Znanstvena ispitivanja prehrane sa snizenim udjelom ugljikohidrata

Sve je vise znanstvenih istrazivanja koja potvrdjuju prednosti prehrane sa snizenim udjelom ugljikohidrata u odnosu na standardnu prehranu bogatu ugljikohidratima. Pozitivni rezultati pokazani su kod mrsavljenja, srcanih oboljenja, dijabetesa, i mnogih drugih tipicnih "civilizacijskih" bolesti. 

Vazece prehrambene preporuke kazu da 55-60% dnevnog unosa kalorija trebamo unositi u obliku ugljikohidrata, 10-15% proteina te 25-30% masti. Uzmemo li npr minimalnu potrebu od 2000 kcal dnevno, to znači da bismo 1200 kalorija trebali uzimati iz ugljikohidrata tj 300 grama ugljikohidrata dnevno. Ove "prehrambene smjernice" su iste u cijelom svijetu i prate preporuke WHO-a (World Health Organization), iza kojih nazalost stoji politika i komercijalni interesi a ne znanost.


Koliko nizak unos ugljikohidrata se smatra "snizen" - low carb? Nema nekog strogog pravila. U svakom slučaju radi se o dosta nižem unosu od preporucenog, najcesce od 20 - 80 g UH dnevno.

Slijedi lista znanstvenih ispitivanja grupiranih prema podrucju, sa kratkim sazetkom.

____________________________________________________________________

Mrsavljenje

Shai 2008. Ovo ispitivanje pokazuje da je niskougljikohidratna prehrana neosporno najucinkovitija za dugorocno mrsavljenje. U dvogodisnjem pracenju 322 pretila Izraelca nemasna dijeta je pokazala najgore rezultate i za mrsavljenje i za kolesterol. Studija je publicirana u NEJM, jednom od najuvazenijih medicinskih casopisa.

Gardner 2007. Jednogodisnje ispitivanje koje pokazuje da je niskougljikohidratna prehrana najbolja metoda za mrsavljeje. Osim toga ova prehrana je dala bolji krvni tlak i bolje masnoce u krvi kod sudionika nego ostale dijete. Veliko randomizirano ispitivanje sa Stanford University, objavljeno u JAMA (Journal of the American Medical Association).

Foster 2003. NEJM. Ispitivanje Atkinsove dijete/niskougljikohidratne prehrane kod 63 ucesnika. Najvise su smrsavili ucesnici na Atkinsovoj dijeti, kao i popravili masnoce u krvi.

Brehm 2003. JCEM. Malo ispitivanje sa 53 ucesnika, usporedba niskougljikohidratne i niskokaloricne dijete. Najbolji rezultati u mrsavljenju sa niskougljikohidratnom prehranom.

Hession 2008. Obesity reviews. Analiza 13 ispitivanja koja usporedjuje niskougljikohidratnu prehranu i dijete sa reduciranim unosom kalorija. Niskougljikohidratne grupe su imale bolje rezultate u mrsavljenju, bolje masnoce u krvi i bolji krvni tlak kao i manje sudionika koji su ispali iz ispitivanja.

Cochrane 2007. Cochrane je neovisna internacionalna mreza koja kriticki vrednuje, zakljucuje i prenosi informacije o rezultatima raznih terapija i preventivnim mjerama. Ovo je njihova procjena svih istrazivanja niskougljikohidratne prehrane za mrsavljenje koje pokazuje da ova prehrana donosi bolje rezultate u mrsavljenju kao i bolje masnoce u krvi nego konvencionalne dijete. Treba napomenuti da se ovi dobri rezultati postizu i kad niskougljikohidratni ucesnici jedu do sita, dok ostali moraju brojati kalorije.

Dashti 2006. U ovom velikom ispitivanju sudjelovalo je 66 vrlo pretilih osoba (prosjek 106,9 kg) u Kuvajtskoj univerzitetskoj bolnici. Ucesnici su jeli samo 20-40 grama ugljikohidrata dnevno, ostalo su jeli koliko su htjeli. Za godinu dana smrsavili su u prosjeku 25,9 kg te poboljsali u velikoj mjeri i masnoce u krvi i secer u krvi.

Volek 2002. Metabolism. 12 osoba normalne tjelesne tezine su promijenili prehranu sa 48% ugljikohidrata na 8% u trajanju od 6 tjedana, bez kalorijskih ogranicenja. U usporedbi sa kontrolnom grupom, ucesnici su smanjili masno tkivo a povecali misicnu masu! Objasnjenje moze biti sto se inzulin u krvi smanjio za jednu trecinu. Zainteresirani mogu citati ovaj clanak iz 2006 o niskougljikohidratnoj dijeti, mrsavljenju i odrzavanju misicne mase.

Perez-Guisado 2008. Nutrition Journal. Interesantno malo istrazivanje koje pokazuje odlicne rezultate "spanjolske ketogene mediteranske prehrane".

"Eko-Atkins": Jenkins 2009. Arch Intern Med. Masna vegetarijanska niskougljikohidratna prehrana dala je bolje rezultate u mrsavljenju nego nemasna vegetarijanska dijeta. Manje gladi, bolje masnoce u krvi, bolji krvni tlak.

Nickols-Richardson SM et al 2005. J Am Diet Assoc. Niskougljikohidratna prehrana daje manji osjecaj gladi.

___________________________________________________________________

Srcane bolesti

Mozzafarian 2004. AJCN. Ovo istrazivanje sa Harvarda je pokazalo da sto su ucesnici jeli vise

ugljikohidrata, to su dobili vise suzenja na koronarnim krvnim zilama. Oni koji su jeli najmanje ugljikohidrata nisu imali razlike prije i poslije. Sto se tice unosa masnoca, oni koji su imali najmanji unos masnoce su dobili najvise suzenja na koronarnim krvnim zilama, a oni koji su imali najveci unos masti nisu imali promjena na zilama.

WHI 2006. JAMA. Smatra se da je upravo ovo istrazivanje pokopalo teoriju da zasicene masnoce dovode do srcanih bolesti. Gigantsko istrazivanje gdje se pratilo skoro 50 000 zena u periodu od 8 godina, trosak istrazivanja oko pola miljarde dolara. Polovica ucesnica su u velikoj mjeri smanjile unos masnoca te jele vise voca i povrca. Rezultat nije pokazao nikakvo smanjenje rizika od srcanih bolesti! Cak je kod onih koje su vec bile bolesne pokazan povecan rizik u grupi koja je jela malo masnoca. Osim toga u "nemasnoj" grupi nije pokazan nikakav smanjeni rizik od raka, a ucesnice nisu uspjele smanjiti niti pola kilograma tjelesne tezine u usporedbi sa grupom koja je jela kao i obicno. Usprkos sto su "nemasne" ucesnice cak i povecale tjelesnu aktivnost tokom ove studije. Dakle totalni fijasko. Ovdje je izvjestaj o istrazivanju sa Harvarda.

Berglund 2007. Läkartidningen. (na svedskom) Veliki clanak u lijecnickom casopisu "Unos masnoca i kardiovaskularne bolesti - zar smo potpuno krivo informirani?". Ovdje se iznosi misljenje da vazece prehrambene preporuke o smanjenju masnoce zapravo uopce nemaju znanstvenu podrsku i da se trebaju revidirati. Nakon ovog clanka se o tome da li je zasicena masnoca opasna ili ne vodila zestoka debata u lijecnickom casopisu tokom cijele 2008. god:"Obmanjivanje o masnocama - kriticko ispitivanje prehrambenih smjernica od strane strucnjaka", "Prehrana sa visokim unosom masnoca se moze preispitati", "Cudni potez prehrambenih strucnjaka", "Zasto 'prehrambeni strucnjaci' negiraju znanost?", "Krajnje vrijeme za drugacije razmisljanje po pitanju prehrane".

Mente 2009. AIM. Veliki sistematski pregled svih istrazivanja o prehrani i prevenciji srcanih bolesti. Ovaj pregled je pokazao da najvise dokaza ima da su rafinirani ugljikohidrati rizik za srcane bolesti, a teorija da masnoca iz mesa, jaja ili mlijeka izaziva srcane bolesti nema nikakvog dokaza!

___________________________________________________________________

Dijabetes tip 2

Tinker 2008. AIM. Osam godina sa smanjenim unosom masnoce u prehrani u velikom Woman's Health Initiative-istrazivanju nije smanjilo rizik za dijabetes.

Slijedi lista istrazivanja koja su usporedjivala efekte prehrane sa manje ugljikohidrata i standardne nemasne dijete u prehrani dijabeticara. Zajednicko za sve ove studije je da niskougljikohidratna prehrana daje bolji efekt na mrsavljenje i bolji secer u krvi nego prehrana siromasna masnocama:

1. Nielsen JV, et al. Low-carbohydrate diet in type 2 diabetes: stable improvement of bodyweight and glycemic control during 44 months follow-up. Nutr Metab (Lond) 2008 May 22;5:14.

2. Daly ME, et al. Short-term effects of severe dietary carbohydrate-restriction advice in Type 2 diabetes–a randomized controlled trial. Diabet Med. 2006 Jan;23(1):15-20.

3. Haimoto H, et al. Long-term effects of a diet loosely restricting carbohydrates on HbA1c levels, BMI and tapering of sulfonylureas in type 2 diabetes: a 2-year follow-up study. Diabetes Res Clin Pract. 2008 Feb;79(2):350-6.

4. Westman EC, et al. The effect of a low-carbohydrate, ketogenic diet versus a low-glycemic index diet on glycemic control in type 2 diabetes mellitus. Nutr. Metab (Lond.).2008 Dec 19;5:36.

5. Davis NJ, et al. Comparative Study of the Effects of a 1-Year Dietary Intervention of a Low-Carbohydrate Diet Versus a Low-Fat Diet on Weight and Glycemic Control in Type 2 Diabetes. Diabetes Care. 2009 Jul;32(7):1147-52.

6. Esposito K, et al. Effects of a Mediterranean-Style Diet on the Need for Antihyperglycemic Drug Therapy in Patients With Newly Diagnosed Type 2 Diabetes. Ann Intern Med. 2009 Sep 1;151(5):306-14

7. Lindeberg S, et al. A Palaeolithic diet improves glucose tolerance more than a Mediterranean-like diet in individuals with ischaemic heart disease. Diabetologia. 2007 Sep;50(9):1795-807. Epub 2007 Jun 22.

8. Jönsson T, et al. Beneficial effects of a Paleolithic diet on cardiovascular risk factors in type 2 diabetes: a randomized cross-over pilot study. Cardiovasc Diabetol. 2009 Jul 16;8:35.

9. Elhayanu A, et al. A low carbohydrate Mediterranean diet improves cardiovascular risk factors and diabetes control among overweight patients with type 2 diabetes mellitus: a 1-year prospective randomized intervention study. Diabetes Obes Metab. 2010 Mar;12(3):204-9.

10. Stern L, et al. The effects of low-carbohydrate versus conventional weight loss diets in severely obese adults: one-year follow-up of a randomized trial. Ann Intern Med 2004;140:778-85.

Jos vise istrazivanja o dijabetesu tip 2:

Haimoto 2009. Nutr Metab. 33 ucesnika istrazivanja, dijabeticari sa povecanim secerom u krvi stavljeni su na niskougljikohidratnu prehranu 6 mjeseci. Rezultat: razina secera u krvi skoro na normalnoj vrijednosti. Osim toga poboljsane masnoce u krvi.

Nielsen 2005. UJMS. Svedsko istrazivanje iz Karlshamna gdje je 16 dijabeticara tipa 2 dobilo prehranu sa 20% UH a kontrolna grupa je dobila standardnu prehranu sa 60% UH. Niskougljikohidratna grupa je poboljsala secer u krvi, ucesnici su trebali manje lijekova, te izgubili u prosjeku 11,4 kg za 6 mjeseci.

Haimoto 2007. DRACP. Jedna grupa od 76 dijabeticara tipa 2 dobili su prehranu sa manje ugljikohidrata (45%) a kontrolna grupa je jela 57% ugljikohidrata. Grupe su pracene 2 godine. Osobe koje su uzimale manje ugljikohidrata su smrsavile, dobile bolji secer u krvi, mogle su smanjiti lijekove i poboljsane su im se masnoce u krvi. Ovo je interesantno jer pokazuje da cak i manje smanjenje ugljikohidrata u prehrani ima pozitivne efekte za dijabeticare.

Daly 2006. Diab Med. 102 pretila dijabeticara sa losom kontolom secera uzimali su ili niskougljikohidratnu prehranu sa max 70 g UH/dan, ili nemasnu kalorijski ogranicenu dijetu u trajanju od 3 mjeseca. Niskougljikohidratna grupa je smrsavila puno vise i dobili su bolje masnoce u krvi.

Boden 2005. AIM. Kratko ispitivanje ali sa dramaticnim rezultatima. 10 pretilih dijabeticara su jeli uobicajenu hranu 7 dana, a onda 14 dana niskougljikohidratnu (21 g UH/dan, neograniceno proteina i masnoce), sve pod nadzorom u bolnici. Secer u krvi se puno poboljsao iako su mnogi vec smanjili terapiju lijekovima.

Halton 2008. AJCN. 20-togodisnje pracenje 85 000 zena u Nurse's Healt-istrazivanju pokazalo veliko povecanje rizika za dobivanje dijatebetesa tip 2 kod osoba koje su jele hranu sa puno brzih ugljikohidrata. Ovo je vrlo zanimljivo istrazivanje koje je pokazalo kako postajemo pretili i bolesni ako pratimo vazece prehrambene smjernice!

Barclay 2008. AJCN. Pregled 37 studija napravljenih u ovom podrucju koji pokazuje veci rizik za razvoj dijabetesa tip 2 (izmedju ostalog) kod osoba koje jedu velike kolicine ugljkohidrata ili brze ugljikohidrate.

___________________________________________________________________

Dijabetes tip 1

Nielsen 2005. UJMS. 22 osobe sa tesko kontroliranim tip 1 dijabetesom probali su niskougljikohidratnu prehranu sa max 70-90 g UH/dan. HbA1c se snizio u prosjeku sa 7,5 na 6,4. Potreba za inzulinom se znacajno smanjila a pad secera u krvi se smanjio sa 2,9 na 0,5 tjedno. 

Dressler 2010. Epilepsia. Slucaj male djevojcice sa dijabetesom tip 1 i epilepsijom: Na ketogenoj niskougljikohidratnoj prehrani poboljsala joj se kontrola secera u krvi kao i epilepticki napadaji.

___________________________________________________________________

Sigurnost LCHF na "duze staze"

Halton 2006. NEJM. 20-togodisnje pracenje 82 000 zena, anketa o prehrani se provodila svake 4 godine. Nikakav rizik od dugogodisnje niskougljikohidratne prehrane se nije nasao. Ali prehrana sa visokim GI indexom i/ili puno ugljikohidrata u prehrani pokazuje snaznu povezanost sa rizikom od srcanih bolesti.

Barclay 2008. AJCN. Analiza 37 istrazivanja prehrane sa niskim GI. Trajanje studija 4 - 20 godina. Niski GI smanjuje rizik za srcane bolesti, dijabetes tip 2, zucne bolesti, rak dojke.

Grieb 2008. Nutr Res. Visegodisnje pracenje 31 osobe na LCHF prehrani, od kojih 22 osobe duze od tri godine. Pokazani smanjeni faktori rizika od srcanih bolesti: masnoce u krvi, secer, inzulin.

___________________________________________________________________

Epilepsija

Kossoff 2008. Epilepsia. Niskougljikohidratna prehrana se cesto koristi za teske slucajeve epilepsije kod djece a ovo istrazivanje pokazuje da moze imati dobre efekte i kod odraslih.

___________________________________________________________________

Bolesti jetre - NAFLD

Tendler 2007. Dig Dis Sci. Sve vise dokaza upucuje da masna jetra koja nije uzrokovana alkoholom NAFLD (Nonalcoholic Fatty Liver Disease) cesto ovisi o prekomjernoj konzumaciji ugljikohidrata. Ova pilot studija je pokazala poboljsanje kod oboljelih od masne jetre kad su za 6 mjeseci stavljeni na niskougljikohidratnu prehranu.

___________________________________________________________________

Zgaravica

Austin 2006. Dig Dis Sci. Niskougljikohidratna prehrana dovela do ocitog poboljsanja kod pretilih osoba koje su patile od zgaravice.

___________________________________________________________________

Giht

Hyon 2008. BMJ. Fruktoza koja iznosi 50% sadrzaja obicnog secera, povecava rizik za giht. 46 000 osoba je praceno 12 godina. Osobe sa velikim unosom fruktoze iz sokova, zasladjenih pica i voca udvostrucile su rizik od gihta u odnosu na grupu koja je konzumirala manje fruktoze.

___________________________________________________________________

PCO-S (Sindrom policisticnih jajnika)

Mavropoulos 2005. Nutr & Metab. 6 zena koje su patile od policisticnih jajnika provodile su 24 tjedna LCHF dijetu. Svih 6 su dozivjele dramaticna poboljsanja vezana za PCO-S. Dvije su cak i zatrudnile iako to prije toga nisu mogle.

___________________________________________________________________

Akne

Smith 2007. AJCN. Manje akni od niskougljikohidratne prehrane.

___________________________________________________________________

IBS (Sindrom iritiranog crijeva)

Austin 2009. Clin Gastroent Hep. 17 osoba sa IBS problemima i diareom provodili su 4 tjedna niskougljikohidatnu prehranu i svima se stanje poboljsalo.

___________________________________________________________________

Parkinsonova bolest

Vanltallie 2005. Neurology. Pilot studija 5 osoba sa Parkinsonovom bolesti dobili su ketogenu niskougljikohidratnu prehranu i svima se stanje poboljsalo.

___________________________________________________________________

I na kraju

Taubes, Gary (2007.) Good Calories Bad Calories. Knjiga koja je prevrnula naopako sve poznate teorije o zdravoj hrani, mrsavljenju, masnocama i ugljikohidratima. Sve je objasnjeno na jedan novi i puno logicniji nacin. Popis referentne literature za ovu knjigu zauzeo je 70 stranica knjige. 

___________________________________________________________________

Socijalno-zdravstvena uprava u Svedskoj (Socialstyrelsen) priznaje 2008. god. niskougljikohidratnu prehranu za tretman pretilih osoba i dijabeticara tipa 2, tj. navodi da je takvo postupanje u skladu sa znanoscu i dokazanim iskustvom.

ADA (American Diabetes Association) u svojim preporukama za tretman dijabetesa za 2008 godinu preporucuje niskougljikohidratnu prehranu na isti nacin kao i druge vrste prehrane za dijabeticare koji trebaju smrsaviti.

Usprkos svemu ovome, dijabeticarima se i dalje preporucuje prehrana siromasna masnocama i bogata ugljikohidratima, koja im podize secer u krvi i cini ih jos bolesnijima. Ovo takodjer povecava rizik za srcani udar, sljepocu, amputacije, dijalizu i druge komplikacije kod dijabetesa. Do kada ce se nastavljati ovaj skandal?