Kampanja protiv kolesterola – najveća prevara 20-tog stoljeća

"Sljedbenici kampanje protiv kolesterola su kao tri majmuna iz japanske alegorije koji ne vide, ne čuju i ne govore."

Uffe Ravnskov

Jedan od mnogih medicinskih autoriteta koji otvoreno progovara o neutemeljenosti kampanje protiv kolestrola je Uffe Ravnskov, doktor medicine i docent iz Lunda (Švedska) koji se preko trideset godina bavi znanstvenim radom na području kolesterola i zasićenih masnoća. Objavio je veliki broj znanstvenih radova, od kojih se mnogi mogu pročitati na njegovoj web stranici The Cholesterol Myts (Mitovi o kolesterolu). Objavio je i nekoliko knjiga, koje bi svi stručnjaci trebali pročitati: The Cholesterol Myths: Exposing the Fallacy That Saturated Fat and Cholesterol Cause Heart Disease (Mitovi o kolesterolu: Razotkrivanje zablude da zasićene masti i kolesterol izazivaju srčane bolesti) iz 2000., Fat and Cholesterol are Good for You (Masnoće i kolesterol su zdravi) iz 2009. i Ignore the Awkward: How the Cholesterol Myths Are Kept Alive (Ignoriranje neprijatnog: Kako se mitovi o kolesterolu održavaju na životu) iz 2010. 

Suština njegovog rada je da nema, niti je ikada bilo, znanstvenih dokaza da su kolesterol i zasićene masnoće štetni za zdravlje. Uffe Ravnskov nije jedini koji se bavi ovim pitanjima. Brojni znanstvenici, liječnici i profesori iz raznih dijelova svijeta surađuju između ostalog i kroz udrugu THINCS The International Network of Cholesterol Skeptics (Međunarodna mreža skeptika po pitanju kolesterola) kako bi informirali svoje kolege i javnost o tome da hipoteza o kolesterolu nije znanstveno utemeljena. Slijede zaključci do kojih su dr. Ravnskov i kolege došli nakon temeljitog pretraživanja znanstvenih radova.

Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) glavni je argument protiv uporabe zasićenih masnoća to da njihov unos podiže razinu kolesterola u krvi. Međutim, desetak kontroliranih studija pokazalo je da čak ni unos zasićenih masnoća koji dva do pet puta nadmašuje granicu koju je uspostavio WHO, uopće nema utjecaja niti na ukupni kolesterol niti na LDL kolesterol (tzv. loš kolesterol). Najniža razina kolesterola zabilježena je kod afričkog urođeničkog plemena Masai čija se prehrana sastoji 80 do 90% od mesa i mlijeka.

Čak i kada bi zasićene masnoće imale utjecaja na porast razine kolesterola, to bi bio sporedan učinak. Glavno je pitanje da li pretjerana konzumacija zasićenih masnoća izaziva srčano-žilne bolesti, a za to ne postoji nikakav znanstveni dokaz. Najmanje trideset znanstvenih studija provedenih na više od 300 000 ispitanika pokazale su da pacijenti koji su preboljeli infarkt nisu prehranom uzimali ništa više zasićenih masnoća od zdravih osoba u kontrolnim skupinama. Najmanje je deset studija pokazalo da su pacijenti koji su imali moždani udar čak jeli manje zasićenih masnoća od zdravih osoba u kontrolnim skupinama. Osim toga, studije provedene na mrtvim osobama pokazale su da su ljudi koji su jeli minimalne količine zasićenih masti imali začepljenje ili ovapnjenje žila u istoj mjeri kao i oni koji su trošili puno zasićenih masti. Ni jedan kontrolirani klinički pokus nije uspio smanjiti smrtnost od srčano-žilnih bolesti samim smanjenjem unosa zasićenih masnoća kod pacijenata.

Hipoteza da visoki kolesterol dovodi do srčanog infarkta nema znanstvene podloge. Studije na mrtvim osobama pokazale su da su ljudi s niskim kolesterolom imali začepljene žile u jednakoj mjeri kao i oni s visokim kolesterolom. Visoki kolesterol mogao se pokazati kao faktor rizika kod mladih muškaraca i muškaraca srednje dobi, ali ne u svim studijama, ne kod ženskih osoba i ne kod starijih osoba, a više od 90% infarkta pogađa upravo osobe starije od 65 godina.

Snižavanje kolesterola pomoću starijih medicinskih preparata nije uspjelo smanjiti smrtnost od srčanog infarkta. Noviji preparati, statini, mogu u maloj mjeri sniziti smrtnost, ali samo kod muškaraca s visokim rizikom za srčano-žilne bolesti. Učinak je sporedan i ne ovisi o smanjenju kolesterola. Osim toga, statini imaju mnoge nuspojave, kao što su poteškoće s mišićima, oštećenje jetre, zatajenje bubrega, dijabetes, depresiju, gubitak pamćenja, impotenciju, oštećenja živaca, čak i rak. Također su otrovni za placentu (posteljicu) i fetus i mogu dovesti do spontanog pobačaja ili teških deformacija.

Kampanja protiv kolesterola dovela je do smanjenog unosa zasićenih masnoća i povećanog unosa ugljikohidrata, a istovremeno se proširila epidemija debljine i dijabetesa (šećerne bolesti), danas najozbiljnijih prijetnji zdravlju ljudi u zapadnim zemljama. Zbog straha od masnoća, medicinski autoriteti preporučuju dijabetičarima prehranu bogatu ugljikohidratima, iako su brojne kontrolirane studije pokazale da je za njih zdravija prehrana bogata masnoćama i siromašna ugljikohidratima.

Kampanja protiv kolesterola traje već desetljećima i cijeli svijet je povjerovao u štetnost masnoća i kolesterola, usprkos nebrojenim proturječnim rezultatima i nedostatku znanstvene utemeljenosti. Predvodnici kampanje protiv kolesterola jednostavno ignoriraju kontroverzne studije ili ih citiraju tako da se dobije dojam da one podupiru hipotezu o kolesterolu, premda nije tako. Bijelo se prikazuje crnim, zanemaruje se sve što ukazuje na suprotnost, preuveličavaju su beznačajni znanstveni rezultati, zanemaruju i omalovažavaju znanstvenici kritičari a u znanstvenim časopisima objavljuju ispravljeni rezultati studija. Osim toga, znanstvenici koji su pristalice ove kampanje, mogu računati, najblaže rečeno, na neograničenu financijsku podršku prehrambene i farmaceutske industrije.