Mit o štetnosti masnoće i kolesterola

Iako se generalno vjeruje da su masnoće u prehrani štetne, posebice zasićene masnoće životinjskog porijekla, posljednjih godina dolazimo do nekih novih saznanja pa je rasprava o masnoćama sve intenzivnija. S jedne strane još uvijek su ukorijenjena upozorenja stručnjaka o štetnosti masnoća i kolesterola uz preporuke da se masna hrana zamijeni light verzijama, dok s druge strane imamo sve više znanstvenih istraživanja koja otkrivaju da masnoće nisu štetne i da su zapravo neophodne za dobro zdravlje.

Prirodne masnoće životinjskog porijekla zapravo nikada nisu bile opasne za naše zdravlje, već su od pamtivijeka sačinjavale važan dio ljudske prehrane. One su građevinski materijal za naše tijelo, neophodne za normalan razvoj djece i za funkcioniranje ljudskog organizma. Teorija o štetnosti masnoće i kolesterola, na kojoj nažalost počiva cijela medicinska djelatnost, zapravo je neutemeljeni mit, proizašao iz loše provedenih zastarjelih istraživanja i iznad svega komercijalnih interesa. Novija istraživanja ne nalaze znanstvene dokaze o štetnosti zasićenih masnoća životinjskog porijekla, niti o opasnosti kolesterola. Zapravo, danas znamo da su industrijska biljna ulja i margarini štetni, dakle one masnoće koje su nam nametnute umjesto tradicionalnh masnoća. Kako zbog prevelike količine inflamatornih omega-6 masnih kiselina, tako i zbog procesa hidrogeniziranja (očvršćivanja) koji se provodi brutalnom manipulacijom ovih ulja na molekularnoj razini, a na koncu i zbog sadržaja raznih kemikalija koje se koriste u procesu rafiniranja ulja i proizvodnje margarina.

Zasićene masne kiseline su masnoće uglavnom životinjskog porijekla kojih prirodno ima u mesu, jajima, svinjskoj masti, maslacu, siru, vrhnju i drugim mliječnim proizvodima, kao i u kokosovom ulju. Ove su namirnice također bogate kolesterolom, posebice žumanjak, i osobito su važne za mozak i nervni sustav. Preko 60% ljudskog mozga sastoji se od masnoće, ali ne od onih vrsta kakve nalazimo u margarinu ili sojinom i suncokretovom ulju, nego od zasićenih masnih kiselina kakve nalazimo u hrani životinjskog porijekla. Nažalost, posljednjih nekoliko desetljeća neutemeljene fobije od masnoće dovele su do toga da većina ljudi pati od nedostatka masnoće u organizmu, s čime se sve više liječnika i znanstvenika slaže.

Zasićene masnoće i kolesterol važne su komponente zdrave stanične stijenke (ovojnice ljudskih stanica). Zasićene masnoće daju staničnoj stjenci optimalnu čvrstoću, a bez kolesterola bi se milijarde naših stanica pretvorile u želatinoznu masu. Za razliku od višestruko nezasićenih masnoća (onih iz biljnih ulja), zasićene masnoće ne oksidiraju tako lako jer imaju vrlo stabilnu molekularnu strukturu. Usput rečeno, aterosklerotski plak (naslage na krvim žilama) sastoji se uglavnom od višestruko nezasićenih masnoća i to onih oksidiranih.

Zasićene masnoće sadrže vitamine A i D koji su važni za vid, kožu, sluznice, kosti, normalan rad srca i psihičku ravnotežu. Za pravilno funkcioniranje imunološkog (obrambenog) sustava potrebne su nam zasićene masnoće, a one su potrebne i za razvoj i bolji kapacitet pluća te smanjuju rizik od upala. One štite jetru i snižavaju razinu lipooksigenaze u krvi, jednog od čimbenika srčano-žilnih bolesti.

Nedovoljnim unosom zasićenih masnoća, nemoguće je dobiti dovoljno vitamina topivih u mastima (A, D, E, K). Mnoštvo hranjivih tvari iz povrća ne možemo iskoristiti ako se povrće ne pripremi s masnoćama i to onim zasićenim, jer samo zasićene masnoće imaju sposobnost da se odupru djelovanju visokih temperatura i time ne oksidiraju. Osim toga, masnoća nam osigurava izvrstan izvor energije i dugotrajnu izdržljivost, te od svih makronutrijenata daje najdugotrajniju sitost.

Kolesterol, kojeg nasilno nastojimo smanjiti lijekovima, zapravo nije štetan, već je važna i potrebna tvar koju ljudsko tijelo samo proizvodi. Potreban je za cijeli niz zdravih tjelesnih funkcija – proizvodnju hormona, popravak oštećenih stanica u tijelu i jačanje imunološkog sustava organizma. Kolesterol izgrađuje staničnu stijenku, čisti i neutralizira toksine koji nastaju raznim upalnim procesima u tijelu, štiti srce i mozak.  I samo majčino mlijeko obiluje kolesterolom i enzimima koji djetetu pomažu da što bolje iskoristi ovu hranjivu tvar, jer upravo novorođenčad i mala djeca trebaju puno kolesterola radi normalnog razvoja mozga, živčanog sustava i mnogih drugih funkcija u tijelu.

Hrana bogata prirodnim masnoćama čovjekova je izvorna hrana. Prirodne masnoće nikada nisu bile štetne za ljudsko zdravlje, one ne uzrokuju ni bolest ni debljanje. Ono što je štetno je nova, rafinirana, industrijski prerađena hrana, puna manipuliranih biljnih ulja i transmasnoća, kemijskih dodataka, modificiranog škroba, šećera i njegovih jeftinih zamjena: škrobnog, glukozno-fruktoznog ili kukuruznog sirupa.

Suvremena znanstvena istraživanja nude vrlo ozbiljne dokaze da je ta nova hrana izravni uzročnik civilizacijskih bolesti zapadnog svijeta: debljine, dijabetesa tipa 2, srčano-žilnih bolesti (začepljenja žila, srčanog i moždanog infarkta), autoimunih bolesti, alergija i mnogih vrsta raka.

Ali zašto nas onda stručnjaci već desetljećima savjetuju da ne jedemo masno? Nažalost, mi ne živimo u humanitarnom, već u ekonomskom društvu koje se zasniva na profitu, a industrija hrane i lijekova, kao i sve ostalo, dio su tog ekonomskog društva. Proizvođači gledaju što im se više isplati, a ne što je za nas potrošače zdravije, a k tome i državne institucije zadužene za prehranu i zdravlje, prvenstveno štite industriju, umjesto nas. Strah od visokog kolesterola potencira i farmaceutska industrija, iz čistih komercijalnih razloga jer su su statini, sredstva za snižavanje kolesterola, najprodavaniji lijekovi na svijetu. Kampanja protiv kolesterola zapravo je jedna od najvećih prevara 20. stoljeća. 

Pročitajte
Dobre i loše masnoće
Kampanja protiv kolesterola - najveća prevara 20-tog stoljeća
Kolesterol - prijatelj ili neprijatelj?