ponedjeljak, 27. rujna 2010.

Glutaminat E620-625 opasan dodatak u namirnicama

U znanstvenim pokusima, kada znanstvenici za određena testiranja trebaju debele miševe i štakore, hrane ih glutaminatom kako bi postali debeli. Ta je metoda vrlo učinkovita budući da se u normalnim okolnostima miševi i štakori neće lako udebljati, jer imaju dobru prirodnu regulaciju tjelesne težine. No, kad dobiju glutaminat, nateknu kao baloni. Glutaminat povećava proizvodnju inzulina, a djeluje i na supstance u mozgu koje povećavaju apetit, što je dobro je poznata činjenica u znanstvenim krugovima.  Istraživanja pokazuju da i ljudi, a ne samo miševi, konzumacijom glutaminata povećavaju rizik za pretilost. 

Glutaminat se u velikoj mjeri koristi u proizvodnji hrane kao pojačivač okusa. Dodaje se u sve gotove i polugotove proizvode, u mješavine začina i kocke za juhu. Nalazi se u suhomesnatim proizvodima, hrenovkama, salamama i kobasicama. Prehrambenoj je industriji uvijek cilj upotrebiti što manje mesa a što više vode i jeftinog škroba, zato u takve razrijeđene hrenovke i salame mora dodati različite kemijske dodatke i pojačivače okusa, jer ih inače onako bezukusne nitko ne bi kupovao. Kad sljedeći put posegnete za omiljenom vrstom hrenovki ili salame, pročitajte deklaraciju. Provjerite koliki je postotak mesa, jer sve ostalo su voda, škrob, kemikalije i pojačivači okusa. Uz pomoć glutaminata proteini poprimaju jedan više “mesni” okus, čak i kada u proizvodu uopće nema mesa. Ovo je odličan način da se kupcima prevare osjetila okusa.


Istraživanja su pokazala da glutaminat smeta funkcijama mozga, uzrokuje migrene, promjene raspoloženja pa čak i astmu. Jedna četvrtina stanovništva reagira na visoke doze glutaminata bez da razumije o čemu se radi. Ovi se problemi prvi put spominju kao ”sindrom kineskog restorana”, jer su osobe koje su često jele kinesku hranu, u kojoj se koriste velike količine glutaminata (tzv. umami – peti okus), upravo nakon jela dobivale reakcije poput migrene, nervoze želuca, pomutnje u glavi, proljeva, nepravilnosti rada srca, astme ili nagle promjene raspoloženja. U vrlo visokim dozama glutaminat uništava živčane stanice i mrežnicu oka.

Čim je otkrivena povezanost između glutaminata i zdravstvenih problema, u medijima je započela kritika prehrambene industrije zbog nekontroliranog dodavanja glutaminata u sve gotove i polugotove proizvode. Bojkot ovih proizvoda od strane potrošača sve je veći i inteligentni proizvođači sa sluhom za promjene počeli su proizvoditi namirnice bez glutaminata, te to jasno ističu na pakiranjima. Također, i mnogi restorani prestaju koristiti glutaminate, pa ćemo po restoranima diljem svijeta sve češće nailaziti na oznaku NO MSG.

Najbolji način da se zaštitimo od štetnih glutaminata je da ne kupujemo industrijske prerađevine koje ga sadrže. Najsigurnije je da kupujemo čiste nezagađene namirnice i sami kuhamo svoju hranu, jer samo tako možemo znati što jedemo, s obzirom da industrija na deklaracijama ne navodi skriveni glutaminat koji se krije pod drugim imenima.

Na deklaracijama može stajati glutaminat, pojačivač okusa, E620 - 625, MSG (engl. monosodium glutamate), MNG (hrv. mononatrijev glutaminat), kvaščev ekstrakt, hidrolizirani biljni protein, hidrolizirani sojin protein, sojini proteini itd. U nastavku slijedi detaljni popis sastojaka koji uvijek ili često sadrže mononatrijev glutaminat (prerađenu nevezanu glutaminsku kiselinu), a jako ih je puno gdje je naziv glutaminat – skriven. Popis je složen iz izvješća potrošača o nuspojavama u posljednjih 20 godina i iz informacija dobivenih od proizvođača i prehrambenih tehnologa.

Nazivi sastojaka koji UVIJEK sadrže prerađenu nevezanu glutaminsku kiselinu:

glutaminska kiselina (E 620), glutaminat (E 620)
mononatrijev glutaminat (E 621)
monokalijev glutaminat (E 622)
kalcijev glutaminat (E 623)
monoamonijev glutaminat (E 624)
magnezijev glutaminat (E 625)
natrijev glutaminat
kvaščev ekstrakt
bilo što “hidrolizirano”
bilo koji “hidrolizirani protein”
kalcijev kazeinat, natrijev kazeinat
kvasac, sastojci kvasca
autolizirani kvasac
želatina
teksturirani proteini
Vetsin, Ajinomoto (trgovačka imena mononatrijevog glutaminata)

Nazivi sastojaka koji ČESTO sadrže ili proizvode prerađenu nevezanu glutaminsku kiselinu:

karagenan (E 407)
bujon i temeljac
kocke za juhu
protein sirutke, koncentrat proteina sirutke
izolat proteina sirutke
bilo koji “okus” ili “aroma”
maltodekstrin
limunska kiselina (E 330)
bilo što “ultrapasterizirano”
ječmeni slad
pektin (E 440)
proteaza
bilo što “enzimski modificirano”
bilo što koje “sadrži enzime”
sladni ekstrakt
sojin umak
ekstrakt sojinog umaka
sojini proteini, koncentrat sojinih proteina, izolat sojinih proteina
bilo što “pojačano proteinima”
bilo što fermentirano
začini

Sastojci koji zajedno s mononatrijevim glutaminatom pojačavaju okus (nalaze se u namirnici uvijek zajedno s MNG-om)

dinatrijev-5’-gvanilat (E627)
dinatrijev-5’-inozinat (E631)
dinatrijevi-5’-ribonukleotidi (E635) 

Sastojci za koje se SUMNJA da sadrže ili da stvaraju suvišak prerađene nevezane glutaminske kiseline, koje služe kao okidač reakcija MNG-a kod visoko osjetljivih osoba

kukuruzni škrob
kukuruzni sirup
modificirani škrob
lipolizirane mliječne masnoće
dekstroza, rižin sirup, smeđi rižin sirup
mlijeko u prahu, mlijeko smanjene masnoće (npr. obrano mlijeko; 1% mlijeko; 2% mlijeko)
većina nemasnih ili malomasnih proizvoda
bilo što obogaćeno ili obogaćeno vitaminima

Napomena: Glutaminska kiselina koja se nalazi u neprerađenim proteinima ne uzrokuje navedene reakcije. Kako bi izazvala reakcije, glutaminska kiselina mora biti prerađena/proizvedena ili mora dolaziti iz fermentiranog proteina. Steknite naviku čitanja deklaracije i ne kupujte one proizvode koji imaju duge popise sastojaka i riječi koje ne razumijete.

srijeda, 22. rujna 2010.

Vegetarijanska prehrana na LCHF nacin


Kako je sve vise ljudi shvaca da je LCHF prehrana prirodna i zdrava, postavlja se pitanje da li vegetarijanci mogu jesti na LCHF nacin. Naravno da mogu. Prema LCHF prehrani je vazno da dobijemo visokovrijedne proteine koji sadrze sve aminokiseline potrebne za normalno funkcioniranje organizma. Ove proteine nalazimo u hrani zivotinjskog porijekla, a to su osim mesa - riba, morski plodovi, jaja i mlijecni proizvodi. Dakle vegetarijanci koji konzumiraju jaja i mlijecne proizvode (a mnogi jedu i ribu) nemaju problema s proteinom. LCHF takodjer podrazumijeva puno prirodnih i kvalitetnih masnoca, koje vegetarijanci mogu dobiti iz maslaca, vrhnja, zumanjaka, hladno presanog maslinovog i kokosovog ulja, orašastih plodova, sjemenki, avokada i svih proizvoda od kokosovog oraha. 

Sto se tice upotrebe zitarica u prehrani, vaze iste preporuke kao i za ljude koji jedu meso. Zdrave osobe normalne tjelesne tezine mogu jesti proizvode od zitarica ako su pravilno pripremljene. Zitarice zahtijevaju pazljivu pripremu jer sadrze vise sastojaka koji mogu uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme. Npr u svojoj opni sadrze fitinsku kiselinu koja sprecava apsorpciju kalcija, magnezija, bakra, zeljeza i cinka u probavnom traktu. Zato prehrana bogata nepravilno pripremljenim zitaricama moze lako dovesti do ozbiljnog nedostatka ovih minerala u tijelu i smanjivanja kostane mase. Zrno zitarica takodjer sadrzi inhibitore enzima koji onemogucuju rad enzima potrebnih za probavu hrane, slozene secere koji se ne mogu razgraditi i tesko probavljive proteine kao sto je gluten i drugi slicni proteini, koji uzrokuju alergije, probavne smetnje i mnoge druge zdravstvene probleme. Teske komponente iz zitarica se mogu donekle ublaziti pravilnom pripremom pomocu namakanja i fermentacije. Ako ne zelite izbaciti zitarice iz prehrane, onda barem izbacite psenicu jer je ona najgora stvar koja steti nasem zdravlju na mnoge nacine. Birajte bezglutenske i pseudozitarice, te sami pecite kruh kod kuce, jer nema zdravog kupovnog kruha.

Osobama sa zdravstvenim problemima i prekomjernom tjelesnom tezinom prema LCHF nacinu prehrane preporucuje se potpuno izbacivanja zitarica, brasna, tjestenine, krumpira, rize i ostalih namirnica bogatih secerom i skrobom. Svakako je potreban povecani unos prirodnih masnoca iz kojih tijelo crpi energiju kad nema pristup ugljikohidratima. Masnoce su osim toga neophodan izvor vitamina A, D, E i K koji su vazni za normalnu sintezu proteina u tijelu i mnoge druge funkcije. Masnoce takodjer daju dugotrajni osjecaj sitosti i zadovoljstva jer su vrlo vazne za mozak i zivce; cijelih 60% mozga se sastoji od masnoca.

Razloga za promjenu prehrane na vegetarijanstvo ima vise. Najcesci je to osjecaj nepravde nad nehumanim postupcima prema zivotinjama u masovnom uzgoju. Masovna proizvodnja stoke podrazumijeva i masovni uzgoj zitarica za prehranu stoke sto je vrlo nepovoljno i za zivotinje, i za ljude i za okolis. Kao sto ljudima najvise odgovara hrana na koju su genetski predodredjeni tako i zivotinjama odgovara njihova prirodna hrana a to nikako nije koncentrirana hrana na bazi soje i zitarica nego slobodna ispasa na otvorenim travnjacima. Unistavanje sumskih podrucja radi zemljoradnje unistava biolosku raznolikost prirode i iscrpljuje zemlju. Masovna upotreba anitibiotika, hormona rasta i stres kojem su zivotinje izlozene je neopravdan.

LCHF pokret podrazumijeva teznju za prirodnijim i zdravijim nacinom ljudske prehrane i visoku ekolosku svijest. Na covjeka se gleda kao na bice koje je sastavni dio prirode i njezinog poretka. Ova teznja za sto kvalitetnijom prehranom ukljucuje i zalaganje protiv masovne proizvodnje hrane, koja je uzrokovala unistavanje prirodnog bogatstva i drasticno pogorsanje kvalitete prehrambenih namirnica jer osiromasena zemlja daje hranu siromasnu hranjivim tvarima i nitko iz ovog nacina proizvodnje nije na dobitku osim industrije.

LCHF model prehrane ne naglasava konzumaciju mesa u smislu da se jede vise mesa nego obicno, vec se radi o boljem iskoristavanju zivotinja, odnosno upotrebi svih dijelova za prehranu, kako masnoce, iznutrica, tako i kostiju, tetiva i kože za kuhanje juha i sl. Takodjer se podupire lokalna proizvodnja na malo i organski uzgoj stoke, koji podrazumijeva pravedniji tretman zivotinja, oporavljanje bioloske raznolikosti u prirodi ali i bolji sastav prehrambenih namirnica. Masovna proizvodnja hrane u zadnjih 50 godina je dovela do drasticnog pogorsanja kvalitete prehrambenih namirnica sto pridonosi sirenju modernih bolesti. Unistavanje prirode je dovelo do klimatskih promjena. Stanje kakvo je danas je neodrzivo i mislim da ce se stvari morati promijeniti iz korijena. Ako to ne ucine ljudi ucinit ce priroda koja nas vec neko vrijeme upozorava klimatskim nepogodama.

LCHF se radi o smanjenom unosu secera i skroba i povecanom unosu masti. Izbacuju se industrijske preradjevine, margarin, štetna industrijska ulja, te se biraju namirnice sto blize svom izvornom cjelovitom obliku. Naravo da i vegetarijanci mogu poboljsati kvalitetu svoje prehrane slijedeci principe LCHF prehrane.


subota, 11. rujna 2010.

LCHF palačinke


LCHF palačinke I 

5 jaja
3,5 - 4 dl slatkog vrhnja
2 dl brašna od badema (ili fino samljevenih badema)
prstohvat morske soli
maslac za prženje

Istucite jaja mikserom, dodajte vrhnje, bademe i sol. Pecite na dosta maslaca.

Ako imate štednjak na plin pojačajte malo vatru kad ubacite maslac i tijesto pa kad se stvori "površina" palačinke smanjite vatru. Palačinke od badema nisu toliko elastične kao "obične" palačinke, pa ih je lakše preokrenuti ako se malo duže peku na laganijoj vatri.

Servirajte sa malinama, kupinama ili drugim bobičastim voćem i tučenim slatkim vrhnjem. Ili ih samo premazite maslacem :)


LCHF palačinke II - ove su bolje 

2 jaja
1 dl slatkog vrhnja ili kokosovog mlijeka
1,5 dl fino mljevenih badema ili kokosovog brašna
1 mala žličica psyllium praška
malo soli
malo praška za pecivo
malo vanilije

Umutiti pjenasto jaja, dodati ostale sastojke. Ostaviti da malo odstoji. Peći male palačinke na dosta maslaca, tako da se smjesa stavlja žlicom na tavu, pa se može odjednom peći recimo 4 palačinkice – tako ih je lakše okretati.


srijeda, 8. rujna 2010.

Kruh od kiselog tijesta


Prvo treba napraviti osnovu za kiselo tijesto ili prirodni kvas (sourdough) koji sadrzi lakto-bakterije koje zive u simbiozi sa kvasnim gljivicama. Ovome treba nekoliko dana da se napravi i to radite samo prvi put. Polovicu dobivenog tijesta koristite svaki put kad pecete kruh a drugu polovicu "nahranite" i spremite za slijedeci put.


Dan 1, ujutro
1 dl mlake vode pomijesajte sa 0,5 dl (30 g) razenog brasna (po mogucnosti organskog) u jednu vecu staklenku (jer ce ovo rasti). Naslonite poklopac na staklenku ali ga nemojte zaviti da ima pristup zraka. Ostavite na nekom toplijem mjestu u kuhinji, najbolje oko 20-25 stupnjeva. Ostavite da stoji tri dana, ali promuckajte lagano staklenku svako jutro i svaku vecer.

Dan 4, ujutro
Nadodajte 1 dl mlake vode i 1,5 dl (90 g) razenog brasna i promijesajte. Sada ce tijesto biti malo gusce.

Dan 4, navecer
Sada je proces vrenja vec zapoceo i tijesto bi trebalo malo narasti. Miris jos nije bas ugodan i tijesto treba nastaviti razvijati se da bi dobilo na snazi. Izlijte sadrzaj iz staklenke ali ostavite oko 0,5 dl, nadodajte 1 dl mlake vode i 1 dl (60 g) razenog brasna i promijesajte. Ako tijesto jos nije pocelo vreti (rasti) ostavite ga da stoji jos 12 sati.

Dan 5, ujutro
Ponovite prethodni postupak: izlijte sve osim 0,5 dl, nadodajte 1 dl mlake vode i 1 dl (60 g) razenog brasna, promijesajte i ostavite.

Dan 5, navecer
Ako je tijesto lijepo naraslo do dvostruke velicine i ima gustocu kao cokoladna pjena, znaci da je vas prirodni kvasac gotov. Ako ne izgleda tako, ponovite postupak jos jednom: izlijte sve osim 0,5 dl, nadodajte 1 dl mlake vode i 1 dl (60 g) razenog brasna, pomijesajte i ostavite. 

Kad je kvas gotov, uzmite jednu polovicu koju cete upotrebiti za pecenje kruha prema dolje navedenom receptu. Ostatak "nahranite" - dodajte 1 dl mlake vode i 1 dl brasna, pomijesajte i ostavite na toplom da se digne i zapjeni (obicno 5-6 sati). Tada, kad je najaktivniji, spremite ga u frizider. Ovako moze stajati oko 7 dana. Ako cete peci ponovo u roku od 7 dana, upotrebit cete polovicu a ostatak "nahraniti". Ako necete peci, izlijte polovicu, ostatak "nahranite", pa kad se digne i zapjeni vratite natrag u frizider. Na ovaj nacin mozete beskonacno dugo odrzavati zivu kulturu svog prirodnog kvasa. Jedan dio mozete i zamrznuti, za slucaj da vam kultura "ugine" sto se moze dogoditi ako ju ne nahranite (unutra su zivi mikroorganizmi).

Najjednostavniji kruh od kiselog tijesta

Navecer:
Pomijesajte polovicu kiselog tijesta, 3 dl mlake vode i 3 dl (180 g) pirovog ili razenog brasna. Sve brasno koje koristimo je od cjelovitog zrna. Pokrijte plasticnom folijom i ostavite preko noci na toplom mjestu.

Ujutro:
Nadodajte 0,5 dl mlake vode, 300 g brasna pira (spelta) od cjelovitog zrna, 2 cajne zlicice soli (10 g), 1 veliku jusnu zlicu maslaca ili svinjske masti i 1-2 zlice meda. Zamijesite na ruke ili u masini i ostavite da kvasa do dvostruke velicine, otprilike 2 sata.

Uzmite jednu posudu promjera 22 cm, oblozite je masnim papirom za pecenje, i prebacite tijesto u nju. Pokrijte kuhinjskom krpom i ostavite da se dize oko 1 sat.

Ukljucite pecnicu na 275 stupnjeva na vrijeme da se dobro ugrije. Kad stavite posudu sa tijestom u pecnicu smanjite temperaturu na 250 stupnjeva. Nakon 15 minuta smanjite na 200 stupnjeva i ostavite da se pece jos 15-20 minuta. Ako imate termometar, zabodite ga u kruh i kad je unutrasnja temperatura kruha oko 98 stupnjeva kruh je gotov. Izvadite ga iz posude, umotajte u kuhinjsku krpu i ostavite na resetki da se hladi.

Razeno brasno daje malo kiselkasti okus. Ja pecem sa pirom jer je neutralnijeg okusa a puno laksi za probavu od psenicnog brasna. Mozete kombinirati vrste brasna koje zelite, ali kvasac uvijek hranite razenim brasnom.




ponedjeljak, 6. rujna 2010.

Zdrav dorucak za djecu

Vecina vjeruje da je zdrav dorucak za djecu cornflakes, musli i druge zitne pahuljice. No, ove "ekspandirane" stvari se proizvode u velikim strojevima za istiskivanje, pod djelovanjem visokih temperatura i jakog pritiska. Taj proces unistava vecinu hranjivih tvari iz zitarica, osjetljiva ulja oksidiraju (uzegnu se) a odredjeni proteini iz zitarica postaju toksicni.

Jedan naucnik je napravio pokus sa misevima: jednom misu je dao da jede neobradjene zitarice, drugom je dao da jede zitne pahuljice a trecem je dao kartonsku kutiju od tih pahuljica. Prvi mis koji je jeo zitarice je pozivio najduze, a drugi mis koji je jeo pahuljice uginuo je prije nego treci mis koji je pojeo kartonsku kutiju od pahuljica! Pa naravno, ne moze se hranom tako manipulirati bez posljedica. 

Ovo se isto odnosi na "ekspandiranu rizu" od koje se prave rizini kolacici ili keksi. Ovako proizvedene pahuljice su vrlo teske za probavu i imaju snazniji ucinak na inzulin nego secer i bijelo brasno. U procesu proizvodnje tj istiskivanja pahuljica, fitinska kiselina iz opne zitarica ostaje netaknuta, a enzim fitaza koji djelimicno razgradjuje fitinsku kiselinu u probavnom traktu nestaje. 

Povrh svega, pahuljice za dorucak koje se serviraju sa nemasnim mlijekom su nutritivno siromasne i prepune secera. Postoji zdraviji i hranjiviji nacin pripreme zitarica za dorucak. 

Zobena kasica (2 porcije) 

Navecer: u manju posudu u kojoj cete ujutro skuhati kasicu stavite 1 salicu (2 dl) tople vode, 2 zlice jogurta i 1 salicu zobenih pahuljica iz organskog uzgoja, poklopite i ostavite preko noci. Ujutro: nadodajte jos 1 salicu vode i malo soli i zakuhajte. Kuhajte par minuta dok se kasica ne zgusne. Kad je gotova sklonite je sa vatre i rastopite u kasici 2 zlice maslaca i umijesajte dva zumanjka. Ako se bojite sirovog zumanjka, dodajte ga pri kraju kuhanja. 

Po zelji mozete dodati: naribanu jabuku i malo cimeta, zgnjecenu bananu, maline ili kupine, kokosove pahuljice ili samo zasladiti sa malo meda. Uz to djeci servirajte jogurt ili kefir. Umjesto zobenih mozete na isti nacin pripremati razene ili neku drugu vrstu "spljostenih" pahuljica. 

Jaja su uvijek izvrstan izbor za dorucak djeci, kao i kruh od pravilno pripremljenog brasna sa maslacem, sirom, vrhnjem, slaninom ili domacom kobasicom. Saka badema ili oraha su dobra nadopuna. Ako djeca hoce hrskave "musli" napravite ih od orasastih plodova i sjemenki (bademi, orasi, ljesnjaci, bucine, suncokretove sjemenke...) Sjemenke stavite na jedan pleh i zapecite u pecnici 10-tak minuta na najnizoj temperaturi. Bademe, ljesnjake i orahe nasjeckajte grubo i pomijesajte sve sastojke u jednu posudu i dobili ste gotovu vlastitu mjesavinu musli za brzi dorucak s jogurtom, kefirom, svježim sirom, vrhnjem ili sl. Pospite cimetom.



nedjelja, 5. rujna 2010.

Pravilna priprema žitarica



Narodi tradicionalnih kultura, koji su u prehrani koristili žitarice, obavezno su ih prije konzumacije pravilno pripremali. Pravilna priprema žitarica podrazumijeva namakanje, proklijavanje i fermentaciju, kako bi se iz žitarica uklonili antinutrijenti i one učinile lakše za ljudsku probavu. Ovi procesi neutraliziraju inhibitore enzima – spojeve koji blokiraju rad enzima veoma važnih za pravilnu probavu hrane. Njihovom neutralizacijom omogućava se proizvodnja enzima, koji nam onda pomažu da iskoristimo puno više vitamina iz žitarica, osobito onih B skupine. 



Namakanje brašna u jogurtu ili kiselom mlijeku, 12 do 24 sata, neutralizira fitinsku kiselinu, koja inače onemogućava iskorištavanje minerala u našem tijelu. Mliječna kiselina i lakto-bakterije iz fermentiranih mliječnih proizvoda razgrađuju i kompleksne molekule škroba, iritirajuće tanine i teško probavljive proteine na jednostavnije komponente, koje tako postaju lakše za probavu. Također, tijekom procesa namakanja povećava se i sadržaj vitamina i enzima. Sjemenje koje se natopi u mlakoj vodi “misli” da je vrijeme za rast pa pruža izdanke – klice – tražeći zemlju u kojoj će rasti. Klice su posebno bogate enzimima, vitaminima i mineralima koji biljci trebaju za uspješan razvoj i rast.

U prošlosti su ljudi diljem svijeta znali kako učiniti sjemenje i zrnje lakše probavljivim i korisnijim, a danas se, uz svu znanost, o tome ne zna gotovo ništa. Stari narodi širom svijeta tisućama su se godina koristili ovim tehnikama pripremanja žitarica, sve do modernog doba u kojem je industrija preuzela stvar u svoje ruke i počela s brzom proizvodnjom hrane.

Životinje preživači, kao npr. krava, imaju četiri želuca od kojih prvi služi kao prostor za fermentaciju u kojem bakterije razgrađuju sastojke iz biljne hrane. Kako mi u svom probavnom sustavu nemamo ovu mogućnost pred-probave biljne hrane, ako ipak želimo jesti žitarice, trebamo oponašati ovaj proces prije njihovog unošenja u organizam. Kruh koji su pekli stari narodi, uvijek je bio pripremljen od kiselog tijesta koje je kvasalo nekoliko dana. Taj postupak neutralizira antinutrijente iz žitarica i čini ih lakše probavljivim za čovjeka, čiji želudac i crijeva nisu građeni za probavljanje zrnja žita.

Žitarice uopće nisu zdrava hrana kako smo to vjerovali. Pšenica je najgora moguća žitarica koja izaziva cijeli niz modernih bolesti. Zato je pšenicu i druge glutenske žitarice najbolje izbjegavati, a ako baš želite nastaviti jesti žitarice, onda birajte bezglutenske vrste i pseudožitarice i pravilno ih pripremajte. Kruh pecite od 100% kamenom mljevenog cjelovitog brašna iz organskog ili biodinamičkog uzgoja, koji ne dozvoljava sintetičke i kancerogene kemikalije i gnojiva. Od takvog brašna pripremajte kruh na tradicionalan način, od kiselog tijesta. Metoda kiselog kvasanja, kao i namakanje i klijanje, neutralizira antinutrijente iz žitarica pa tako smanjuje štetno djelovanje žitarica na zdravlje. 

Pročitajte:


subota, 4. rujna 2010.

LCHF casopis u Svedskoj


Citam danas predzadnji broj LCHF casopisa. (Da, LCHF u Svedskoj ima i svoj casopis!) Casopis su osnovali Annika Dahlqvist, specijalista opce medicine iz Njurunde koja se tvrdoglavo izborila za sirenje LCHF u Svedskoj, Sten Sture Skaldeman, novinar i bivsi dijabeticar tipa 2 koji se uz pomoc LCHF prehrane izlijecio od dijabetesa i prepolovio u tezini, napisao vise knjiga o LCHF), Bo Zackrisson, novinar i glavni urednik znanstvenog casopisa Znanost 20-tog stoljeca te Margareta Lundström, pokretacica najposjecenijeg foruma LCHF u Svedskoj Ugljikohidrati u fokusu koji danas broji preko 12 000 clanova.

Strucni suradnici koji casopisu pruzaju znanstvenu potporu su Jörgen Vesti-Nielsen, vodeci specijalist diabetolog iz Karlshamna (koji je napravio najpoznatije istrazivanje o LCHF prehrani na dijabeticarima), Uffe Ravnskov, docent iz Lunda (koji je vec preko 30 godina angaziran u pitanjima kolesterola i njegove ”stetnosti” te je o tome napisao vise knjiga na raznim jezicima), Andreas Eenfeldt, opci lijecnik specijalizant iz Karlstada (tzv ”Kostdoktorn” doktor za prehranu koji pise najcitaniji sajt o LCHF u Svedskoj a uskoro izlazi i sa svojom prvom knjigom o LCHF) te Björn Hammarskjöld, umirovljeni doktor biokemije.

Sama ova imponirajuca lista govori dovoljno o ozbiljnosti LCHF pokreta u Svedskoj i vaznosti ovog nacina prehrane ne samo za lijecenje pretilosti vec i mnogih drugih bolesti. Brojni drugi lijecnici, znanstvenici i profesori pisu clanke kao gostujuci tekstopisci ili kao intervjuirane osobe za casopis. Takodjer mnogi LCHFisti dijele s citateljima svoja iskustva s ovom prehranom i njenim ucinkom na zdravlje i mrsavljenje.

U ovom broju interesantna reportaza o norveskoj doktorici Sofie Hexeberg (na slici) koja vec dugi niz godina u svojoj lijecnickoj praksi u Oslu lijeci pacijente koji pate od pretilosti, dijabetesa te drugih bolesti metabolickog sindroma, prepisujuci im - promjenu prehrane na LCHF! Ona je prosla dug put od svog medicinskog skolovanja gdje su je ucili o ”kalorijama unutra” i ”kalorijama van” te da se treba jesti manje a kretati vise da bi se smrsavilo. ”Oni koji zbrajaju kalorije su potpuno u krivu” prica dr Hexeberg ”najvaznije je sto jedemo a ne koliko jedemo”. Naporno radi u dvije privatne klinike, pise clanke i odgovara na intervjue, a nedavno je izasla i sa svojom knjigom Zdravi sa niskougljikohidtanom prehranom – novi zivot sa pravom hranom. Takodjer je angazirana kao jedan od pokretaca alternativnog udruzenja Prehrambena reforma za pretilost i dijabetes.

Solveig-Elise Hansen je djevojka kojoj je dr Haxeberg spasila zivot. Solveig je tezila 265 kilograma, imala BMI 85 i obim struka 192 cm! 10 godina svoje mladosti je provela trazeci pomoc od lijecnika. Iako joj je dijagnosticirana inzulinska rezistencija (otpornost stanica na inzulin uslijed cega dolazi do velikih poremecaja u metabolizmu) ipak su specijalisti interne medicine rekli da ne mogu pronaci nikakve hormonalne uzroke njezinoj debljini??!

Kad je Solveig dosla kod doktorice Hexeberg u maju 2006 godine, dobila je upute da pocne sa niskougljikohidratnom prehranom. Kad je Solveig prestala unositi secer i skrob u organizam, spustila se razina inzulina u njezinom krvotoku i masne rezerve sa njezinog tijela su oslobodjene: mogle su se poceti trositi za energiju. Rezultat je bio da je izgubila 90 kilograma za 90 dana! A onda jos toliko ali laganijim tempom. Solveig je jela meso, ribu, jaja, sir i povrce koje raste iznad zemlje.

Solveig sada ima 30 godina i upravo je dobila svoj prvi posao u zivotu kao teta u vrticu (jadna djevojka nije bila u stanju raditi dok je bila bolesno pretila). Tek kad je izgubila prvih 90 kilograma pocela je sa laganim setnjama koje su vremenom postajale sve intenzivnije. Kako nas ono uce: jedi manje kreci se vise? Ova djevojka je izgubila prvih 90 kilograma ciste masti za 90 dana bez kalorijskog ili kolicinskog ogranicavanja hrane, sjedeci jer se nije ni mogla kretati.

Koja sreca da je naisla na pametnu i sposobnu doktoricu Sofie Hexeberg…


srijeda, 1. rujna 2010.

Prirodna i zdrava prehrana za cijelu obitelj


Djeca, mladi u razvoju i zdrave odrasle osobe normalne tjelesne tezine ne trebaju ogranicavati unos ugljikohidrata na isti nacin kao odrasle osobe koje imaju razloga za strogi LCHF. Da se razumijemo, secer i bijelo brasno ne treba jesti nitko, kao ni margarin ni industrijska ulja. Ali neka jela od cjelovitih zitarica i mahunarki mogu sacinjavati dio zdrave prehrane, ako su pravilno pripremljena. 

Zitarice su vrlo problematicna grupa namirnica, jer su vrlo teske za probavu i sadrze tzv ”antinutrijente” koji sprecavaju apsorpciju vaznih minerala u tijelu. Ovaj problem se moze donekle rijesiti pravilnom pripremom zitarica koja obuhvaca natapanje, fermentaciju i/ili proklijavanje. Drevni narodi sirom svijeta su se tisucama godina koristili ovim tehnikama pripremanja zitarica, sve do modernog doba kad je industrija preuzela svar u svoje ruke i pocela s brzom i masovnom proizvodnjom hrane. 

Vanjska ljuska zrna zitarice, kao i zrna mahunarki sadrzi fitinsku kiselinu koja sprecava apsorpciju i iskoristavanje kalcija, magnezija, zeljeza, bakra i cinka. Ovo su vrlo vazni minerali koji ucestvuju u vitalnim funkcijama naseg tijela i njihov nedostatak dovodi do mnogih bolesti. Natapanje brasna zitarica u jogurtu (kefiru, kiselom mlijeku) 12 – 24 sata neutralizira fitinsku kiselinu. Mlijecna kiselina i lakto-bakterije iz jogurta razgradjuju i predprobavljaju kompleksne molekule skroba, iritirajuce tanine i tesko probavljive proteine koje sadrze zitarice. Natapanje povecava sadrzaj vitamina i cini da svi hranjivi sastojci postaju laksi za apsorpciju.

Tijesto s ovako pripremljenim brasnom puno je podatnije i ukusnije nego s obicnim bijelim brasnom ili cjelovitim brasnom koje nije natapano. Od njega mozete raditi kruh, palacinke, mafine, ustipke... Isprobajte ovaj kruh od natopljenog brasna: Kruh sa grozdjicama i ljesnjacimaMoja preporuka je da birate cjelovito i organsko brasno svih drugih vrsta zitarica osim psenice, jer je ona najgora zitarica

Mozda se neki od vas sjecaju kako su nase bake mijesile kruh? U stara vremena nije bilo kupovnog kvasca vec se pekao kruh od kiselog tijesta ili prirodnog kvasa (sourdough). Ovo se dobije od brasna i vode koje se pusti nekoliko dana da stoji pa se tako razviju kvasne gljivice i mlijecno-kisele bakterije. Ova osnova se kasnije koristi za pecenje kruha umjesto kupovnog kvasca. Dio se ostavi za novo pecenje samo se treba ”nahraniti” sa novom kolicinom brasna i vode. Ovakav nacin pecenja kruha neutralizira gore spomenute antinutrijente iz zitarica, olaksava probavljivost kruha i povecava mu hranjivu vrijednost. I ne samo to, vec mu i produzava trajnost. Poznat je i drevni recept za kruh od proklijanog zita koje se pece na niskoj temperaturi ili se susi kako bi se sacuvali enzimi iz klica.

Dakle kruh moze biti i zdrav i nezdrav, ovisno da li ste ga kupili u pekari ili pripremili sami na pravilan nacin. Umjesto tjestenine, njoka i knedli od pseničnog brasna, birajte radije druge vrste zitarica ili pseudozitarica kao prilog jelu. Djeci je potrebno puno prirodnih zdravih masnoca pa za pripremu jela koristite maslac, svinjsku mast, maslinovo i kokosovo ulje, a margarin i industrijska ulja bacite u smece. 

Dodajte djeci prirodne masnoce u njihove obroke. Skuhate li djeci ujutro zobene pahuljice u vodi, te dodate malo nemasnoga mlijeka i dzema i posaljete djecu u skolu, oni ce biti gladni nakon sat-dva, jer ovakakav obrok sadrzi samo prazne ugljikohidrate bez hranjivih sastojaka. Onda ce djeca preko malog odmora trcati kupiti slatkise ili neku brzu hranu sto ce ih jos vise izgladniti i oduzeti im energiju koja im je potrebna za normalan rast, razvoj i ucenje. Medjutim ako navecer natopite zobene pahuljice u vodu sa malo jogurta, pa ih ujutro skuhate i dodate puno maslaca i jedan zumanjak, djeca ce dobiti masnocu i hranjive tvari i to je onda potpuno drugaciji obrok koji ce djeci osigurati sitost i energiju za  ucenje i razvoj.

Zitarice (osim psenice), mahunarke, razna peciva od brasna i prirodnih sladila pripremljena na pravilan nacin, mogu predstavljati jedan dio prirodne i zdrave prehrane djece i mladih u razvoju, kao i odraslih zdravih osoba normalne tjelesne tezine. Ali ne veci dio prehrane. Ako i niste na LCHF svakako je pozitivno da smanjite unos ugljikohidrata i procesirane hrane te povecate unos prirodnih zdravih masnoca. Osnova prirodne i zdrave prehrane za cijelu obitelj treba biti prava prirodna hrana u njenom izvornom obliku: jaja, meso, riba, prirodne masnoce, povrce, voce, punomasni mlijecni proizvodi, uz orasaste plodove, sjemenke i zitarice pripremljene na pravilan nacin. Birajte pravu hranu u njenom izvornom cjelovitom obliku, a izbjegavajte procesiranu hranu - nutritivno osiromasene industrijske preradjevine krcate kemikalijama.




Ako smatrate da su informacije koje ste ovdje dobili za vas vrijedne i ako želite podržati moj volonterski rad na ovom blogu, možete to učiniti novčanim darom.

Copyright © 2010-2014 Anita Šupe. Podijelite sadržaj s ovih stranica ali navedite izvor i ime autora.

Informacije sadržane na ovom blogu imaju svrhu općeg informiranja i nisu namijenjene kao medicinski savjet niti kao zamjena za savjet vašeg liječnika.