeni. Zato je korisno upoznati se sa permakulturom koja, između ostalog, nudi i rješenja za lokalni, ekološki, biodinamički uzgoj hrane, u skladu sa podnebljem, klimom, zemljinim ritmovima i prirodnim procesima. 

Povratak zemlji i radu na zemlji ne mora značiti mukotrpni težački rad, kako ga većina od nas doživljava. Novim znanjem i tehnikama rad sa zemljom i uzgoj hrane postaje lakši, plodonosniji, ali i zabavniji. Permakultura sadrži i socijalnu stranu priče, ljudi se udružuju oko zanimljivih projekata, rade zajedno nešto korisno i pri tome se druže. Nije li nam ovo svima potrebno?

Možda je došlo vrijeme da se prestanemo pasivno žaliti kako ništa u ovom društvu ne valja? Možda je došlo vrijeme da preuzmemo odgovornost i poduzmeno nešto?

Slušajte nas u subotu u 8.30 na Radio Ritmu: Ivan Gregov, permakulturni dizajner i ja pričamo o permakulturi, povodom predavanja koje će se održati u ponedjeljak u 17 sati u Gradskoj  knjižnici. 

Čujemo se i vidimo :)

Šibenik: Predavanje o permakulturi from anita_supe


Pratite događaj na Facebooku https://www.facebook.com/events/366013200172837/ 

Tibetanska gljiva koja to nije – KEFIR, kefirna zrnca

Što je zapravo kefir 

Kefir je fermentirani mliječni napitak kiselkasto-osvježavajućeg okusa koji se dobiva uz pomoć kulture kefira ili kefirnih zrnaca. Smatra se da je porijeklom s Kavkaza i da je star i do 1000 godina. Žitelji Kavkaza poznati su po svojoj dugovječnosti i dobrom zdravlju, žive gotovo bez bolesti, što se pripisuje njihovoj svakodnevnoj i neograničenoj konzumaciji kefira. Kultura kefira u našim se krajevima često naziva i tibetanska gljiva ili kefirna gljiva, ali kefirna zrnca nisu gljive. 

Kefirna zrnca, koja izgledom podsjećaju na kuhanu cvjetaču, po sastavu su mješavina bjelančevina, aminokiselina, lipida i topljivih polisaharida te sadrže simbiozu između velikog broja dobrih, mliječno-kiselih bakterija, octenih bakterija i sojeva kvasaca. Zrnca kefira hrane se i razmnožavaju u mlijeku i nemaju rok trajanja, mogu živjeti vječno. Brojni pokušaji mikrobiologa da kefirna zrnca proizvedu u laboratoriju uporno završavaju neuspjehom. Pitanje otkud dolaze i kako su nastala ostaje bez znanstvenog odgovora. Legenda kaže da su kefirna zrnca dar od Boga, "mana s neba" koju je Bog poslao Izraelcima kad ih je Mojsije izveo iz Egipta da bi ih poveo u obećanu zemlju. 

Zašto je kefir koristan 

Kefiru se pripisuju mnogi pozitivni učinci kod velikog broja bolesti i bolesnih stanja, između ostalog smatra se da:

• djeluje kao najjače sredstvo protiv alergija i intolerancije na hranu; 
• djeluje kao prirodni antibiotik; 
• smanjuje inflamatorne (upalne) bolesti kao što su reuma i artritis; 
• jača imunološki sistem i ubrzava zacjeljivanje tijela; 
• poboljšava probavu i pravilno iskorištavanje nutrijenata iz hrane; 
• liječi bolesti crijeva kao što su IBS ili SIC (sindrom iritabilnog crijeva), sindrom propusnosti crijeva, zatvor, proljev, nadutost; 
• pomaže kod bolesti želuca kao što su gastritis i čir na želucu; 
• čisti i detoksicira tijelo; 
• poboljšava funkciju jetre i djeluje protiv žučnih kamenaca; 
• pomaže kod srčano-žilnih oboljenja; 
• snižava šećer u krvi, visoki krvni tlak i visoke masnoće u krvi (trigliceride); 
• liječi gljivična oboljenja; 
• pomaže u zaustavljanju rasta malignih stanica; 
• normalizira metabolizam i time potpomaže gubljenje prekomjerne tjelesne težine; 
• pomaže kod nesanice i depresije; 
• pomaže kod bronhitisa i astme; 
• pomaže kod psorijaze i ekcema. 

Zapravo se radi o tome da kefir radikalno mijenja crijevnu floru na bolje, a zdrava crijevna flora je preduvjet za sveukupno dobro zdravlje. Pročitajte: Disbioza crijevne flore i sindrom propusnih crijeva - uzrok sve većem broju bolesti.

Kako početi s kefirom 

Ako ste kefirna zrnca dobili poštom (obično se spakuju u vrećici s malo mlijeka), ili ako su bila zamrznuta, prvo ih trebate malo oporaviti ili oživiti. Zrnca stavite u staklenu teglu i prelijte s malo mlijeka, poklopite i ostavite na sobnoj temperaturi 24 sata (ljeti kraće). Potom ih procijedite i taj prvi kefir bacite. Ovaj postupak ponovite 2-3 puta, dok ne dobijete fini kremasti kefir ugodnog mirisa i okusa. Kefir je kiselkastog okusa ali miris je ugodan, nije kiseo. Ako ste dobili aktivna zrnca (koja nisu putovala i nisu bila zamrznuta) možete odmah početi s izradom kefira. 

Količina oko pola velike žlice zrnaca je dovoljno za 3 dl mlijeka. Zrnca prelijte mlijekom i ostavite u tegli poklopljeno 24 sata (ljeti ako su velike vrućine kraće). Kad se mlijeko zgusne, kefir je gotov. Procijedite ga kroz malo krupnije cjedilo tako da cjedilo stavite u jednu zdjelu pa izlijete kefir zajedno sa zrncima i miješate sa žlicom dok se procijedi (pošto je gusto pa da lakše prođe). Zrnca vratite u teglu, dodajte novo mlijeko, a procijeđeni kefir stavite u staklenu teglu i spremite u frižider. Ne ispirite zrnca vodom jer će ih to oslabiti. 

Kefirna zrnca se razmnožavaju pa ćete nakon nekoliko dana primjetiti da ih ima više. Tada povećajte količinu mlijeka. Jedna velika žlica zrnaca je dovoljna za 5 – 6 dl mlijeka. Prilagodite količinu kefira svojim potrebama. Kad se zrnca razmnože toliko da ih je previše za količinu koju trebate svaki dan, odvojite višak zrnaca. Dakle ako je pola litre kefira dnevno dovoljno za vas (dvije šalice) održavajte količinu zrnca oko jedne pune jušne žlice, višak odvajajte, sačuvajte ili podijelite s drugima. Na kraju teksta ću napisati kako zrnca možete poslati poštom. 

Kefir je najbolji kad se radi svakodnevno. Ako ipak morate napraviti pauzu, idete na put ili nešto slično, prelijte zrnca s mlijekom, poklopite posudu i spremite u frižider. Tako može stajati i do 7 dana. U slučaju da nemate mlijeka, možete ih kratko sačuvati i u vodi, ali ne predugo – samo do slijedeće kupovine mlijeka. Naime, zrnca čak i dok miruju u hladnjaku ipak trebaju mlijeko da prežive. Nakon pauze, kad ponovo krećete s izradom kefira, učinite opet kao prvi put da bi se zrnca oporavila: prelijte ih novim mlijekom, ostavite 24 sata na sobnoj temperaturi pa prvi kefir koji dobijete bacite. Ako je potrebno ovaj postupak ponovite nekoliko puta, dok ne dobijete fini kremasti kefir ugodnog mirisa i okusa. Kefir je kiselog okusa ali miris je ugodan, nije kiseo. 

Možda ste negdje pročitali da se ne smiju koristiti metalne žlice i cjedila za cijediti kefir. No zaista nije važno koje žlice i cjedila koristite dok cijedite kefir, mogu biti metalne, plastične, drvene… Zrncima to ništa ne smeta. Ali važno je da kefir čuvate samo u staklenim ili keramičkim posudama. Nemojte nikad čuvati kisele stvari u plastičnim i metalnim posudama jer kiselina rastvara kemikalije iz plastike i metala koje onda ulaze u hranu, pa i u vas. 

Možda ste pročitali da se kefir uzima 20 dana pa se onda mora napraviti pauza 10 dana. Ni to nema nikakve veze, kefir  je prirodni probiotički napitak, fermentirano (ukiseljeno) mlijeko, dakle hrana, i možete ga koristiti kako god i koliko god hoćete, tj koliko vam prija. U terapijske svrhe za poboljšanje zdravlja može se uzimati i litra kefira dnevno. Ali za početak je dobro krenuti s manjom dozom, npr. 1 dl dnevno, potom postupno povećavati količinu. Naime, kefir radikalno mijenja sastav crijevne flore – korisne bakterije uništavaju patogene i zauzimaju njihovo mjesto, pa to kod nekih osoba može uzrokovati prolazne probavne smetnje. 

Koje mlijeko koristiti za kefir 

Najbolje je za kefir koristiti svježe domaće mlijeko (kravlje ili kozje) ali u nedostatku takvog, kefir je koristan i od kupovnog mlijeka. Čak i osobe osjetljive na mliječne proizvode obično dobro podnose kefir, jer se procesom fermentacije teško probavljive komponente iz mlijeka (mliječni protein kazein i mliječni šećer laktoza) razgrađuju i "predprobavljaju". Ako koristite kupovno mlijeko, preporučam ono pod nazivom ”svježe” koje je pasterizirano na nižoj temperaturi i ima kraći rok trajanja. ”Trajno” mlijeko s rokom trajanja od više mjeseci (u tetrapaku) je pasterizirano na vrlo visokoj temeperaturi a postoji i sumnja da se staro mlijeko kojemu je prošao rok trajanja ponovo pasterizira na ultra visokoj temperaturi (UHT) i vraća na police prodavaonica. Zato je takvo najpametnije izbjegavati. Što se tiče različitih proizvođača, ja nekako imam više povjerenja u manje mljekare. Ako ste intolerantni na mliječne proizvode, napravite kefir od kokosovog mlijeka.

Što sa viškom zrnaca 

Redovnom izradom kefira svaki tjedan ćete imati višak zrnaca. Jednu količinu svakako sačuvajte, kako biste imali sebi rezervu, ako im se nešto dogodi. Iako zrnca mogu trajati vječno, ponekad se može dogoditi da polude npr. zbog vrućine, ili čak uginu, ako ne vodite računa o njima. Sačuvajte ih tako da ih isperete, posušite kuhinjskim papirom i zamrznete. Nakon odmrzavanja, kad ćete ih željeti ponovo aktivirati, ponovite postupak "oporavka" naveden gore. Zrnca možete čuvati u zamrzivaču oko 3 mjeseca. Zato redovito obnavljajte svoju zalihu. 

Zrnca ste dobili od nekoga, podijelite ih dalje… Evo kako zrnca možete poslati poštom: malu količinu zrnaca (pola do jedne jušne žlice) stavite u najlonsku vrećicu za zamrzavanje. Dodajte malo mlijeka (par žlica), stisnite vrećicu (istisnite zrak) i vežite čvrsti čvor. Sve skupa stavite u novu vrećicu, istisnite zrak i vežite čvor. Ponovite sve skupa još jednom s trećom vrećicom, za svaku sigurnost, dakle ako bi se vrećica rastrgla da se mlijeko ne izlije. Spakujte u kovertu sa zračnim jastučićima i pošaljite poštom – učinili ste dobro djelo :) 

Kefir na ljetnim vrućinama 

Ljeti kad su velike vrućine može se dogoditi da se sirutka (prozirna tekućina) na dnu tegle potpuno odvoji od gustog dijela kefira, te da kefir promijeni okus (više na octeno kiselo). To je iz razloga što se fermentacija ubrzava na visokoj temperaturi. U tom slučaju smanjite količinu zrnaca u odnosu na količinu mlijeka, i čuvajte kefir na najhladnijem mjestu u stanu. Ili ga procijedite ranije, dakle ne čekajte 24 sata, već cijedite kad se kefir zgusne i kad se počnu vidjeti prve male "pukotine" tj kad vidite da se čvrsti dio počinje odvajati od tekućine. To može biti već nakon 12-14 sati fermentacije. Ako vam u tom momentu ne odgovara cijediti kefir, možete ga samo premjestiti u hladnjak na par sati pa ga onda cijediti u uobičajeno vrijeme. U hladnjaku se proces fermentacije zaustavlja.

Pročitajte više o kefiru: Kefir - čudesna hrana s Kavkaza 

Tražite li kefirna zrnca ili ih želite pokloniti, prijavite se u otvorenu FB grupu za razmjenu kefirnih zrnaca

Poreč, Pula i Rijeka

Dragi svi iz Poreča, Pule i Rijeke!

Pozivam vas da dođete na druženje i predstavljanje moje knjige "Istine i laži o hrani": 

• ponedjeljak 04.02.2013. u Gradskoj knjižnici u Poreču, od 18 sati 
• utorak 05.02.2013. u Sveučilišnoj knjižnici u Puli, od 18 sati 
• srijeda 06.02.2013 u Narodnoj čitaonici u Rijeci, od 18.30 sati

Ako ste zainteresirani za osobne konzultacije sa mnom, javite mi se na mail ili telefon radi dogovora termina. 

Lijep pozdrav pa se vidimo :)

Anita Šupe

E: istineilaziohrani@gmail.com

T: 092 289 1349

W: http://www.anitasupe.com/

Za primanje obavijesti pridružite se ovoj grupi:
http://groups.google.com/group/anitasupe?hl=hr