Današnja se prehrana uglavnom temelji na žitaricama poput
pšenice, zobi, kukuruza i riže. No, općeprihvaćena tvrdnja da su žitarice
zdrava hrana zapravo je još jedan neosnovani nutricionistički mit koji se
polako ali sigurno ruši. U novije vrijeme imamo sve više dokaza da prehrana
temeljena na žitaricama uzrokuje cijeli niz ozbiljnih zdravstvenih problema.
Sigurno se pitate, zar nisu ljudi oduvijek jeli žitarice? Pa ne, zapravo ih
jedemo tek odnedavno, nekih 5 000 do 10 000 godina. Iako ovo zvuči jako dugo,
zapravo je to samo mali djelić u odnosu na cjelokupnu povijest čovječanstva na
zemlji.
S poljoprivrednom revolucijom, kad su ljudi za prehranu
počeli uzgajati žitarice – jednogodišnje trave, dogodio se veliki preokret u
načinu prehrane i načinu života tadašnjih lovaca i sakupljača. Stanovništvo je
ekspandiralo jer su ljudi dobili stalan izvor kalorija, sela i gradovi nicali
su jer se čovjek više nije trebao seliti za hranom već ju je mogao uzgajati
tamo gdje se naselio. Ovo zvuči prilično dobro, zar ne – više hrane i trajno
sklonište. Da, ali dogodilo se i nešto drugo. Antropologija nam kaže da je,
otkako smo počeli uzgajati žitarice, došlo do pogoršanja zdravlja i tjelesnog
razvoja. Došlo je do smanjenog rasta, smanjenog životnog vijeka, povećanja
smrtnosti dojenčadi, povećanja infektivnih bolesti i zubnog karijesa,
nedostatka željeza i slabljenja kostiju. Istraživanja su pokazala da je čak
došlo do smanjenja mozga. Ukratko, poljoprivrednici više nisu bili tako zdravi
i otporni kao lovci i sakupljači. Isti geni, isti homo sapiens, ali različita hrana, velikom dijelu populacije
donijeli su lošije zdravlje. No to je bila tek naznaka problema koje će
žitarice donijeti čovječanstvu.
Drugi veliki preokret u načinu prehrane i načinu života
ljudske populacije dogodio se s industrijskom revolucijom u 20. stoljeću.
Odjednom je postala pristupačna prerađena rafinirana hrana, šećer, bijelo
brašno i industrijska ulja. Ljudi su prestali obrađivati zemlju i uzgajati
životinje, počeli su raditi u tvornicama i kupovati industrijsku hranu te su
pomalo napuštali svoj tradicionalni način prehrane.
Zadnji preokret dogodio se krajem 70-ih i počekom 80-ih
godina, kada su stručnjaci proglasili da masnoća deblja, a kolesterol ubija.
Ostatak priče nam je već dobro poznat: da bi izbjegli te “strašne” masnoće,
ljudi su počeli jesti još više hrane od brašna žitarica, više ugljikohidrata i
procesirane hrane. Umjesto zasićenih masnoća životinjskog porijekla počela su
se koristiti u većoj mjeri rafinirana biljna ulja te hidrogenizirane masti i
trans masti. Otada se svijetom proširila epidemija debljine, dijabetesa,
srčano-žilnih bolesti, autoimunih bolesti, alergija i raka. Danas dvije trećine
zapadnog svijeta pati od prekomjerne tjelesne težine ili pretilosti, polovica
stanovništva uzima lijekove na redovnoj bazi, a stariji ljudi dnevno uzimaju
najmanje tri tablete. Zar smo kao vrsta genetski toliko “neispravni” da se ne
možemo održati na životu bez farmacetskih lijekova?
Ne, nismo genetski neispravni. Mi smo genetski još uvijek
lovci i sakupljači od prije 10 000 godina, prilagođeni da jedemo hranu
životinjskog porijekla bogatu mastima i bjelančevinama, te samoniklo bilje,
povrće i divlje voće. Žitarice nisu izvorna čovjekova hrana i uz pomoć fosilnih
nalaza moguće je dokazati da je poljoprivreda ljudskoj vrsti donijela slabije
zdravlje. Međutim, kao jeftin i pristupačan izvor energije, žitarice su kroz
noviju ljudsku povijest često predstavljale način preživljavanja i k tome su
osigurale ekspanziju ljudske populacije. Zato je dr. Loren Cordain, autor
knjige The Paleo Diet (Paleo dijeta),
žitarice prozvao “dvosjeklim mačem čovječanstva”.
Pročitajte:
Pročitajte:
Bulls eye ponovo!!! Zvuci mi poznato :-) Da se ne jede voce koje raste na stablu ili puze po zemlji a jesti povrce koje se moze i bez spremanja jesti sirovo i svjeze. Biti oprezan sa "crvenim" povrcem a "zeleno" jaca krv.
OdgovoriIzbrišiDraga Anita, da li si cula za knjigu "Wheat Belly" od dr. William Davis-a? On tvrdi da je danasnja psenica, usled selektivne hibridizacije, ukrstanja i namerno izazvanih mutacija jos i gora po ljudsko zdravlje od psenice koju su ljudi koristili u ishrani do pre samo 50 godina.
OdgovoriIzbriši"If you held up a conventional wheat plant from 50 years ago against a modern, high-yield dwarf wheat plant, you would see that today’s plant is about 2½ feet shorter. It’s stockier, so it can support a much heavier seedbed, and it grows much faster. The great irony here is that the term “genetic modification” refers to the actual insertion or deletion of a gene, and that’s not what’s happened with wheat. Instead, the plant has been hybridized and crossbred to make it resistant to drought and fungi, and to vastly increase yield per acre. Agricultural geneticists have shown that wheat proteins undergo structural change with hybridization, and that the hybrid contains proteins that are found in neither parent plant. Now, it shouldn’t be the case that every single new agricultural hybrid has to be checked and tested, that would be absurd. But we’ve created thousands of what I call Frankengrains over the past 50 years, using pretty extreme techniques, and their safety for human consumption has never been tested or even questioned.
New strains have been generated using what the wheat industry proudly insists are “traditional breeding techniques,” though they involve processes like gamma irradiation and toxins such as sodium azide. The poison control people will tell you that if someone accidentally ingests sodium azide, you shouldn’t try to resuscitate the person because you could die, too, giving CPR. This is a highly toxic chemical."
http://www2.macleans.ca/2011/09/20/on-the-evils-of-wheat-why-it-is-so-addictive-and-how-shunning-it-will-make-you-skinny/
http://www.wheatbellyblog.com/about-the-author/
Pozdrav
anita, super tekst, ali daj molim te editiraj :D
OdgovoriIzbrišinije šečer nego šećer, baš bode oči.
nemoj se ljutiti!
grammar freak
@ Marina čula sam za tu knjigu ali je nisam čitala. Poznato mi je čime je sve pšenica zatrovana, to je katastrofa. U pšenično brašno se nalazi svuda, cijal naša kultura se zasniva na pšeničnom brašnu. I onda kad kao pojedinac ne jedeš pšenicu i ne jedeš kruh, ispadaš čudak.
OdgovoriIzbrišiImam tu na blogu prevod dobrog teksta o pšenici
http://istineilaziohrani.blogspot.com/2010/11/jos-vise-razloga-za-izbjegavanje.html
@ Grammar freak, ne ljutim se nego dapače, hvala na ispravci :) Evo editirala sam a ti samo javi gdje vidiš koju grešku, znam da ih ima puno :))
Nije da prigovaram ali eto.. Davne gospodnje godine 1992 sam zavrsio skolu i "otis'o iz ghetto-a" i u moje vrijeme su se vecine negacija pisale rastavljeno ... Ne znam ne trebam itd itb. Mozda je cak do mene pa sam propustio gramaticku revoluciju ovdje u dijaspori. Vjerujem da su orasa i bajama lokalni nazivi za inace oraha i badema. No kao sto rekoh sta ili ti sto ja znam ???:-)
OdgovoriIzbriši@ Hvala Bernard, znam da često napišem bajama i orasa umjesto badema i oraha, ali ne nalazim gdje sam napisala spojeno ne znam, ne trebam?
OdgovoriIzbrišiMa nista osobno vama upuceno za spojene negacije nego uopceno. Unaprijed i u nazad isprika sto ste se nasli u kritici. Nije vama bilo upuceno nego onima koji to spajaju kad treba i kada to ne bi trebali. Jos jednom SORRY do neba,ok?
OdgovoriIzbrišiZdravo.
OdgovoriIzbrišiMoram priznati da ne razumijem ovo objasnjenje kako samo pšenično zrno nije gotov proizvod, pa se zato "brani" od napadača. Ako je tome tako, onda bi sve sjemenke bilo lose, zar ne? Da li biste to mogli dodatno objasniti?
Hvala, Stanislav
Joj ljudi dragi... dajte se saberite... pored ovako sjajnih informacija koje nam Anita pruža, smatram da je gramatika u ovom slučaju najmanje bitna. Osim toga ovaj blog čitaju ljudi s prostora bivše nam države, pišu Aniti, isto tako sudjeluju i na forumu, i svima nam je normalno i simpatično kad se koriste različiti izrazi, kao... činijica, rajnglica, bajam, badem, oras, orah, pavlaka, vrhnje, poriluk, praziluk, špekec, slanina, č, ć, negacije i kaj ti ja znam kaj sve ne. Osim toga Anita nam živi u Švedskoj, i tko zna kad je zadnji puta pisala službene teksove na hrvatskom prije nego se velikodušno prihvatila pisanja ovog bloga.
OdgovoriIzbrišiAnita, volimo te! :-*
@ bernard rekao si da ne treba persirati i sad ja tebi kazem ti a ti meni opet vi, kako to?
OdgovoriIzbriši@ stanislav, da i sjemenke sadrze antinutrijente, zato ih treba natapati i pustiti da proklijaju
http://istineilaziohrani.blogspot.com/2011/01/klijanje-zrnja-orasastih-plodova-i.html
@ irena, sta da ti kazem, evo ♥
Do mene je...zaboravih se u trenutku..Kako me Irena izruzi prvo cu 5 puta promisliti prije sto napisem..Obecavam da nema vise ispada.eto LCHF mi necu vise!!!
OdgovoriIzbriši@ irena
OdgovoriIzbrišitvoj komentar ide i mene, pa da ti odgovorim :)
moj nick je samo ironijski odmak, nije da sam iz gramatičke policije i da gnjavim blogere da pripaze na gramatiku i pravopis.
evo, na internetu je svašta dozvoljeno, tako da si ja u komunikaciji dopuštam sve pisati malim slovima jer sam lijena stiskati shift :D
anitin blog pratim od početaka, znam da živi u inozemstvu i sve je to ok.
nikad joj nisam napisala komentar da pripazi na svoje pisanje, jer to nije ni tema bloga.
ali eto, kad se u jednom postu 23 puta napiše šeČer, zagolica oko.
stvarno nemam interesa pratiti sve razdvojene i nerazdvojene negacije, jer to ili znaš ili ne znaš, big deal.
ali ovo me zasmetalo, pristojno sam ju zamolila da editira i učinila je to. korektna je i ne treba joj odvjetnik ;)
a što se tiče regionalizama, oni su simpatični! (i nije isto upotrijebiti npr. riječ "špekec" i riječ "djete" umjesto "dijete").
ja rijetko kažem lonac, češće koristim rajnglu, teću i padelu :D
to je bogatstvo jezika!
@ anita, tebi hvala što si bez ljutnje prihvatila moju zamjerku.
i još nešto:
ja sam na lchfu već mjesecima i nikad nisam imala ravniji trbuh i manje "špeka"!!
kolesterol mi se spustio na 5.1 (sa 7.9!)
puno ti hvala na informacijama!
grammar freak
Draga Anita, kao Irena :-) te volim. Zaista si nas beskrajno zadužila svojim blogom.
OdgovoriIzbriši@ babic ♥
OdgovoriIzbriši@Bernard, tvoji komentari i informacije su isto veoma korisni i pravi ih je gušt čitati. :-)))
OdgovoriIzbrišiGrammar freak jako mi je drago zbog tvog ravnog trbuha i nižeg kolesterola ;-) LCHF rules!
Babi :-* :-)
OdgovoriIzbrišiPrvo me "napadaju" pa me "hvale" pa jos malo cu i sindrom podvojene licnosti fasovati. Biti ce dr. Bernard mr. Beni :-) Irena pisem samo sto mislim i sto sam na vlastitoj kozi osjetio. Jos da Anite sve moje komentare stigne objaviti onda bi fiesta bila:-) Mir i svako dobro zelim i samo ustrajno naprijed
OdgovoriIzbriši@ bernard, komentare za koje smatram da su neprilični ne objavljujem. okej?
OdgovoriIzbrišiShvatio sam to i ranije pa se ni ne protestiram vise :-) Komentari neki i nisu za javnost bloga :-) Ja cu i dalje pisati a ti tome srazmjerno postupaj :-)
OdgovoriIzbrišiZdravo :-)
OdgovoriIzbrišiMolio bih jos malo objasnjenja oko sjemenki i natapanju u vodi. Znaci li to da ako zelimo jesti orasaste plodeve da ih isto tako moramo natapati u vodi (recimo badem ili sjemenku od kajsije), te sto je s prijesnim graskom (kojeg volim tamaniti bas takvog)? Jel se zbog ovog razloga grah natapa u vodi prije nego ga se skuha? Znaci li to da se ne trebaju gutati sjemenke od lubenice, sto takodjer cesto cinim? Sto je s bučinim sjemenkama, koje su vrlo dobar izvor omega 3 kiselina?
Dosta me ova informacija o sjemenkama zbunila, pa imam, kao sto vidite, dosta pitanja.
Hvala na trudu :-))),
Stanislav
Ja bih prvo napravio malu repliku. Meni je bitna razlika izmedju orasastih plodova (orasi,bademi,ljesnjaci,cashew etc) ,zitarica (raz,jecam,psenica itd itb)i grahorastih plodova (grah,grasak,leca,soja itb itd) dok na drugoj strani postoji voce/povrce koji sadrzi sjemenke ( sa mekanom ili tvrdom omotnicom-kospicom).
OdgovoriIzbrišiOrasasti se natapaju da omeksaju i kako bi ih je lakse "ogulili" ako nekome smeta povrsinska korica/kozica.
Grahorasti (osuseni) plodovi se natapaju da bi im se skratilo vrijeme pripreme, dok se se svjeze ubrane grahorice natapaju da proklijaju kako bi se klica iskoristila ili pak tekucina u kojoj su bile potopljenje.
Za zitarske sjemenke vrijedi manje vise kao i za "orahe" i grahorice. Da omeksaju i da ih je lakse provariti uz dobijanje korisnih klica i enzima kojima bi inace bez natapanja trebalo i previse vremena da ih zeludac sam razgradi.
Za sjemenke jabuke i kruski kao i lubenice su sasvim bezopasne jer ih se i onako ne pojede ta kolicina da bi zasmetale organizmu ( jedino ako nemate problema sa cirom i slicnim stomacnim posastima). Ja sam bio "mrtav" uvjeren da tikvine sjemenke kao i suncokret sadrze omega 6 a ne omega 3. No covjek se uci dok je ziv pa tako i ja.
Inace obratite se na
http://istineilaziohrani.blogspot.com/2011/01/klijanje-zrnja-orasastih-plodova-i.html
@ stanislav i bernard, žitarice se natapaju i fermentiraju da bi se barem djelomično neutralizirali štetni sastojci tzv antinutrijenti, kao što je fitinska kiselina koja na sebe vezuje minerale i zbog čega ih naše tijelo ne može iskoristiti. dakle, žitarice uopće nisu zdrava hrana ali ako ih netko ipak želi jesti onda ih treba natapati i fermentirati ili klijati.
OdgovoriIzbrišigrahorice (mahunarke) kao grah, slanutak i leća također sadrže antinutrijente koji se djelimično neutraliziraju natapanjem. ni grahorice nisu zdrava hrana ali ako se žele jesti treba ih natapati. soja je jako štetna i ne treba je nikako jesti, kod nje ne pomaže natapanje. zeleni grašak nije grahorica i može se jesti sirov.
orašasti plodovi kao orasi, bademi, lješnjaci sadrže također određene antinutrijente koji blokiraju enzime koje trebamo za iskorištavanje hranjivih tvari u tijelu. natapanjem preko noći u toploj vodi se ovi antinutrijenti neutraliziraju a enzimi aktiviraju. orašasti plodovi su zdraviji kad se natope, ali čak i nenatopljeni nisu nikad tako štetni kao žitarice.
klijanjem se postiže još dodatna korist a to je da su klice izuzetno bogate vitaminima i enzimima pa tako sa proklijanim sjemenkama dobivamo više hranjivih tvari. sjemenke koje nisu proklijane nisu štetne, ali su korisnije ako su proklijane (bučine, suncokretove, sezamove).
špice iz voća kao iz lubenice, jabuke i sl ne smeta da se pojedu.
orašati plodovi i sjemenke (uljarice) sadrže i omegu 3 i omegu 6, u različitim omjerima ovisi od vrste do vrste.
dakle proso, leća, amarant, kvinoja... ništa od toga ne bismo trebali jesti? ...
IzbrišiKako sam na okorjelom lchf ne sjecam se kad sam zitarice u bilo kojem obliku pojeo. Nekad se zadesi da kidney beans ubacim u cole slaw sa kiselim kupusom. Od orahastih jedino bademe i ljesnjake sporadicno pojedem.
OdgovoriIzbrišikako grašak nije mahunarka?
OdgovoriIzbriši@ linda, dobro - grašak jeste mahunarka, ali grašak nije isto što i suhi grah, slanutak i leća. probajte ih jesti sirove pa će vam biti jasnije u čemu je razlika :))
OdgovoriIzbrišiBas tako stoji u Bibliji, prvo ubistvo, Kain ubija Avelja, poljoprivrednik ubija stocara. Amen!
OdgovoriIzbrišiPozdrav,
OdgovoriIzbrišimalo sam danas proučavao Vaš blog, pa me zanima jedna stvar. Kroz sve članke se proteže činjenica da se čovjek žitaricama počeo prehranjivati tek nedavno i da se njegov organizam nije navikao na takav način prehrane. Suprotno tome u većini recepata se pojavljuju namirnice koje isto nisu u upotrebi od vremena kad smo bili lovci ( primjerice suncokret ).
@ željko, namirnice koje sačinjavaju LCHF prehranu su meso, riba, jaja, povrće i prirodne masnoće. suncokretove i druge sjemenke se koriste za pečenje kruhova bez brašna koji služe da se lakše prebrodi prelaz sa prehrane koja se bazira na kruhu i tijestu na prehranu koja se bazira na prirodnoj hrani. iz tog razloga se recepti nalaze na blogu. recepti za jela od mesa, ribe, jaja i povrća se ne nalaze na blogu jer se pretpostavlja da većina zna kuhati obična tradicionalna jela.
OdgovoriIzbrišiDraga Anita,
OdgovoriIzbrišinisam dugo na blogu pa se unaprijed ispricavam ako si vec obradila ovu temu.
zanima me koje cigarete trebam pusiti? trenutno koristim bijeli marlboro (light) 2-3 kutije dnevno. posto sam shvatio da light proizvodi i nisu bas najbolji za nase zdravlje, zanima me da li je bolje da predjem na crveni marlboro? ili da se malo potrudim i nadjem skiju iz domaceg uzgoja?
hvala unaprijed,
Ivan
Dobar blog
OdgovoriIzbriši