U ŠUMI - Kako sam nadvladao autoimunu bolest uz pomoć Paleo prehrane i funkcionalne medicine

Ovdje prenosim predgovor koji sam napisala za knjigu U šumi - Kako sam nadvladao autoimunu bolestu uz pomoć Paleo prehrane i funkcionalne medicine, autora Denisa Delogu. Već drugo izdanje u nepuna dva mjeseca pokazuje koliko su ljudi spremni preuzeti odgovornost za svoje zdravlje u vlastite ruke. Knjiga je dostupna za narudžbe ovdje.

---Živimo u fantastičnom vremenu u kojemu je sve moguće, živimo u vremenu buđenja. Sve je više ljudi širom naše planete koji postaju svjesni da nismo tek pasivni i nemoćni promatrači svog života, već da smo aktivni, i vrlo moćni, kreatori. Bolesti više nisu neizlječive, jer su znanje i informacije postali dostupni svima. Vjerujem, naime, da su upravo edukacija i otvoreni um osnovni preduvjet potreban za donošenje odluka koje nam omogućuju zdraviji i kvalitetniji život. 

Sve je više ljudi koji shvaćaju da sa svojim svakodnevnim, naizgled sitnim odlukama bitno utječu na svoje zdravlje. Prošla su ta vremena kada smo samo vjerovali, nadali se, prepuštali se sudbini ili nečijoj tuđoj volji. Danas imamo mogućnost preuzeti odgovornost za svoje zdravlje i svoj život u vlastite ruke – i to upravo i činimo. 

Denis Delogu je prošao put otkrivanja vlastite, vrlo moćne slobode izbora. Od početnog šoka i nevjerice koji slijede nakon dijagnoze ozbiljne bolesti kao što je multipla skleroza, uz pitanje ”zašto baš ja?” i proklinjanje sudbine, preko samostalnog istraživanja i edukacije, do postepenog prihvaćanja, puštanja i osvješćivanja da je zapravo sam glavni aktor cijele te priče. Ovo nije samo priča o ozdravljenju već i o duhovnom rastu, put od ”zašto baš ja?” do ”tko zna zašto je to dobro?”, put od osjećaja ogorčenosti do osjećaja zahvalnosti. 

Naravno, bila je potrebna edukacija i otvoreni um, bilo je potrebno prevazići neke ustaljene načine razmišljanja i ponašanja i stvoriti nove životne navike. Zapravo, bilo je potrebno preuzeti odgovornosti za svoje zdravlje i svoj život u vlastite ruke, što je istodobno zatrašujuće i oslobađajuće. 

Kad mi je Denis ispričao kako se sam izliječio od multiple skleroze promjenom prehrane i promjenom načina razmišljanja, znala sam da se ta priča mora ukoričiti kako bi postala dostupna svima. Svima onima koji ne žive svoj život punim potencijalom jer imaju zdravstvene tegobe i različite dijagnoze, prihvaćajući ta stanja kao nešto normalno, iz jednostavnog razloga što im nitko dosada nije rekao da može biti drugačije. Nitko nas nije učio da je prirodno stanje čovjeka vitalnost, visoka razina energije i fantastično dobro zdravlje. Nisu nas učili ni kako održati to prirodno stanje. Nažalost, u našem modernom društvu bolesti i razne zdravstvene tegobe prihvaćene su kao sastavni i neizbježni dio života. Nije to ni čudno, jer nam je moderno društvo nametnulo poprilično neprirodan način života. Kao baza prehrane propagira se visokoprofitabilna, industrijski rafinirana, nutritivno siromašna hrana. Umjesto da živimo u skladu s prirodom i njezinim ritmovima, moderno nam je društvo nametnulo potrošački mentalitet i život pod konstantnim stresom i frustracijom. Takav neprirodan način života, naravno, izaziva neprirodna stanja u organizmu. 

”U šumi” je osobna, vrlo intimna priča o vlastitom iskustvu od dijagnoze do izlječenja, priča o unutarnjoj promjeni i putovanju koje je samo sebi postalo cilj. Ovo je priča nad kojom ćete plakati i smijati se, priča koja će vam obogatiti život, koja će vas inspirirati i oplemeniti. 

Kako je Denis nadvladao autoimunu bolest, za koju medicina nema lijeka? Potrebna je bila promjena prehrane, jer je to nešto najmoćnije što dnevno unosimo u svoj organizam, ali također je bila potrebna promjena načina razmišljanja. 

Možda na prvu djeluje zastrašujuće, i možda neće biti baš lako prihvatiti da smo sami kreatori svoje sudbine, da smo sami glavni igrači na daskama svog života, te da nas nitko drugi ne može spasiti ako to nismo spremni učiniti sami. Ali, nije li to istovremeno oslobađajuće? Nije li fantastična spoznaja da imamo moć izbora, kontrolu donošenja i provođenja vlastitih odluka? 

Dakle, što je sutra za doručak i kojim mislima ćete započeti dan? Odluka je samo vaša, a ova knjiga neka vas u tome inspirira.---

Podaci o knjizi:

• 144 stranice, dimenzije 14,8×21 cm 
• meki uvez 
• Izdavač TRAGOM Šibenik 
• Tisak Denona Zagreb 
• ISBN 978-953-57637-2-7 
• Cijena 99,00 kn 

Klikom ovdje naruči knjigu U šumi

Popust na knjige u mjesecu darivanja 10 - 30%

Izuzetno cijenim što mnogi od vas kupuju moje knjige za Božićne darove dragim osobama te vam stoga želim omogućiti da ta kupnja darova bude povoljnija.
Pogodnost se odnosi na sve četiri knjige koje su trenutno u ponudi i vrijedi do kraja prosinca 2015. 

Za kupnju jedne knjige popust je 10%
Za kupnju dvije knjige popust je 20 %
Za kupnju tri i više knjiga popust je 30%

Trošak dostave je 25 kn a za iznos preko 500 kn dostava je besplatna.

Od srca vam želim radost u nadolazećim blagdanima!

•:*¨¨*:•..•:*¨¨*:•..•:*¨¨*:•..•:*¨¨*:•..•:*¨¨*:•..•:*¨¨*:•..•:*¨¨*:•..•:*¨¨*:•..•:*¨¨*:•..•:*¨¨*:•..•:*¨¨*:•..•:*¨¨*:•..•:*¨¨*:•..•:*¨¨*:•..•:*¨¨*:•..•:*¨¨*:•..•:*¨¨*:•

Zagreb: Seminar o zdravlju 12.12.2015.

Dragi svi,

Na ovom seminaru naučit ćete mnoge korisne stvari koje će vam pomoći da osvijestite uzrok problema i odredite smjernice i promjene koje će vas dovesti do boljeg zdravlja i vitalnosti.

Seminar o zdravlju: PREHRANA, BIOREZONANCA I INDIVIDUALNA DIJAGNOSTIKA 

- Anita Šupe i dr. Zdravka Svetličić.

Teme o kojima govorim:

- Koji su najveći problemi modernog načina prehrane;

- Kako hrana doprinosi razvoju bolesti;

- Kako promjenom prehrambenih navika omogućiti organizmu da se vrati u ravnotežu.

Dr. Zdravka Svetličić govori o:

- Energetska medicina - biorezonanca, individualna dijagnostika i terapija;

- Kako funkcionira ljudsko tijelo;

- Kako nastaje bolest;

- Poveznica emocija i organa;

- Ravnotežom do zdravlja.

Vrijeme i mjesto: subota 12.12.2015. od 16 - 19 sati

MoFit fitness club, Zorkovačka ul. 6 (Selska 81) dvorana Patliđan

Kotizacija: 100 kn

Prijave mailom su obavezne radi rezervacije mjesta: anita.supe@tragom.hr ili zdravka.svetlicic@gmail.com

Vidimo se!

Nova knjiga Pšenični trbuh

Ovdje prenosim predgovor koji sam napisala za hrvatsko izdanje čuvene knjige doktora Williama Davisa "Pšenični trbuh" (Wheat Belly) koja je upravo izašla iz tiska i dostupna je za narudžbe ovdje.

---Od najranijeg djetinjstva mojim je životom upravljao trbuh. U tinejdžerskim godinama sve je kulminiralo. Stalno mi je trbuh bio napuhan, bolan, i što je najgore, stolica je bila užasno neredovita (jednom tjedno, uz pomoć laksativa). Moje raspoloženje direktno je ovisilo o stanju moga trbuha i probave. Ako bi trbuh bio koliko toliko miran, moj je dan imao šanse da bude dobar. Kada mi je trbuh bio napuhan, uglavnom bih izgledala kao trudnica u sedmom mjesecu trudnoće. Kada bi bio bolan, ti su se bolovi prenosili na ramena, kukove i leđa, tako da sam jednostavno morala leći.

Ne mogu se pohvaliti da sam kao dijete zdravo jela. Mama i baka kuhale su, naravno, domaća jela, ali ja sam bila vrlo divlje i tvrdoglavo dijete i odbijala sam kuhanu hranu. Najdraži su mi bili keksi i mlijeko ili kruh ”udrobljen” u bijelu kavu s dosta šećera. Osim toga, slatkiši svih vrsta, peciva, sendviči, mlijeko. Zapravo, od tog vremena do danas, malo se toga promijenilo – prehrana koja se temelji na pšeničnim proizvodima, šećeru i mlijeku i dalje se smatra normalnom. Pšenica? Pa ona je itekako zdrava, posebice ona ”integralna”. Nisu li upravo prema službenim prehrambenim smjernicama žitarice baza zdrave prehrane?

Vjerojatno su moji probavni problemi bili razlog zašto me je u odraslog dobi jako zanimala prehrana pa sam čitala i proučavala sve do čega sam mogla doći i revno sam isprobavala sve metode koje bi mi se učinile logične. Omiljena mjesta za kupovinu bile su mi prodavaonice ”zdrave hrane” gdje sam kupovala müslije, žitne pahuljice, integralne krekere, vegetarijanske kolačiće, energetske žitarične pločice i integralnu tjesteninu.

Koliko god sam u odrasloj dobi težila zdravijem načinu prehrane, zapravo se nisam ni koraka pomaknula od onog keksa i mlijeka i u bijelu kavu udrobljenog kruha – hrane mog djetinjstva. Cijelo vrijeme zapravo sam konzumirala pšenicu. Proizvode od pšeničnog brašna. Pod ovim ili onim imenom, ali uglavnom pšenicu uz dodatak drugih žitarica.

U međuvremenu je medicina priznala to stanje za koje su nam liječnici ranije govorili da je samo u glavi. Napuhan i bolan trbuh uz neredovitu stolicu, u izostanku dijagnoze neke teže bolesti kao što je Crohnova bolest, ulcerozni kolitis ili celijakija, dobio je ime: iritabilni kolon ili IBS prema engleskom Irritable bowel syndrome. Prevalencija ovog poremećaja toliko je postala učestala da su mu morali dati ime. Jupi, nisam jedina koja okolo hoda s napuhanim trbuhom koji jednostavno tako, kad njemu dođe, odluči da ne mogu zatvoriti patent zatvarač na jeans hlačama jer se napuhao nekih 20 cm u širinu. Ali to je bilo sve. Stanje je dobilo ime ali ne i rješenje. Lijekovi se naravno nude ali oni ne rješavaju uzrok jer uzrok nije ni pronađen. Zašto se zaboga moj trbuh napuhuje i zašto ne mogu kao sav normalan svijet otići ujutro na toalet?

A onda se sve promijenilo. 2006. godine otvorio se jedan sasvim novi svijet za mene – svijet učenja potpuno novih stvari. Uz studij nutricionizma u Švedskoj, uporedo sam čitala i proučavala i druge autore a ne samo obaveznu studentsku literaturu. Hrpa knjiga na švedskom i engleskom postajala je sve veća a moja spoznaja sve jasnija. Otkrila sam LCHF, Paleo prehranu, prehranu bez žitarica i što je najvažnije – bez pšenice i glutena. Moje probavne tegobe su nestale. Jednostavno su nestale. Trbuh više nije upravljao mojim životom i raspoloženjem. Više se nije napuhivao, niti je bolio, a stolica se regulirala. Bez lijekova, izbacivanjem žitarica.

Odavno sam čitala knjigu Wheat Belly dr. Williama Davisa i priželjkivala da se prevede na hrvatski kako bi postala dostupna svima. Sreća da je Jesenski i Turk nakladnik sa sluhom za motrišta koja izlaze iz okvira konvencionalnog, jer su knjige ovog tipa prijeko potrebne za edukaciju svih ljudi. Napokon ćete od A do Ž saznati zašto su žitarice, a posebno pšenica, štetne za ljudski organizam.

Postoji više skrivenih razloga zbog čega su pšenični proizvodi glavni uzročnici pretilosti, dijabetesa, bolesti srca, raka, demencije, depresije i mnogih drugih modernih bolesti. Pšenica uništava naše zdravlje kroz mnoge mehanizme i povijest ”nove” pšenice ide paralelno s poviješću kroničnih bolesti i pretilosti diljem svijeta.

Naime, nova pšenica, ova koja je danas nama dostupna, nije ona ista pšenica od koje su naše (pra)bake mijesile kruh. Nova, tzv. patuljasta pšenica, Triticum aestivum, proizvod je genetske manipulacije i hibridiziranja kojima je stvorena kratka, zdepasta, tvrda, visokootporna biljka s puno većim količinama škroba i glutena nego što su imale starinske vrste pšenice. Ovo je bio potrebno učiniti iz komercijalnih razloga usmjerenih na povećanje prinosa i otpornost na bolesti, sušu i vrućinu. Čovjek najzaslužniji za razvoj patuljaste pšenice, genetičar Norman Borlaug, vjerovao je da je genetska modifikacija jedini način da se nahrane milijuni gladnih diljem svijeta, pa je za svoj angažman i postignuće osvojio i Nobelovu nagradu za mir. No kako ta nova stvar, koja do prije 50 godina nije postojala, utječe na naše zdravlje poljoprivredni znanstvenici nisu istraživali. Gladni su i dalje gladni, a zapadnim se svijetom, u kojem je pšenica stup prehrane, širi epidemija debljine i drugih modernih bolesti.

Po čemu se nova Triticum aestivum pšenica razlikuje od starinske einkorn sorte pšenice? Prva velika razlika je u tome da nova pšenica sadrži vrlo visoke razine super brzog škroba pod nazivom amilopektin A, koji je zapravo štetniji nego šećer. Taj se škrob takvom brzinom razgrađuje u osnovne molekule – glukozu, da kruh od cjelovitog pšeničnog brašna podiže razinu šećera u krvi više nego ijedna druga namirnica, više nego šećer sâm. Ovaj glukozno-inzulinski tobogan dovodi do inzulinske rezistencije, metaboličkog sindroma, kroničnog umora, dijabetesa, trbušne debljine i mnogih drugih poremećaja zdravlja.

Nova patuljasta pšenica sadrži i novi modificirani gluten koji pridonosi stvaranju upala u tijelu. Gluten je onaj ljepljivi protein u pšenici koji čini da kruh može narasti a pekarske proizvode čini izdašnima, mekanima i primamljivima. Stara einkorn pšenica ima najjednostavniji genetski kôd sastavljen od samo četrnaest kromosoma koji kodiraju za mali broj proteina glutena, za koje je manje vjerojatno da će izazvati celijakiju, upalu i preosjetljivost. Nova patuljasta pšenica genetski je kompleksnija jer sadrži četrdesetdva kromosoma i proizvodi mnoštvo različitih proteina glutena, uključujući i one koji vjerojatnije dovode do celijakije, upale, preosjetljivosti i bolesti izazvanih imunološkom reakcijom organizma.

Pšenica sadrži i opijate – supstance koje izazivaju ovisnost i dovode do prejedanja. Proteini iz pšenice se u probavnom sustavu razgrađuju na polipeptide – tzv. egzorfine – koji iz krvotoka prelaze krvno-moždanu barijeru i djeluju na receptore u mozgu kao opijati, stvarajući osjećaj trenutnog kratkotrajnog zadovoljstva i neodoljivu želje za još, kao kod konzumiranja droge. Ovi polipeptidi se još nazivaju gluteomorfini ili ”morfiju srodni spojevi iz glutena”, jer se u mozgu vezuju za moždani receptor za morfij, isti onaj za koji se vezuju i opijati. Pšenica je dakle namirnica s vrlo snažnim djelovanjem na živčani sustav i može izazvati mnogostruke probleme, od ovisničke potrebe za hranom i prejedanja, do neuroloških bolesti i poremećaja ponašanja. Pšenica je i glavni uzročnik debljine zbog svog stimulativnog djelovanja na apetit, pa kad se jednom riješite pšenice, osigurali ste put prema vitkoj liniji i mršavljenju bez gladovanja.

Svjedočeći tisućama slučajeva pacijenata koji su odustajući od pšenice povratili zdravlje, dr. William Davis napravio je najveće istraživanje po pitanju djelovanja pšenice na ljudsko zdravlje i stoga je ova knjiga obavezno štivo za svakoga tko je imalo zainteresiran za prehranu i zdravlje. Bilo da vas muči pretilost, metabolički sindrom, visoki trigliceridi u krvi, sitne čestice LDL kolesterola, dijabetes, bolesti jetre, autoimune bolesti, neurološki poremećaji, demencija, nutritivna deficijencija (npr anemija), osteoporoza, bolovi u zglobovima, probavne tegobe ili kožne bolesti kao psorijaza, akne i dermatitis, u knjizi ćete naći poveznicu s pšenicom. Ako ste i potpuno zdravi, ipak će vas zanimati kako usporiti starenje i zadržati lijepu kožu, visoku razinu energije i vitalnost u svim razdobljima života.

”Unatoč dramatičnim promjenama u genetskoj strukturi pšenice i drugih usjeva, na novostvorenim genetskim sojevima nije provedeno nijedno istraživanje o tome jesu li sigurni za zdravlje životinja ili ljudi. Nastojanja da se povećaju prinosi bila su toliko intenzivna, biljni genetičari bili su toliko sigurni da hibridizacijom nastaju proizvodi sigurni za ljudsku prehranu, problem gladi u svijetu bio je toliko hitan, da su spomenuti proizvodi poljoprivrednih istraživanja ubačeni u lanac ljudske prehrane a da se pritom nije vodilo računa o tome koliko su sigurni za ljude.”

Ova stvar danas čini preko 70% sadržaja naših obroka. Cjelovita ili necjelovita, pšenica je jedna od najgorih pošasti moderne prehrane. Možda se na prvu čini teško zamisliti život bez kruha, tjestenine i pekarskih proizvoda, ali vjerujte, lakše je nego što se čini jer postoji zdravija i ukusnija alternativa. Pšenični trbuh nudi, između ostalog, i plan jelovnika, recepte i praktične savjete kako najlakše sprovesti promjenu prehrane. Neka vam ova knjiga bude inspiracija i priručnik za jedan sretniji, zdraviji, i vitalniji život bez pšenice!---

Podaci o knjizi:

• 294 stranice, dimenzije 15×23 cm
• meki uvez
• Izdavač Jesenski i Turk
• Tisak Znanje Zagreb
• ISBN 978-953-222-772-7
• Cijena 149,00 kn

Klikom ovdje naruči knjigu Pšenični trbuh

Događanja na Interliberu

Dragi ljubitelji Interlibera! 

I ove godine možete na Interliberu nabaviti moje knjige po sniženoj cijeni. Istine i laži o hrani, Prva hrvatska LCHF kuharica kao i knjiga U šumi Denisa Delogu izložene su u paviljonu 6 na štandu Naklade Nika, štand 9a i 5e. 

U petak i subotu ću i ja biti na Interliberu. Petak poslijepodne i subotu prijepodne naći ćete me na štandu Naklade Nika, gdje ću vam rado potpisati kupljenje knjige i ako ne bude gužve odgovoriti na vaša pitanja. 

Ako želite upoznati Denisa Delogu, autora knjige U šumi, Denis će odgovarati na vaša pitanja i potpisivati knjige u petak poslijepodne na istom štandu - Naklade Nika.

U subotu dođite na promociju nove knjige Pšenični trbuh - čuvene knjige doktora Williama Davisa Wheat Belly, broj 1 liste najprodavanijih knjiga New York Timesa, koja je sada dostupna u hrvatskom prijevodu u nakladi Jesenski i Turk. 

Promocija će se održati u paviljonu 6 na pozornici u 14 sati. O knjizi ćemo govoriti Momir Oljača, urednik knjige i ja, a nakon promocije nastavljamo druženje, diskusiju i potpisivanje knjiga u paviljonu 5 na štandu naklade Jesenski i Turk (štand 4d).

Veselim se susretima!

Vezano za objavu koja je jučer preplavila internet o štetnosti crvenog mesa i mesnih prerađevina

Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je potrošnju crvenog mesa kao "vjerojatno kancerogenu za ljude, na temelju ograničenih dokaza da konzumacija crvenog mesa uzrokuje rak kod ljudi" te proglasila procesirano meso kao "kancerogeno za ljude, na temelju dovoljno dokaza da konzumacija procesiranog mesa uzrokuje rak debelog crijeva." 

Stručnjaci su zaključili da "svakih 50 grama mesnih prerađevina dnevno povećava rizik od raka debelog crijeva za 18%". 

Prvo treba znati da kad se kaže da je nešto znanstveno dokazano, to nažalost nije uvijek tako. Pitanja koja između ostalog treba postaviti su: tko stoji iza studije (tko plaća njezino provođenje), koji rezultati se očekuju i zašto, o kojoj vrsti istraživanja se radi, koje metode i analize su korištene, kako su rezultati protumačeni itd. Recimo da imate dvije grupe ispitanika, jedna jede više mesa i ima visoku stopu nekog oboljenja, a druga jede manje mesa i ima manju stopu istog oboljenja. Treba znati da ovo dvoje nije u uzročno posljedničnoj vezi, kako se to često prikazuje, odnosno korelacija ne znači uzročnost. Skoro je nemoguće ispitati utjecaj jedne namirnice na zdravlje (u ovom slučaju 50 g mesnih prerađevina dnevno) jer postoje i mnogi drugi faktori koji će utjecati na rezultat, kao što su druge prehrambene navike i životni uvjeti ispitanika. 

Ako u skupini gdje se jede više mesa ljudi također više puše, ne jedu povrće, jedu više nezdrave procesirane hrane, više ih je pretilih i manje ih se bavi tjelesnom aktivnošću, dok u drugoj skupini gdje se jede manje mesa ljudi također jedu više svježih namirnica, ne puše, ne jedu prerađevine, bave se tjelesnom aktivnošću i nisu pretili - što mislite u kojoj skupini će biti više oboljenja? Zašto, zbog jedenja ili nejedenja mesa, ili zbog drugih faktora koji u studiji nisu uzeti u obzir? Razumijete? 

Drugi nedostatak ovakvih istraživanja je taj što se ljude pita što su jeli u nekom proteklom periodu. To nije pouzdana znanstvena metoda jer ljudi se često ne sjećaju što su jeli, koliko i kada, a često i namjerno iskrivljuju rezultat. Generalno, opservacijske studije nisu pouzdane u nutricionizmu. 

Nadalje, veliki nedostatak istraživanja o utjecaju mesa na zdravlje je što se trpaju u isti koš visoko procesirane mesne prerađevine i svježe meso. Ne trebaju nam novi znanstveni dokazi da bismo znali da su prerađevine štetne upravo zato što su visoko procesirane i prepune aditiva, i to ne samo mesne nego i sve ostale prerađevine. Kao što nam ne trebaju neki posebni dokazi da je bolji i zdraviji izbor meso pašnih životinja iz slobodnog uzgoja na kojemu smo kao vrsta evoluirali, nego meso životinja iz masovnog uzgoja koje su tretirane antibioticima i hormonima i tovljene koncentratima i sojom. 

Također obratite pažnju na riječi ”vjerojatno” (kancerogeno) i ”ograničeni” (dokazi), kojih u naslovima vijesti nema. Naravno, naslov treba biti bombastičan jer je to jedan od načina da se preuveličaju nepouzdani rezultati loše znanosti. 

Ne bih više dužila… Za mene ovo nije nikakva nova vijest - i dalje sam protivnik prerađevina svih vrsta i pobornik prave hrane u njenom izvornom obliku. Dolje hrenovke i salama, živio biftek! I ne brinite, nema ništa loše u domaćem špeku kakvog su konzumirali naši djedovi i babe i doživjeli 90+ godina. Problem je onaj industrijski jer je pogrešno tretiran i prepun kancerogenih aditiva. 

Ako želite čitati više, neka to budu izvještaji pametnih i neovisnih stručnjaka koji razumiju što je loša znanost, npr:

• Zoe Harcombe, engleska nutricionistica i autorica, vrlo ozbiljna i detaljna u svom istraživanju: World Health Organisation, meat & cancer 
• Dr. William Davis, američki kardiolog, autor bestsellera Wheat Belly: Go ahead: Eat your meat 
• Nora Gedgaudas, nutricionistica i autorica bestsellera Primal Body Primal Mind: The World Health Organization Red Meat Brouhaha 
• Dr. Ann Childers, stručnjakinja za nutricionizam i psihijatriju: The WHO and Meat
• Denise Minger (ranije na istu temu), autorica knjige Death by Food Pyramid: Will Eating Red Meat Kill You?

Susreti u mjesecu knjige i dalje...

Promocija knjige ”U šumi - Kako sam nadvladao autoimunu bolest uz pomoć Paleo prehrane i funkcionalne medicine” održat će se:

RIJEKA: četvrtak 15.10. od 18 sati u Tower centru, pokraj knjižare Algoritam Profil Mozaik; 
ZAGREB: petak 16.10. od 18 sati u knjižari Megastore u Bogovićevoj 7. 

Predavanje i predstavljanje knjige Istine i laži o hrani: 

BELIŠĆE: utorak 20.10. u 19 h, Gradska knjižnica Belišće;
OSIJEK: srijeda 21.10. u 19 h, Knjižara Nova Osijek;
STON: srijeda 28.10. u 19 h, Mjesna knjižnica Ston;
PLOČE: četvrtak 29.10. u 19 h, Narodna knjižnica Ploče;
DRNIŠ: utorak 03.11. u 19 h, Narodna knjižnica Drniš;
OMIŠ: četvrtak 05.11. u 19 h, Narodna knjižnica Omiš;


INTERLIBER: 
- petak 13.11. poslijepodne i subota 14.11. prijepodne na štandu Naklade Nika, paviljon 6 štand 9a i 5e, druženje i potpisivanje knjiga; 
- subota 14.11. Promocija knjige “Pšenični trbuh” dr. Williama Davisa u 14 h na pozornici u paviljonu 6, nastavak (druženje i potpisivanje knjiga) u paviljonu 5 na štandu 4d Jesenski i Turk.

ZADAR: četvrtak 26.11. u 18 h, Gradska knjižnica Zadar; 
SPLIT: predavanje 01.12. u 18 h, Sveučilišna knjižnica u Splitu.

Onda, gdje se vidimo?