Evolucija nas je prilagodila određenoj vrsti hrane

Istraživanja tradicionalnih, predindustrijskih grupa naroda koje su početkom 20. stoljeća još uvijek postojale na zemlji, predstavljaju posljednje mostove između “primitivnih” i modernih vremena pa su dragocjen uvid u izvornu ljudsku prehranu prije nego je industrija prodrla i do najskrivenijih dijelova svijeta. Jedan od sveobuhvatnih izvještaja je Nutrition and Physical Degeneration (Ishrana i tjelesna degeneracija) dr. Weston A. Pricea, iz 30-tih godina prošlog stoljeća.

Istraživanja dr. Pricea, kao i drugih liječnika, istraživača i antropologa, svjedoče o snazi i zdravlju primitivnih lovaca/sakupljača prije nego što su prihvatili zapadnjačku procesiranu hranu. Najzdraviji i najotporniji su bili ljudi koji su jeli ribu i morske plodove, meso i masnoću životinja, jaja i iznutrice. Od biljne hrane jeli su ono što je bilo dostupno, ovisno o podneblju u kojem su živjeli. Jednostavno, jeli su hranu koja se proizvodi samo u prirodi, a ne u tvornicama. A što mi danas jedemo? Naša moderna prehrana temelji se na prerađevinama, industrijskim proizvodima prepunim šećera, pšeničnog glutena, rafiniranih i hidrogeniziranih biljnih ulja i kemijskih aditiva. Danas bez sumnje znamo da takva hrana djeluje inflamatorno, tj. izaziva upalne procese u tijelu, koji su uzročnici većine kroničnih bolesti modernog svijeta.

Ovom ozbiljnom poremećaju u ljudskoj prehrani pridonio je razvoj prehrambene industrije u 20. stoljeću, ali u novije vrijeme i strah od masnoće i kolesterola, radi čega smo prirodne zasićene masnoće životinjskog porijekla izbacili iz prehrane i zamijenili ih povećanim unosom ugljikohidrata (šećera i škroba) i biljnih ulja. No, strah od masnoće i kolesterola zapravo je neutemeljeni mit, proizašao iz loše provedenih zastarjelih istraživanja i iznad svega komercijalnih interesa. Moderna istraživanja ne pronalaze povezanost između masnoće i kolesterola i srčanih ili bilo kojih drugih bolesti. Prirodne masnoće nikada nisu bile opasne za čovjeka, već su od pamtivijeka sačinjavale vrlo važan dio ljudske ishrane, neophodan za normalan razvoj i funkcioniranje ljudskog organizma.

Ljudsko tijelo (bez vode) uglavnom se sastoji od proteina i masti, oni su građevinski blokovi od kojih su izgrađene naše kosti, mišići, srce, pluća, jetra i svi ostali organi, pa je jasno da te građevinske blokove moramo dobiti iz hrane. No nisu svi proteini i masnoće istog sastava i kvalitete. Punovrijedni proteini i masnoće dolaze iz životinjske hrane jer sadrže sve esencijalne (životno važne) tvari koje ljudsko tijelo ne može stvoriti samo, a bez kojih ne može pravilno funkcionirati. Profil aminokiselina iz biljne hrane nepotpun je i neprikladan za ljudsku fiziologiju, jer u biljnim proteinima nedostaju mnoge esencijalne aminokiseline. Tako je i sa masnoćama: biljna ulja nemaju pravilan sastav masnih kiselina koje su potrebne ljudskom tijelu. 

Hrana životinjskog porijekla sadrži i vitamine topive u mastima kojih nema u biljnoj hrani, vitamine A, D i K2, koje trebamo za asimilaciju proteina, vitamina i minerala. Biljna hrana ne sadrži niti vitamin B12 čiji nedostatak dovodi do mnogih ozbiljnih bolesti. Problem su i važni minerali kao željezo i cink, koji se teoretski nalaze i u biljnoj hrani, ali ih ljudsko tijelo ne može dobro apsorbirati iz biljnih izvora.

Ona vrsta hrane za koju smo genetski i fiziološki prilagođeni optimalna je za naše dobro zdravlje, zaštitu od bolesti, vitalnost, izdržljivost, reproduktivnost i dug život. To je meso i masnoća iz riba i životinja, jaja i prirodni punomasni mliječni proizvodi. Od biljne hrane to su povrće, voće i orašasti plodovi. Ovakav način prehrane zadnjih je godina sve popularniji te poprima razmjer snažnog globalnog pokreta. Paleo i LCHF najčešći su nazivi načina prehrane koji je po svom sastavu najsličniji izvornoj prehrani naših predaka. Paleo ili paleolitska prehrana znači da biramo pravu hranu, namirnice u njihovom izvornom cjelovitom obliku, da odbacujemo industrijske prerađevine i hranu od brašna žitarica, te po mogućnosti biramo hranu iz organskog ili domaćeg uzgoja. Izraz LCHF znači Low Carb High Fat, tj. manje ugljikohidrata i više masnoće. To znači da odbacujemo hranu bogatu šećerom i škrobom, kao što su slatkiši, kolači, sokovi i zaslađena pića, žitarice, brašno, kruh, peciva i drugi proizvodi od brašna žitarica. To znači da vraćamo u prehranu zdrave prirodne masnoće koje smo bez razloga odbacili – životinjske i mliječne masti te hladno prešana ulja. Paleo - LCHF znači da odbacujemo novo i pogrešno, a vraćamo se izvornom i ispravnom.