Imate li balon u trbuhu?

Danas je poznato, a medicinski je i znanstveno potvrđeno, da su zdrava crijeva i zdrava probava presudni za sveukupno dobro zdravlje i imunitet. Probavni sustav je centar našeg tijela iz kojeg crpimo snagu, zdravlje i izdržljivost. Da bi se hrana koju jedemo pretvorila u energiju i hranjive tvari, ona se mora pravilno i potpuno razgraditi i probaviti. Međutim, zbog modernog načina života – neprirodne hrane, stresa i zagađenja iz okoliša – probava se često ne odvija kako treba. Kaže se da usta možemo prevariti, ali trbuh ne, što znači da nam često naš probavni sistem na neki način javlja da li je hrana koju jedemo za nas dobra ili loša. 

Sve je veći broj osoba koje pate od raznih probavnih tegoba i kroničnih upalnih bolesti crijeva, kao što su ulcerozni kolitis ili Crohnova bolest. Refluks ili GERB, gastritis i žgaravica toliko su uobičajeni da smo ih prihvatili kao normalno stanje. Sve je više ljudi koji pate od iritabilnog crijeva ili IBS-a (Irritable Bowel Syndrome) što podrazumijeva bolove u trbuhu, nadutost i kronični zatvor ili proljev. Liječnici ne znaju uzrok ovim poremećajima, i uglavnom daju lijekove za simptome koji često pogoršavaju stanje, kao što su npr supresori želučane kiseline. Prehrambene preporuke koje se daju zastarjele su i svode se na savjet da se jede više vlakana i integralnih žitarica, te da se izbjegavaju masnoće, što naravno ne pomaže, nego samo još više pogoršava stanje. 

Međutim, ovi probavni problemi i nisu više neka nepoznanica. Novija istraživanja pokazuju da je najčešći uzrok probavnih teškoća nepodnošenje određenih namirnica, uz stres kao dodatni otežavajući faktor. Kako je već rečeno, žitarice su vrlo problematična grupa namirinica, a gluten vrlo ozbiljan uzrok mnogih modernih bolesti. Zato je prvi korak, kod bilo koje probavne tegobe ili bolesti – izbacivanje glutena, odnosno svih žitarica iz prehrane. Gluten može direktno ili indirektno oštetiti crijevnu stijenku i prouzročiti sindrom propusnih crijeva, što znači da velike molekule neprobavljene ili samo djelomično probavljene hrane mogu proći kroz stijenku crijeva. To dovodi do upalnih procesa u crijevima, ali i do aktiviranja imunološkog sustava, što s vremenom može dovesti i do autoimunih bolesti. 

Osim glutena i žitarica, većina ljudi s probavnim tegobama i crijevnim bolestima ne podnose mliječne proizvode. Kod nekih se radi o intoleranciji na laktozu (nemogućnost razgradnje mliječnog šećera laktoze) ali mnogi ne podnose ni mliječne proteine, naročito kazein. Nepodnošenje mliječnih proizvoda je najčešće sekundarno, tj. nastaje kao posljedica osjetljivosti na gluten, odnosno posljedica oštećenja crijevnog zida koje gluten izaziva. Dakle, ako osoba ima propusna crijeva i/ili disbiozu crijevne flore, teško da će podnositi mliječne proizvode. No, dobro osmišljena dijeta koja će izbaciti sve što iritira, može dovesti do iscjeljenja crijeva, što omogućava da s vremenom ponovo postignemo toleranciju mliječnih proizvoda. 

Važno je napomenuti da ipak ne reagiramo jednako na sve mliječne proizvode. Primjerice, mnoge osobe koje ne podnose laktozu iz industrijskog mlijeka, nemaju problema sa sirovim nepasteriziranim mlijekom, jer ono sadržava enzime i laktobakterije koji pomažu u razgradnji laktoze. Ipak, najkorisniji su fermentirani mliječni proizvodi kao što su domaći jogurt ili domaći kefir. Većina ljudi koji ne podnose druge mliječne proizvode, odlično podnose fermentirane. To je stoga što se u procesu fermentacije teško probavljive komponente razgrađuju. Maslac je također jedna namirnica koja većini ne predstavlja problem, jer sadrži većinom mliječnu mast a proteine i mliječni šećer samo u tragovima. U slučaju izuzetne osjetljivosti ili alergije na mliječni protein, može se napraviti maslo, tj. pročišćeni maslac (ghee). 

Osim glutena i mliječnih proizvoda, osobama sa probavnim tegobama smetaju i velike količine vlakana. Tvrdnja da su vlakna iz žitarica potrebna za dobru probavu još je jedan nutricionistički mit. Zapravo je obrnuto, jer vlakna iz žitarica i mahunarki, kao i iz nekih vrsta povrća i voća, mogu biti vrlo iritirajuća za osobe sa probavnim tegobama i crijevnim bolestima. No, nisu sva vlakna ista, zapravo postoje različiti tipovi i podtipovi. Vlakna mogu biti topiva ili netopiva, mogu biti fermentabilna i nefermentabilna. Topiva vlakna, koja uglavnom nalazimo u povrću, tope se u vodi pa tako poprimaju želatinoznu konzistenciju, te služe kao hrana crijevnim bakterijama i pogoduju probavi. Netopiva vlakna, koja uglavnom nalazimo u žitaricama i mahunarki, mogu djelovati iritirajuće kod probavnih tegoba i crijevnih bolesti, pa je to još jedan razlog da ih izbjegavamo.

Jeste li isprobali Zelenu Kuru? 

Saznajte više o zdravoj probavi, zašto sve više ljudi ne podnosi gluten i žitarice, što je disbioza crijevne flore i propusnost crijeva, kako se hraniti kod IBS-a i drugih probavnih tegoba - iz knjige Istine i laži o hrani.

Informacije o knjizi: Novo: revidirano i prošireno izdanje iz 2015. god. 

Ovo je jedina knjiga na hrvatskom jeziku koja se argumentirano obračunava s ustaljenim predrasudama i pogrešnim uvjerenjima o prehrani. Na cjelovit i jasan način opisuje najveće probleme moderne prehrane, otkriva uzroke epidemije debljine i kroničnih bolesti, te nudi jednostavna i konkretna rješenja za regulaciju tjelesne težine i poboljšanje zdravlja.