Njegovo veličanstvo - maslac

Mnoge kulture širom svijeta tisućljećima su cijenile maslac kao superhranu i on je bio osnovna namirnica mnogih iznimno zdravih naroda. U izoliranim švicarskim alpskim selima postojao je običaj da se u crkvi ostavi zdjela maslaca s upaljenim fitiljem da gori kao znak božanstva u maslacu. Arapski su narodi također cijenili maslac, posebice onaj duboke žuto-narančaste boje, dobiven od životinja koje su pasle po zelenim livadama u proljeće i jesen. Američka narodna predaja svjedoči kako su djeca odrasla na maslacu bila robusna i čvrsta, dok su djeca koja su pila obrano mlijeko bila blijeda i slabašna.

Osim što je božanstvenog okusa i može se koristiti uz svako jelo i za pripremu svih jela, maslac ima brojna zaštitna svojstva za naše zdravlje. Iako medicinski autoriteti još uvijek tvrde da je maslac opasan za srce i da ga, kao i druge prirodne masnoće životinjskog porijekla, trebamo izbjegavati, ipak najnovija saznanja pokazuju da prirodne masnoće poput maslaca, nemaju nikakve veze sa srčano-žilnim i drugim oboljenjima. Štoviše, dokazano je da maslac sadrži mnoge hranjive tvari koje djeluju preventivno protiv mnogih bolesti.

Maslac je bogat vitaminom A koji je potreban za zdravlje štitnjače i nadbubrežnih žlijezda, pravilnog funkcioniranja srca i krvožilnog sustava. Abnormalnosti srca i većih krvnih žila javljaju se upravo u djece čije majke imaju nedostatak vitamina A. Maslac sadrži lecitin, tvar koja pomaže u pravilnoj asimilaciji i metabolizmu kolesterola i drugih komponenti masnoća, te također sadrži niz antioksidanata koji nas štite od slobodnih radikala koji oštećuju arterije. Vitamin A i vitamin E, kao i selen iz maslaca, igraju snažnu antioksidacijsku ulogu. Kolesterol u maslacu ima, između ostalog, moćno antioksidacijsko djelovanje protiv štetnih slobodnih radikala, koje često unosimo kroz oštećene i užegnute masnoće iz margarina i drugih industrijskih proizvoda. Istraživanja su pokazala da ljudi koji jedu pravi maslac imaju upola manji rizik od razvijanja srčanih bolesti, nego ljudi koji umjesto maslaca biraju margarin.

Maslac ima i snažna antikancerogena svojstva. Njegove kratkolančane i srednjelančane masne kiseline imaju snažne učinke protiv tumora. Maslac također sadrži CLA (konjugiranu linolensku kiselinu) koja pruža izvrsnu zaštitu protiv raka, te je snažan antioksidant i jača imunološki sustav. Sadržaj CLA je međutim tri do pet puta veći u maslacu pašnih životinja, nego u maslacu životinja iz konvencionalnog uzgoja koje se hrane žitaricama. Vitamin A te antioksidanti u maslacu: vitamin E, selen i kolesterol, štite protiv raka kao i protiv srčanih bolesti. Vitamin A, kao i kratki i srednji lanci masnih kiselina, jačaju i imunološki sistem.

Wulzen faktor (anti-stiffness factor), tzv. faktor protiv ukočenosti, jedinstvena je komponenta maslaca. Nizozemski naučnik Wulzen otkrio je da ovaj faktor štiti od kalcifikacije u zglobovima, degenerativnog artritisa, kao i od stvrdnjavanja arterija. Nažalost, ova vitalna supstanca uništava se pasterizacijom i nalazi se samo u svježem nepasteriziranom mlijeku i maslacu.

Vitamini A i D koje nalazimo u maslacu esencijalni su za pravilnu apsorpciju kalcija i stoga neophodni za jake kosti i zube. Pošast osteoporoze u zemljama gdje se pije puno mlijeka posljedica je toga što ljudi biraju pasterizirano obrano mlijeko s manje mliječne masti, vjerujući da je to bolje za njihovo zdravlje. No kalcij se iz mlijeka ne može iskoristiti bez masti i vitamina topivih u mastima, kao ni bez enzima koji se uništavaju pasterizacijom, pa je tako kalcij iz obranog pasterizirang mlijeka beskoristan. Maslac ima također antikariogeni učinak, tj. štiti zube od propadanja.

Maslac je dobar izvor joda u obliku koji se dobro apsorbira, pa konzumacija maslaca sprečava gušavost u područjima u kojima nisu dostupni morski plodovi. Osim toga, vitamin A iz maslaca neophodan je za pravilno funkcioniranje štitne žlijezde.

Mliječna mast sadrži glikosfingolipide, specijalnu kategoriju masnih kiselina koje štite od gastrointestinalnih infekcija, osobito u vrlo mladih i starijih osoba. Kolesterol u mliječnoj masti promiče zdravlje crijevne stijenke i štiti od karcinoma debelog crijeva. Kratki i srednji lanci masnih kiselina štite od patogena i imaju jaki antigljivični učinak, pa maslac igra važnu ulogu u liječenju candide (Candida albicans).

Mnogi čimbenici u maslacu osiguravaju optimalan rast djece. Glavni među njima je vitamin A. Djeca koja su kao bebe u majčinoj utrobi bila lišena dovoljne količine vitamina A često imaju uska lica i koštanu strukturu, mala nepca i zbijene zube. Ozbiljni nedostatak vitamina A dovodi do sljepoće, skeletnih problema i drugih urođenih deformacija. No, djeca koja od začeća imaju dovoljne količine vitamina A, imaju lijepo razvijene široke kosti lica, snažne i zdrave zube i odličnu koštanu strukturu. Vitamin A također ima značajnu ulogu u razvoju spolnih obilježja.

Vitamin K2 iz maslaca neophodan je za optimalan rast djece i prisutan je samo u mliječnoj masti dobivenoj od krava sa zelenih pašnjaka. Kolesterol koji se nalazi u maslacu igra važnu ulogu u razvoju mozga i živčanog sustava. Nije slučajno da je majčino mlijeko puno kolesterola i sadrži preko 50% kalorija iz mliječne masti, jer to upravo djeca trebaju za optimalan rast i razvoj.

Mnogi ljudi su se odrekli maslaca vjerujući da ih masnoće debljaju. No, kratki i srednji lanci masnih kiselina iz maslaca ne pohranjuju se u masnom tkivu već se koriste za brzu energiju. Osim toga, maslac je bogat hranjivim tvarima, što daje dobar osjećaj sitosti, za razliku od nutritivno siromašnih prerađevina poput margarina, koje tijelu ne pružaju ono što mu treba pa tako izazivaju glad i potrebu za prejedanjem. Interesantno je popratiti koleraciju između konzumacije maslaca i debljine u Švedskoj. Od 1980-ih godina, otkada je krenula agresivna kampanja za light proizvode i otkada je potrošnja maslaca pala za skoro 60%, pretilost i prekomjerna tjelesna težina povećala se za 50%. Međutim, od 2005. godine potrošnja maslaca je ponovo porasla, jer svaki četvrti Šveđanin jede prema LCHF principu. To je konačno dovelo do ponovnog smanjenja postotka pretilih u Švedskoj.

Više nije tajna da je maslac zdrava namirnica, dok su margarin i hidrogenizirane masnoće iz prerađevina štetne. No, osim što brinemo za svoje zdravlje, konzumacijom domaćeg pravog maslaca i drugih kvalitenih mliječnih proizvoda od pašnih krava, potičemo i obiteljska poljoprivredna gospodarstva i lokalnu ekonomiju. Prirodan uzgoj krava na zelenim pašnjacima, podrazumijeva i rotiranje usjeva i ostavljanje različitih dijelova farme za ispašu krava, što istovremeno zemlji pruža koristan odmor i visokokvalitetno gnojivo. Polja koja se obrađuju na ovaj način daju vrlo kvalitetno povrće i usjeve u kasnijim sezonama, bez dodavanja dušičnih gnojiva i s minimalnom upotrebom pesticida. Isto tako, kokoši koje slobodno trče po dvorištu i kljucaju crviće daju jaja vrhunske prehrambene kvalitete, koja obiluju vitaminom A i korisnim omega-3 masnoćama. Zato nastojmo kupovati maslac, vrhnje, punomasno mlijeko i jaja iz slobodnog organskog uzgoja. To će proizvođaču donijeti dobru i poštenu dobit, a nama potrošačima osigurati nutritivno bogate visokokvalitetne prehrambene namirnice.

Maslo (pročišćeni maslac, ghee)

Neki ljudi su osjetljivi na mliječne proizvode. Alergiju obično izaziva mliječni protein kazein iz pasteriziranog mlijeka, a intolerancija se odnosi na mliječni šećer laktozu, kod osoba kojima nedostaje enzim laktaza pomoću kojeg se razgrađuje mliječni šećer. Maslac sadrži 80% mliječne masti, ali i manji postotak mliječnog proteina i mliječnog šećera. Ako napravimo maslo, uklanjamo protein i laktozu i ostaje samo 100 % čista mliječna mast koju izvrsno podnose i oni koji su osjetljivi na ostale mliječne proizvode. Ima dugu trajnost i pogodno je za prženje jer je stabilno na visokoj temperaturi.

Postupak:

Kilogram maslaca rastopite u posudi na laganoj temperaturi. Ostavite ga da lagano kuha (struji) oko 20 minuta, na najnižoj temperaturi i bez miješanja. Uklonite bijelu pjenu koja se taloži na rubovima posude, to je mliječni protein. Zatim maslo ostavite 15 minuta da se hladi, bez da ga dirate ili mičete posudu. Za to vrijeme ostatak proteina past će na dno posude. Pažljivo izlijte maslo u drugu posudu bez taloga. Eventualno ga možete procijediti kroz filter za kavu ili gazu. Izlijte ga u staklenku i zatvorite. Rok trajanja je neograničen.

Dobre i loše masnoće

Često se priča o kvaliteti masnoće pa čujemo da postoje one “dobre” i one “loše”. Sigurno ste čuli da su biljna ulja i margarin zdravi, a masnoće životinjskog porijekla štetne. Zapravo je potpuno obrnuto. Da bismo shvatili razliku potrebno je znati ponešto o kemiji masnoća. Masnoće ili lipidi su organski spojevi netopivi u vodi. Sastoje se od određenog broja masnih kiselina, a masne kiseline se uglavnom sastoje od atoma ugljika i vodika udruženih u lance raznih duljina. Ako je odnos između atoma ugljika i vodika ispravan, tj. sve raspoložive veze ugljika su popunjene ili zasićene atomima vodika, kažemo da su masne kiseline zasićene. Struktura im je pravilna i ravna te molekule tijesno prianjaju jedne uz drugu, zbog čega su ove masnoće na sobnoj temperaturi u krutom stanju. Zasićene masnoće prevladavaju u hrani životinjskog porijekla, u maslacu, svinjskoj masti, mliječnim masnoćama, mesu, peradi i jajima, te u tropskim uljima kao što su kokosovo i palmino ulje. Prevladavaju također u majčinom mlijeku, a naše tijelo samo proizvodi zasićene masnoće iz ugljikohidrata. Zasićene masnoće su vrlo stabilne pri visokim temperaturama, zato su pogodne za pripremu hrane. 

Osim zasićenih, postoje i nezasićene masnoće. To znači da nekim masnim kiselinama nedostaju dva ili više atoma vodika. Kod jednostruko nezasićenih (mononezasićenih) masnih kiselina nedostaju dva atoma vodika pa su radi toga dva atoma ugljika povezana dvostrukom vezom. Zbog dvostruke veze ove su molekule zakrivljene i ne prianjaju jedna uz drugu na isti način kao u zasićenim masnoćama. Zato su ove masnoće na sobnoj temperaturi u tekućem stanju, dok ohlađene poprimaju nešto krući oblik. Prevladavaju u maslinovom ulju, avokadu i orašastim plodovima, ali se u velikim količinama nalaze i u hrani životinjskog porijekla. Relativno su stabilne pri višim temperaturama, što znači da su pogodne za zagrijavanje. 

Višestruko nezasićene (polinezasićene) masne kiseline imaju dvije ili više dvostrukih veza među atomima ugljika jer im nedostaju četiri ili više atoma vodika. Zbog dvostrukih veza ove su molekule zakrivljene i ne mogu prianjati jedna uz drugu, radi toga su ova ulja u tekućem stanju i kad su ohlađena. Polinezasićene masnoće prevladavaju u svim biljnim uljima, osim maslinovog i kokosovog. One su vrlo nestabilne molekule, što znači da s obzirom da im nedostaju atomi vodika one ih pokušavaju “ukrasti” od drugih molekula koje se nalaze u blizini. Posebno su reaktivne u prisustvu zraka, svjetla, temperature i pritiska, pri čemu dolazi do oksidacije, tj. ulja postaju užegla. Prilikom oksidacije stvaraju se vrlo štetni spojevi koji uzrokuju upalne procese u krvotoku, bubrezima, plućima i crijevima, pa konzumacija ovih ulja ima izuzetno negativan učinak na naše zdravlje. Višestruko nezasićena ulja nisu pogodna za zagrijavanje. 

Dakle, za termičku pripremu hrane najsigurnije je koristiti masnoće u kojima prevladavaju stabilne zasićene masne kiseline, a to su maslac ili ghee (pročišćeno maslo), kokosovo ulje, svinjska mast i druge životinjske masti ako su nam pri ruci: pileća, guščja, pačja i goveđa mast. Maslinovo ulje u kojem prevladavaju jednostruko nezasićene masne kiseline također možemo koristiti za pripremu hrane. Iako nije zasićeno, ovo ulje sadrži polifenole i tokoferole koji štite ulje od oksidacije. No s obzirom na visoku cijenu ovog ulja, ekonomičnije je pržiti na životinjskim mastima koje su jeftinije, a maslinovo ulje koristiti kao dresing. 

U svim ostalim biljnim uljima prevladavaju višestruko nezasićene masnoće i to u vrlo nepovoljnom sastavu. Naime ta ulja sadrže puno više omega 6 nego omega 3 masnih kiselina. Međusobna povezanost omege 3 i omege 6 i njihovih funkcija u tijelu vrlo je komplicirana. Obje su vrste esencijalne za zdravlje, ali je pri tome njihov pravilan omjer presudan. Idealnim se smatra ako ih kroz hranu dobivamo u omjeru 1:1, dakle jednake količine omege 6 kao i omege 3, kako je to bilo nekad dok su ljudi jeli prirodnu izvornu hranu. No modernom prehranom, koja se bazira na žitaricama i biljnim uljima, unosimo 20 puta više omege 6 nego omege 3. Ovaj nesrazmjer dovodi do upalnih procesa u tijelu koji izazivaju mnoge kronične bolesti. Upravo je prekomjeran unos omege 6 jedan od glavnih krivaca za aterosklerozu - začepljenje žila. Zbog toga treba izbjegavati sva biljna ulja osim, kako je već rečeno, maslinovog i kokosovog. Od ostalih ulja jedino u lanenom prevladavaju omega 3 masne kiseline, međutim, i to ulje vrlo lako oksidira.

Industrijska ”rafinirana” biljna ulja kao što su sojino, suncokretovo, repičino, kukuruzno i sve mješavine koje se prodaju pod nazivom ”jestivo” moramo izbjegavati. Ova ulja se u procesu proizvodnje podvrgavaju visokim temperaturama i djelovanju kemikalija, pa su već u startu užegla i vrlo štetna. Svakako trebamo izbjegavati margarin, koji se dobiva hidrogenizacijom (očvršćivanjem) biljnih ulja. Da bi se od tekućih ulja dobilo očvrsnuto sredstvo za mazanje, provode se brutalne kemijske reakcije pri čemu nastaju trans masti koje su u mnogim zemljama zabranjene, jer je dokazano da su vrlo štetne za zdravlje. Osim u margarinu, hidrogenizirana biljna ulja i trans masti nalaze se u industrijski proizvedenim pecivima, keksima, kolačima, sladoledu, čipsu i mnogim vrstama čokolade. Na deklaraciji se navode kao djelomično očvrsnuta biljna ulja ili biljne masti. 

Pročitajte: 
Margarin - izbjegavati pod svaku cijenu! 

Omega 3, omega 6 i eikosanoidi

Margarin - izbjegavajte pod svaku cijenu!

Osim žitarica, kao dio zdrave prehrane, mediji i zdravstvene ustanove su nam nametnuli biljna ulja i margarin. Za margarin se tvrdi da je zdrav za srce, snižava kolesterol i tlak, pomaže kod mršavljenja i poboljšava zdravlje u svakom pogledu. Dobro zvuči, ali ima jedan problem – ovo ništa nije istina.

Margarin se proizvodi od biljnih ulja, koja se dobivaju ekstrakcijom sjemenja i zrnja – soje, kukuruza, suncokreta ili repice. Ekstrakcija nije isto što i prešanje, čime se dobiva maslinovo i kokosovo ulje, već je to kemijsko odvajanje ulja uz pomoć kemijskih otapala, najčešće hexana. Visoka temperatura u procesu prerade ulja uništava u njima vitamine i antioksidante i nastaju slobodni radikali koji mogu izazvati velika oštećenja u stanicama i povećati rizik od raka. Ta ulja su već u startu užegla i nezdrava. 

Zatim se na brutalan kemijski način, postupkom hidrogenizacije ili očvrščavanja, tekuća ulja mijenjaju u čvrst oblik, uz upotrebu nikla kao katalizatora. Ostaci kemikalija koje se koriste u preradi ulja i margarina, ostaju u gotovom proizvodu. U postupku hidrogenizacije nastaju trans masti za koje je dokazano da su vrlo štetne za zdravlje. Masnoće su građevinski materijal za staničnu stjenku koja je po Bruce Liptonu, međunarodno poznatom znanstveniku s područja stanične biologije, glavni dio stanice jer omogućuje komunikaciju stanice s okolišem. Ako se u nju ugrade neprirodne trans masti, ona više ne radi na normalan način. Ovo povećava rizik od inzulinske rezistencije, dijabetesa, raka, srčano-žilnih bolesti, neplodnosti i mnogih drugih bolesti. Iako su u mnogim zemljama zabranjene, trans masti se i dalje nalaze u margarinu, ali i u kupovnim keksima, kolačima, sladoledu, mnogim vrstama čokolade i u čipsu.

Mnogi proizvođači tvrde da su prestali s postupkom hidrogenizazije, te da margarin učvrščuju drugačijim postupkom promjene masnih kiselina, gdje se molekule masnoće najprije razbijaju pa se ponovo spajaju po načelu slučajnosti uz pomoć natrij-metilata. No i te masnoće koje nastaju potpuno se razlikuju od prirodnih masnoća i našem su organizmu neprepoznatljive.

Osjetljive višestruko nezasićene masne kiseline u margarinu već su od starta užegnute (oksidiraju pod djelovanjem temperature, pritiska, zraka i svjetla), pa je ovo mazivo vrlo neugodnog mirisa i ružne sive boje. Da bi se uklonio ružni miris margarin se ispire parom i deodorira, a uz pomoć kaustične sode i kemijskih sredstava za izbjeljivanje se izbjeljuje kako bi se uklonila ružna siva boja. Nakon svega dodaje se umjetni okus i umjetna žuta boja, proizvod se pakira kao ”zdravija alternativa maslaca” i dostavlja na police supermarketa. Dobar tek…

Ostaci sljedećih opasnih kemikalija mogu se naći u gotovom proizvodu – margarinu:

• ekstrakcijski benzin heksan, u određenoj količini eksplozivan, oštećuje živce;
• aceton, zapaljiva tvar, štetan za mozak i živce;
• fosforna kiselina, jaka i opasna kiselina;
• kaustična soda;
• metal nikal kao katalizator kod hidrogenizacije;
• metanol (stvara se od natrij-metilata u postupku promjene masnih
• kiselina);
• izbjeljujuća sredstva;
• PHA poliaromatski ugljikovodici (jedna od najjačih kancerogenih tvari).

Dio se ovih kemikalija koristi u procesu proizvodnje, a dio se stvara kao rezultat kemijskih reakcija u tom procesu. Jedan dio kemikalija dolazi čak s brodova za transport sirovina, jer se u istim tankovima prevoze kemikalije (npr. razna kemijska otapala) i ulja od kojih se pravi margarin.

Pored svega, margarin se sastoji od biljnih ulja u kojima prevladava omega-6, što pridnosi prekomjernom unosu omege-6 u odnosu na omegu-3. Ova neravnoteža izaziva upalne procese u tijelu te je uzročnik mnogih kroničnih bolesti.

Margarin je potpuno neprirodan proizvod prepun opasnih kemikalija, brutalno manipuliran na molekularnoj razini te sadrži masnoće strane ljudskom organizmu. Sve više znanstvenih studija pokazuje vezu između konzumacije margarina i alergija, ekcema, astme, alergijskog začepljenja nosa i ulceroznog kolitisa kod djece. Možete napraviti eksperiment i ostaviti jedan komad margarina i isti toliki komad maslaca vani u prirodi. Maslaca će vrlo brzo nestati, jer će postati hrana raznim životinjama, kukcima i mikroorganizmima koji se nalaze u prirodi, ali margarin će ostati netaknut.

Ne zbog toga što je zdrav za srce, već samo zbog toga što je industriji isplativ, mediji će i dalje reklamirati margarin jer su i oni plaćeni za to. Novac vlada svijetom, ali ipak svaki pojedinac sam odlučuje gdje će uložiti svoj novac. Zato budite svjestan potrošač a ne žrtva i ne kupujte hranu koja to nije.