Zagovornici pasterizacije imaju pravo u jednoj stvari: neke vrste mlijeka ne bismo smjeli konzumirati nepasterizirano. Ali, takve vrste ne bismo trebali konzumirati uopće, jer se radi o mlijeku loše kvalitete. Mlijeko koje se proizvodi za pasterizaciju češće je lošije kvalitete nego mlijeko koje se proizvodi da bi se konzumiralo nepasterizirano. ”Ionako će pasterizacija uništiti sve bakterije” – misle proizvođači/uzgajivači.
Krava je jedna biološka čarobnica koja pretvara zelenu travu u bijelo mlijeko. Krava je kao što je poznato preživač. Preživači su kopitari sa genijalnim sistemom od 4 želuca, tj jednim želucem koji se sastoji od 4 različita dijela želučanog sistema. Kao i ostali preživači, krava vraća hranu i žvače je, ponovo je vraća i žvače – preživa. Ovo radi da bi se biljna vlakna razgradila u manje i lakše probavljive komponente. Da bi ovo napravila, krava proizvodi preko 50 litara pljuvačke dnevno. Pljuvačka je bazična i pridonosi održavanju povoljne ph vrijednosti za probavu hrane. Osim čina preživanja, u razgradnji teško probavljivih tvari iz biljne hrane – celuloze, sudjeluju mikroorganizmi naseljeni u probavnom sistemu preživača.
Prirodna hrana za krave je paša trave i biljaka. U vrijeme kad je ispaša nemoguća, krave se hrane drugom vrstom krmiva - sijenom i silažom. Sijeno je pokošena i osušena trava, a silaža se dobiva tako da se pokošena trava, i razno drugo bilje prirodno konzerviraju uz pomoć mlječno-kiselih bakterija u silosima. Koristi se još i sjenaža (silirano sijeno).
Međutim, kako je proizvođačima mlijeka glavni cilj da životinje brže rastu i daju što više litara mlijeka, tako se kravama daje i druga vrsta krmiva, naime koncentrati (koncentrirana krmiva). Koncentrati se dobivaju od žitarica, nusproizvoda nastalih njihovom preradom, te od zrna soje. Ovi koncentrati izuzetno su bogati lakoprobavljivim škrobom što dovodi do pretjeranog debljanja, lošije kondicije i lošije reproduktivne sposobnosti životinja. Ovi koncentrati dovode i do poremećenog tijeka fermentacije hrane u probavnom sustavu krava što uzrokuje povećanu kiselost u probavnom sistemu, a posljedica svega ovoga je lošija kvaliteta mlijeka kao i poremećaj općeg zdravstvenog stanja životinja.
Premalo koncentriranog krmiva znači da krava daje manje mlijeka. Svaka mljekara naravno želi doseći maksimum što se tiče količine proizvedenog mlijeka ali krava nije stvorena da jede soju ni žitarice. Jedna velika EU-studija, koja je nedavno analizirala uzorke sa raznih farmi krava, pokazala je da je mlijeko krava koje pasu travu puno zdravije od mlijeka krava koje žive u zatvorenom prostoru i žvaču koncentrate. Mlijeko pašnih životinja bogatije je antioksidantima i ima bolji omjer masnih kiselina omega 3 i omega 6. Sadrži više E vitamina i karotenoida, kao i 60 % više konjugirane linolne kiseline CLA kojoj se pripisuju brojni pozitivni učinci na zdravlje.
Dodavanje koncentriranog krmiva ugrožava prirodni imunološki sistem mlijeka. Brojne antibakterijske komponente koje štite nepasterizirano mlijeko su ugrožene zbog toga što se ph vrijednost u kravljem želucu mijenja i postaje nepovoljna za određene korisne bakterije. Čak se i udio masnoće i hranjivih tvari mijenja. Krave koje se hrane koncentratima jednostavno daju mlijeko lošije kvalitete koje bi se zapravo trebalo izbjegavati, bilo pasterizirano ili nepasterizirano.
Industrijski otpad koji se koristi kao krmivo za životinje još je jedan dodatni problem. Nerijetko su u prošlosti destilerije alkohola u zadnjim dvorištima držale krave koje su hranili otpadnim tvarima od proizvodnje alkohola. Ovakva loša prehrana i općenito loši i nehigijenski uvjeti uzgoja životinja dovodili su do bolesnih stanja životinja a mlijeko činili toliko lošim da je lako dolazilo do njegove zaraze opasnim bakterijama. Takvo loše mlijeko je jedan od glavnih razloga što se u prvoj polovici prošlog stoljeća uopće uvela pasterizacija. Iako su se vremena promijenila i danas su uvjeti uzgoja krava drugačiji i bolji, nažalost se još uvijek koriste otpadne tvari od proizvodnje alkohola kao hrana za životinje. Destilerije imaju velike količine otpada od proizvodnje alkoholnih pića i rado žele i taj otpad unovčiti, pa ga prodaju uzgajivačima životinja kao krmivo. Ovaj industrijski otpad sadrži brojne ostatke opasnih kemikalija koje se koriste u proizvodnji alkohola što naravno sve utječe na pogoršano zdravlje krava i lošiju kvalitetu mlijeka.
Ispaša je ključna za zdrave životinje i kvalitetno mlijeko kao i boravak na suncu, jer kao što danje svjetlo ima pozitivne učinke na hormonsku ravnotežu kod ljudi, tako djeluje i na životinje.
Krava je jedna biološka čarobnica koja pretvara zelenu travu u bijelo mlijeko. Krava je kao što je poznato preživač. Preživači su kopitari sa genijalnim sistemom od 4 želuca, tj jednim želucem koji se sastoji od 4 različita dijela želučanog sistema. Kao i ostali preživači, krava vraća hranu i žvače je, ponovo je vraća i žvače – preživa. Ovo radi da bi se biljna vlakna razgradila u manje i lakše probavljive komponente. Da bi ovo napravila, krava proizvodi preko 50 litara pljuvačke dnevno. Pljuvačka je bazična i pridonosi održavanju povoljne ph vrijednosti za probavu hrane. Osim čina preživanja, u razgradnji teško probavljivih tvari iz biljne hrane – celuloze, sudjeluju mikroorganizmi naseljeni u probavnom sistemu preživača.
Prirodna hrana za krave je paša trave i biljaka. U vrijeme kad je ispaša nemoguća, krave se hrane drugom vrstom krmiva - sijenom i silažom. Sijeno je pokošena i osušena trava, a silaža se dobiva tako da se pokošena trava, i razno drugo bilje prirodno konzerviraju uz pomoć mlječno-kiselih bakterija u silosima. Koristi se još i sjenaža (silirano sijeno).
Međutim, kako je proizvođačima mlijeka glavni cilj da životinje brže rastu i daju što više litara mlijeka, tako se kravama daje i druga vrsta krmiva, naime koncentrati (koncentrirana krmiva). Koncentrati se dobivaju od žitarica, nusproizvoda nastalih njihovom preradom, te od zrna soje. Ovi koncentrati izuzetno su bogati lakoprobavljivim škrobom što dovodi do pretjeranog debljanja, lošije kondicije i lošije reproduktivne sposobnosti životinja. Ovi koncentrati dovode i do poremećenog tijeka fermentacije hrane u probavnom sustavu krava što uzrokuje povećanu kiselost u probavnom sistemu, a posljedica svega ovoga je lošija kvaliteta mlijeka kao i poremećaj općeg zdravstvenog stanja životinja.
Premalo koncentriranog krmiva znači da krava daje manje mlijeka. Svaka mljekara naravno želi doseći maksimum što se tiče količine proizvedenog mlijeka ali krava nije stvorena da jede soju ni žitarice. Jedna velika EU-studija, koja je nedavno analizirala uzorke sa raznih farmi krava, pokazala je da je mlijeko krava koje pasu travu puno zdravije od mlijeka krava koje žive u zatvorenom prostoru i žvaču koncentrate. Mlijeko pašnih životinja bogatije je antioksidantima i ima bolji omjer masnih kiselina omega 3 i omega 6. Sadrži više E vitamina i karotenoida, kao i 60 % više konjugirane linolne kiseline CLA kojoj se pripisuju brojni pozitivni učinci na zdravlje.
Dodavanje koncentriranog krmiva ugrožava prirodni imunološki sistem mlijeka. Brojne antibakterijske komponente koje štite nepasterizirano mlijeko su ugrožene zbog toga što se ph vrijednost u kravljem želucu mijenja i postaje nepovoljna za određene korisne bakterije. Čak se i udio masnoće i hranjivih tvari mijenja. Krave koje se hrane koncentratima jednostavno daju mlijeko lošije kvalitete koje bi se zapravo trebalo izbjegavati, bilo pasterizirano ili nepasterizirano.
Industrijski otpad koji se koristi kao krmivo za životinje još je jedan dodatni problem. Nerijetko su u prošlosti destilerije alkohola u zadnjim dvorištima držale krave koje su hranili otpadnim tvarima od proizvodnje alkohola. Ovakva loša prehrana i općenito loši i nehigijenski uvjeti uzgoja životinja dovodili su do bolesnih stanja životinja a mlijeko činili toliko lošim da je lako dolazilo do njegove zaraze opasnim bakterijama. Takvo loše mlijeko je jedan od glavnih razloga što se u prvoj polovici prošlog stoljeća uopće uvela pasterizacija. Iako su se vremena promijenila i danas su uvjeti uzgoja krava drugačiji i bolji, nažalost se još uvijek koriste otpadne tvari od proizvodnje alkohola kao hrana za životinje. Destilerije imaju velike količine otpada od proizvodnje alkoholnih pića i rado žele i taj otpad unovčiti, pa ga prodaju uzgajivačima životinja kao krmivo. Ovaj industrijski otpad sadrži brojne ostatke opasnih kemikalija koje se koriste u proizvodnji alkohola što naravno sve utječe na pogoršano zdravlje krava i lošiju kvalitetu mlijeka.
Ispaša je ključna za zdrave životinje i kvalitetno mlijeko kao i boravak na suncu, jer kao što danje svjetlo ima pozitivne učinke na hormonsku ravnotežu kod ljudi, tako djeluje i na životinje.
Koje je onda nepasterizirano mlijeko sigurno za upotrebu?
- Mlijeko koje dolazi direktno od životinja koje pasu travu i bilje u ljetnoj polovici godine a zimi dobivaju sijeno i silažu.
- Po mogućnosti mlijeko sa ekoloških farmi.
- Mlijeko sa farmi gdje se vodi dobra briga o životinjama i gdje su životinje zdrave.
- Drugim riječima, krava kojoj su omogućeni uvjeti da živi kao krava, daje najbolje mlijeko.
Naravno da trebamo misliti i na farmere. I oni trebaju, kao i svi ljudi, biti plaćeni za svoj rad. Kako pašne životinje daju manje mlijeka nego životinje hranjene koncentratima, logično je da cijena takvog mlijeka treba biti viša. Ja vjerujem da bi većina nas bila voljna platiti nekoliko kuna više po litri mlijeka ako znamo da je to pravo mlijeko – ne mislite li i vi tako?
Pročitajte više: Istine i laži o mlijeku
Uvijek volim pročitati tvije postove jer naučim nešto novo.
OdgovoriIzbrišiPozz možete li nešto napisati o spremanju zimnica po LCHF-u i o zamrzavanju voća i povrća? Hvala :)
OdgovoriIzbrišiLchf kao nacin zivota ,a ne kao AC ili ZK, dozvoljava jedino bobicasto voce kao kupine,maline,borovnice i jagode. Kad je sezona ocistite i operite voce i povrce u porcijama zamrznite. Marmelade,pekmezi i dzemovi ne dolaze u obzir zbog secera. Kiseli kupus,kisele krastavice i ostalo kiselo povrce je super preoporucljivo sve dok koristite prirodne sastojke. Isto vazi i za suho meso,cvarke i slicne suhomesnate proizvode iz domace radinosti. Ajvar/lutenica/pindzur su isto dobri ako imate mjeru i niste osjetljivi na uh. Ako sam sta zaboravio do mene je. Mea Culpa!
OdgovoriIzbrišiHvala Bernard samo za to što ste odlučili svoje vrijeme posvetit mom pitanju. I ako ste što zaboravili nema veze bar ste odgovorili.Hvala.
OdgovoriIzbrišiSamim time da prema lchf odrzava se prehrambena tradicija nasih pra predaka. Osnovno i prirodno bez nepotrebnih kemijskih sredstava i dodataka. Zamrznuto voce i povrce ce djelomicno izgubiti nesto minerala ali znate u svakom trenutku sto jedete. Vise volim sezonsko smrznuto voce/povrce nego svjeze van sezone. Sad kako ce te pripraviti zimnicu ovisi o vama i sta vam se na koji nacin vise dopada. Svako dobro zelim
OdgovoriIzbriši@ slazem se, sezonsko i lokalno je daleko bolje cak i smrznuto nego ono sto je ubrano nezrelo i putovalo do nas preko pola zemaljske kugle.
OdgovoriIzbrišipozdrav,
OdgovoriIzbrišikod nas u hrvatskoj moguce je samo kupiti trajno (dakle pasterizirano) bio mlijeko. sta je onda bolje, kupiti svjeze mlijeko upitnog porijekla ili trajno bio mlijeko?
@ katarina, pronađite neko seosko domaćinstvo koje ima vlastitu kravicu i od njih kupujte mlijeko.
Izbrišikatarina, ne znam odakle ste, no ja sam iz jednog od vecih gradova u RH i na trznici je moguce dogovoriti s bakicama dostavu svjezeg nepasteriziranog mlijeka. kada sam poceo obracati paznju na to, onda sam vidio da nabaviti takvo mlijeko nije problem (veci mi je problem nabaviti kokosija jaja od kokica koje su trcale okolo po travi i suncu).
Izbrišitakodjer sam vidio po medijima da se spominju mljekomati, no samo na nekoliko lokacija, sto je steta.
Stanislav
moja baka je uvijek pravila mladi sir od svježeg kiselog mlijeka,tako isto i kiselo mlijeko od svježeg , nije nikada prokuhavala mlijeko,koliko sad vidim da je to zdravije nego pasterizirano mlijeko.
OdgovoriIzbrišijeste upoznati s pricom o mljekaru Jamesu Stewartu(65) iz kalifornije koji je podvrgnut extremnom mucenju zbog prodavanja svjezeg mlijeka ,proguglajte malo .
OdgovoriIzbrišiU zoni gdje živim bilo je nekoliko automatskih distributera sirovog mlijeka, radili su dobro i onda se digla ogromna medijska kampanja protiv ovog mlijeka, bio je to pravi atak na proizvođače, bilo je tu vrlo "niskih" udaraca, jer iza svega stoji profit i konkurencija. Na kraju farmer iz zone je bio primoran da zatvori sve, tako smo ostali bez ovog vrlo kvalitetnog proizvoda. Najbliži distributer mi je daleko preko 100km. U sjevernom dijelu Italije nešto je bolja situacija.
OdgovoriIzbrišiDa li se stvarno ne mora prokuhavati domaće kravlje ili kozje mlijeko poslje muznje...ako će ga dijeete piti. Hvala!
OdgovoriIzbrišiDa li je moguće prokuhati mlijeko na laganoj vatri samo da proključa a da se ne uništi? U Bosni je jako rizično sirovo mlijeko, jako mnogo je bolesti, na primjer bruceloze itd. Jednostavno se bojim to dati maloj djeci (curice će biti 4 god. u aprilu). Ili, budući da pretežno pravim kefir od mlijeka, da li bi to bilo dovoljno da se to mlijeko steriliše jer koliko sam čitala dobre bakterije iz kefira bi trebale da "popapaju" loše? Koliko ima u tom istine?
OdgovoriIzbrišiUnaprijed zahvaljujem na odgovoru! I Vaš blog mi je najbolje otrkriće u proteklih godinu dana! Veliko hvala što dijelite svo Vaše dragocijeno znanje sa nama občnim smrtnicima!
Ja sam inače na dobrom putu da se izliječim potpuno putem isključivo ishrane. Ljekari mi nisu mogli pomoći i bivala sam sve gora i bolesnija. Na kraju sam saznala da imam kandidu i auto imunu bolest, prošle godine sam mislila da mi se bliži kraj, a ove godine sam zdrava i skoro nemam ni malo simptoma. Srećom da sam saznala za LCHF jer me je upravo ta zdrava masnoća vratila u život jer kad sam samo izbacila UH nisam se osjećala dobro, no kad sam dodala masnoće sve je krenulo na bolje :)
Samo da se javim da sam ipak "prelomila" ali sam našla kozje mlijeko od kozica koje skakuću po brdima oko Tarčina i cijeli dan su vani, brste i jedu hranu koja je njima namjenjena. Uzimam dva litra dva puta sedmično, litar curice popiju prijesno u roku od 24 sata (tako su mi rekli da bi trebalo) a drugu litru napravim kefir da bi produžila vijek i naravno dobila mnogo više probiotika. Ja imam kandidu pa trpim kefir a kozje mlijeko samo u manjim količinama. Dakle evo pili smo to od proljeća pa evo do sredine novembra jer sad kozice ne izlaze toliko vani pa nemaju dovoljno mlijeka za prodaju. Nikad nikom ništa nije bilo, naprotiv svi ga rado pijemo. Curicama sam u početku dodavala malo kakaa pa sve manje dok se nisu naučile na različitost ukusa, ali i da kažem svima ne bojte se, ako dobijete ono pravo i kvalitetno kozje mlijeko od kozica koje su zdrave i napolju po cijeli dan, to mlijeko se ne osjeti mnogo, ako mene pitate čak manje nego što pamtim kravlje mlijeko (koje sam kao dijete tek pomuženo pila iz flaše na putu kući iz sela u našu vikendicu). Dakle mit o kozjem mlijeku da se osjeti je upravo to, mit. "Poturila" sam ovo kozje mlijeko nekoliko zakletih mrzilaca kozjeg mlijeka i popili su ga bez problema, čak su rekli kako je ukusno :)
IzbrišiAnita hvala lijepa na blogu i na svim korisnim informacijama i receptima!!!
Arijana
Poštovana Anita,
OdgovoriIzbrišiprije svega hvala Vam na ovom blogu, Vašim knjigama i otvaranju očiju!
Imam pitanje vezano uz mlijeko. U Rijeci nabavljam svježe mlijeko na mljekomatu i budući da mi to nije baš blizu kupim veću količinu, prokuham ga i zamrznem. Koliko sam shvatila, prokuhavanje nije dobro, no niste spominjali zamrzavanje, pa me zanima uništavam li nešto u mlijeku zamrzavanjem? Odnosno, mogu li i dalje kupovati veće količine mlijeka i zamrznuti bez prokuhavanja? Inače ga koristim za kefir, jako rijetko pijem mlijeko.
Hvala Vam na odgovoru i lijepi pozdrav!
@Djana:
IzbrišiBolje je zamrznuti bez zagrijavanja, jer zamrzavanjem mlijeko ostaje sirovo bez unistavanja vitamina, minerala i enzima. A odmrzavati se moze samo u hladnjaku, ne na sobnoj temperaturi.
Pozdrav.
Oprostite, nešto mi nije jasno. Kako kaže Arijana par redaka gore, zar nije moguće prokuhati mlijeko na nižoj temperaturi a da se pritom ne uništi? ja radim preko 1litre kefira dnevno, piju ga svi (ja, žena, 3djece) ali ako stavim sirovo mlijeko, kefir se ne napravi, tj. bude iznimno rijedak a ne kremast. Mislim da je to zbog više masnoće, jer s kupovnim mlijekom sve bude gotovo, a i kad sam sirovo prokuhao 1 minutu, od tog bi se mlijeka isto naprvio kefir bez problema.. A ako to sirovo mlijeko smrznem, pa onda otopim i stavim na gljive, one me blijedo gledaju - u 24 sata se ne napravi gotovo ništa. Meni i djeci je okus dobar, ali svi više vole kefir nego mlijeko, i pijemo ga za doruča i večeru svaki dan, pa ne mogu čekat 3 dana na sobnoj temperaturi. ima li netko neki savijet, uputu, pokudu? HVala, Bojan
OdgovoriIzbrišiPoštovana Anita,
OdgovoriIzbrišiDali je ipak u trudnoći preporučljivo prokuhati mlijeko za kefir - zbog opasnosti od listerioze?
Naime, mi već neko vrijeme pijemo kefir od neprokuhanog kozjeg mlijeka kojeg kupujemo od jedne gospođe sa pazara.
Međutim, pošto sam trudna, dali je ipak sigurnije prokuhati??
Hvala unaprijed na odgovoru! :)