srijeda, 22. rujna 2010.

Vegetarijanska prehrana na LCHF nacin


Kako je sve vise ljudi shvaca da je LCHF prehrana prirodna i zdrava, postavlja se pitanje da li vegetarijanci mogu jesti na LCHF nacin. Naravno da mogu. Prema LCHF prehrani je vazno da dobijemo visokovrijedne proteine koji sadrze sve aminokiseline potrebne za normalno funkcioniranje organizma. Ove proteine nalazimo u hrani zivotinjskog porijekla, a to su osim mesa - riba, morski plodovi, jaja i mlijecni proizvodi. Dakle vegetarijanci koji konzumiraju jaja i mlijecne proizvode (a mnogi jedu i ribu) nemaju problema s proteinom. LCHF takodjer podrazumijeva puno prirodnih i kvalitetnih masnoca, koje vegetarijanci mogu dobiti iz maslaca, vrhnja, zumanjaka, hladno presanog maslinovog i kokosovog ulja, orašastih plodova, sjemenki, avokada i svih proizvoda od kokosovog oraha. 

Sto se tice upotrebe zitarica u prehrani, vaze iste preporuke kao i za ljude koji jedu meso. Zdrave osobe normalne tjelesne tezine mogu jesti proizvode od zitarica ako su pravilno pripremljene. Zitarice zahtijevaju pazljivu pripremu jer sadrze vise sastojaka koji mogu uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme. Npr u svojoj opni sadrze fitinsku kiselinu koja sprecava apsorpciju kalcija, magnezija, bakra, zeljeza i cinka u probavnom traktu. Zato prehrana bogata nepravilno pripremljenim zitaricama moze lako dovesti do ozbiljnog nedostatka ovih minerala u tijelu i smanjivanja kostane mase. Zrno zitarica takodjer sadrzi inhibitore enzima koji onemogucuju rad enzima potrebnih za probavu hrane, slozene secere koji se ne mogu razgraditi i tesko probavljive proteine kao sto je gluten i drugi slicni proteini, koji uzrokuju alergije, probavne smetnje i mnoge druge zdravstvene probleme. Teske komponente iz zitarica se mogu donekle ublaziti pravilnom pripremom pomocu namakanja i fermentacije. Ako ne zelite izbaciti zitarice iz prehrane, onda barem izbacite psenicu jer je ona najgora stvar koja steti nasem zdravlju na mnoge nacine. Birajte bezglutenske i pseudozitarice, te sami pecite kruh kod kuce, jer nema zdravog kupovnog kruha.

Osobama sa zdravstvenim problemima i prekomjernom tjelesnom tezinom prema LCHF nacinu prehrane preporucuje se potpuno izbacivanja zitarica, brasna, tjestenine, krumpira, rize i ostalih namirnica bogatih secerom i skrobom. Svakako je potreban povecani unos prirodnih masnoca iz kojih tijelo crpi energiju kad nema pristup ugljikohidratima. Masnoce su osim toga neophodan izvor vitamina A, D, E i K koji su vazni za normalnu sintezu proteina u tijelu i mnoge druge funkcije. Masnoce takodjer daju dugotrajni osjecaj sitosti i zadovoljstva jer su vrlo vazne za mozak i zivce; cijelih 60% mozga se sastoji od masnoca.

Razloga za promjenu prehrane na vegetarijanstvo ima vise. Najcesci je to osjecaj nepravde nad nehumanim postupcima prema zivotinjama u masovnom uzgoju. Masovna proizvodnja stoke podrazumijeva i masovni uzgoj zitarica za prehranu stoke sto je vrlo nepovoljno i za zivotinje, i za ljude i za okolis. Kao sto ljudima najvise odgovara hrana na koju su genetski predodredjeni tako i zivotinjama odgovara njihova prirodna hrana a to nikako nije koncentrirana hrana na bazi soje i zitarica nego slobodna ispasa na otvorenim travnjacima. Unistavanje sumskih podrucja radi zemljoradnje unistava biolosku raznolikost prirode i iscrpljuje zemlju. Masovna upotreba anitibiotika, hormona rasta i stres kojem su zivotinje izlozene je neopravdan.

LCHF pokret podrazumijeva teznju za prirodnijim i zdravijim nacinom ljudske prehrane i visoku ekolosku svijest. Na covjeka se gleda kao na bice koje je sastavni dio prirode i njezinog poretka. Ova teznja za sto kvalitetnijom prehranom ukljucuje i zalaganje protiv masovne proizvodnje hrane, koja je uzrokovala unistavanje prirodnog bogatstva i drasticno pogorsanje kvalitete prehrambenih namirnica jer osiromasena zemlja daje hranu siromasnu hranjivim tvarima i nitko iz ovog nacina proizvodnje nije na dobitku osim industrije.

LCHF model prehrane ne naglasava konzumaciju mesa u smislu da se jede vise mesa nego obicno, vec se radi o boljem iskoristavanju zivotinja, odnosno upotrebi svih dijelova za prehranu, kako masnoce, iznutrica, tako i kostiju, tetiva i kože za kuhanje juha i sl. Takodjer se podupire lokalna proizvodnja na malo i organski uzgoj stoke, koji podrazumijeva pravedniji tretman zivotinja, oporavljanje bioloske raznolikosti u prirodi ali i bolji sastav prehrambenih namirnica. Masovna proizvodnja hrane u zadnjih 50 godina je dovela do drasticnog pogorsanja kvalitete prehrambenih namirnica sto pridonosi sirenju modernih bolesti. Unistavanje prirode je dovelo do klimatskih promjena. Stanje kakvo je danas je neodrzivo i mislim da ce se stvari morati promijeniti iz korijena. Ako to ne ucine ljudi ucinit ce priroda koja nas vec neko vrijeme upozorava klimatskim nepogodama.

LCHF se radi o smanjenom unosu secera i skroba i povecanom unosu masti. Izbacuju se industrijske preradjevine, margarin, štetna industrijska ulja, te se biraju namirnice sto blize svom izvornom cjelovitom obliku. Naravo da i vegetarijanci mogu poboljsati kvalitetu svoje prehrane slijedeci principe LCHF prehrane.


21 komentar:

  1. odličan tekst!
    imam pitanje, ako se ne jedu riba i morski plodovi, je li dovoljno jesti samo jaja i mliječne proizvode?
    koliko količinski tjedno bi trebalo pojesti tih namirnica da bi se zadovoljile osnovne potrebe?
    čitala sam tekst o soji, od nedavno ju izbjegavam.
    ima li neka alternativa hrani životinjskog porijekla, a da je zadovoljavajuća? ili životinjske masnoće i bjelančevine baš ništa ne može zamijeniti?

    OdgovoriIzbriši
  2. kao i uvijek, opet sam oduševljena člankom! konačno je netko i toj temi progovorio na sasvim jednostavan, potpuno razumljiv, i logičan način. bravo!

    OdgovoriIzbriši
  3. mirjana, i bez ribe i morskih plodova se jos uvijek moze dobiti dovoljno kvalitetnog proteina ako se jede dovoljno jaja i mlijecnih proizvoda. unos od 2-3 jaja (po mogucnosti domaca ili iz organskog uzgoja), 2 case jogurta ili mlijeka, i oko 100 grama svjezeg ili tvrdog sira dnevno moze zadovoljiti potrebe. jedan dio proteina moze se dobiti i iz biljne hrane ali ti proteini nisu punovrijedni, jer ne sadrze sve potrebne aminokiseline. masnoce nisu problem ako se uzima maslac, vrhnje, maslinovo i kokosovo ulje. naravno masnoce ima i u jajima i svim mlijecnim proizvodima.

    misscow hvala :)

    OdgovoriIzbriši
  4. Slažem se svama da ako želimo smršaviti ugljikohidrati nisu baš naj za prehranu,ali moram priznati da u mršavljenju kao i kod mnogih stvari u životu najbitniji je karakter.Imam jednu frendicu koja je svojih 25kg viška skinula tako da je jela sve kao i prije osim što je malo smanjila ugljikohidrat i opcenito obroke prepolovila na pola,nije jela iza 18h i počela se baviti sktivnostima,plivanje,brzo hodanje,vožnja biciklom i bez nekih velikih odricanja smanjila svoju kilažu,ali je bio ključan karakter,znači red mliječne čokolade,a ne cijela čokolada nakon ručka kao prije :-)

    OdgovoriIzbriši
  5. Lora imate pravo i cestitke frendici na uspjehu. Ali nazalost ima veliki broj ljudi koji se ne mogu zaustaviti na jednom redu cokolade ne zbog nedovoljnog karaktera nego zbog toga sto se kod njih razvila ovisnosti o seceru koja se jedino moze izlijeciti potpunim izbacivanjem secera, skroba i svega sto podsjeca na slatko...

    OdgovoriIzbriši
  6. Pa zar nije i ovisnost (bilo kakva) stvar karaktera ? :-)

    OdgovoriIzbriši
  7. Lora, ovisnost nije stvar karaktera vec stvar osjetljive kemije mozga. Vise o tome moze citati pod naslovima Gorka istina o seceru i Pretjerana potreba za jelom. :)

    OdgovoriIzbriši
  8. Nisam niti znanstvenik niti doktor,ali čitajući malo neka istraživanja u nekim časopisima i na netu često se želja za slatkim i opčenito česta želja za hranom navodila kao razlog nesređenih emocija,čak i razgovarajuči s frendicom koja je psiholog dolazim do gotovo istih informacija.Često ljudi u principu i nisu svijesni svojih emotivnih problema zbog kojih neznaju stati sa slatkim,navodno neki imaju sasvim solidne ok brakove,roditelji su im bili ok,ali duboko u sebi imaju nekuh emotivnih problema koje sami od sebe zatomljavaju i nedozvoljavaju da isplivaju na površinu i tad se u principu javlja želja koja se javlja jel.

    OdgovoriIzbriši
  9. Stoji i to, emocionalno nezadovoljstvo moze stvoriti zelju za necim, za nekom "utjehom", ali to nesto se ne bi pretvorilo u ovisnost kad ne bi utjecalo na osjetljive supstance u mozgu, koje je vrlo tesko, skoro nemoguce kontrolirati voljom. Nije svatko jednako osjetljiv, netko se lakse "uhvati" a netko uopce ne.

    OdgovoriIzbriši
  10. Pozdrav!
    ja sam isto vegetarijanka, samo što ne jedem niti jaja niti morske plodove, radi alergije na njih. također sumnjam na celijakiju jer teško podnosim žitarice. doktor mi je čak zabranio i mliječne proizvode zbog slabog imuniteta. ali ja ipak jedem sir ili pokoji sirni namaz jer sam gladna od tolikih restrikcija. inače si pečem kruh sa sjemenkama kakav ste imali u receptima, samo ja ne stavim jaja u njega nego malo kukuruznog brašna (znam da nije po lchf-u ali nešto moram) i stvarno imam mali izbor za uživanje u hrani. sviđa mi se LCHF prehrana i lijepo ju objašnjavate, ali me zanima gdje još mogu pronaći biljne izvore omega masnih kiselina pošto životinjske ne mogu jesti? unaprijed puno hvala na odgovoru i sve najbolje u Novoj Godini!

    ana petić

    OdgovoriIzbriši
  11. @ ana, pretpostavljam da su vaše alergije posljedica loše crijevne flore i propusnosti crijeva zbog glutena.
    zato morate misliti na to da izlječite crijeva i obnovite crijevnu floru.
    prvo izbaciti POTPUNO gluten iz prehrane. nabavite domaće nepasterizirano mlijeko - kozje ili kravlje - i kefirova zrnca i počnite raditi i piti domaći kefir. pokušajte nabaviti domaće sireve i vrhnje.
    alergija na jaja je najčešće alergija na bjelanjak. pokušajte ubaciti žumanjke u prehranu, svi hranjivi sastojci se uglavnom nalaze baš u žumanjku!
    koristite što više zdravih masnoća, maslinovo, kokosovo ulje i maslac. koristite orašaste plodove i avokado.
    da li ste pokušali uzimati riblje ulje? da li ste alergični i na njega? ako da, pokušajte uzimati hladno prešano laneno ulje ili svježe mljevene lanene sjemenke iako je dosta teško iz njih iskoristiti one omega 3 koje mi trebamo. omega 3 masne kiseline koje se dobijaju iz riba su direktni izvor EPA i DHA, dok ulje lana sadrži ALA (alfa linolelinska kiselina) koju organizam treba da pretvori u EPA i DHA kako bi ih iskoristio. međutim čovjek teško pretvara ALA u EPA i DHA.
    vjerujem ako biste izbacili gluten i obnovili crijevnu floru uz pomoć domaćeg kefira, da bi se vaše alergije smanjile i tada biste mogli konzumirati ribu i jaja. inače bez ikakvih životinjskih proteina i masnoća teško da se može održati dobro zdravlje i imunitet.
    a što ne jedete meso?

    OdgovoriIzbriši
  12. Molim Vas sta mislite dali mogu sa oguljenim sjemenom konoplje zadovoljiti potrebe za esencijalnim masnim kiselinama i na taj nacin uzimati samo proteine biljnog porijekla.

    OdgovoriIzbriši
  13. Poštovana.
    Čitam Vašu stranicu prvi puta po preporuci prijateljice i sviđa mi se.
    Vegetarijanka sam i imam 26 godina.Meso nejedem zbog ljubavi prema životinjama,jer ga nisam inače puno jela,jer mi meso nije nikada previše odgovaralo i jer je godinama nestajao sve više s mog menija jer su mi i sestra i majka vegetarijanke. Mene zanima sljedeće.
    Dosta koristim proso,heljdu,leću,tjesteninu do pira i rižinog brašna,naravno uz puno povrća i voća.
    doručak je voće,ručak(gore spomenute žitarice),večera salata,juha ili ručak od tog dana. ne volim slatko pa ne jedem ni slatkiše niti išta slično tome i otkako sam napravila kruh po vašem receptu sam se preporodila pa me u biti zanima da li je štetno koristiti toliko žitarica u prehrani?

    OdgovoriIzbriši
  14. ljudi koji jedu ribu i morske plodove nisu vegetarijanci!

    OdgovoriIzbriši
  15. Hi!
    Što je sa quinojom? I amarathom? Heljda? Proso? ( nisam još pročitala sve što je ovdje napisano, pa isprika ako negdje piše odgovor)
    Preporuča se jesti ribu i morske plodove, a zaboravlja se koliko su zagađeni živom, teškim metalima, pesticidima...(da se ne zavaravamo, sve je zagađeno, postoji samo opcija više i manje zagađeno) Uljem i sjemenkama od konoplje?

    OdgovoriIzbriši
  16. Poštavana,
    imam pitanje vezano za sjemenke lana kao biljne izvore omega 3 masnih kiselina. Saznala sam da ih je poželjnije koristiti mljevene (radi bolje apsorpcije hranjivih sastojaka) ali i da ih je potrebno samljeti tek neposredno prije konzumacije jer da u protivom jako brzo oksidiraju i postaju štetne. Moje pitanje je da li ja mogu samljeti malo veću količinu sjemenki i količinu koju ne mislim odmah trošiti zamrznuti i čuvati u škrinji (pretpostavljam da tako neće oksidirati) te trošiti po potrebi. Nije mi praktično mljeti svako jutro samo 1-2 žlice sjemenki, koliko obično trošim.
    I još jedno pitanje - što se tiče te količine od 1-2 žlice (jušne) mljevenih sjemenki dnevno - da li je ta količina dovoljna za zadovoljavanje potreba za omega 3 kiselinama ili je možda i previše? Inače sam vegetarijanka (ne jedem niti ribu niti ikakve morske plodove), ali jedem jaja i mlječne proizvode (ali ne svaki dan - možda svaki 3. dan...)
    Ispričavam se ako već ta imformacija postoji negdje na blogu, ja još nisam na nju naišla.

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Nije dobro držati samljevene lanene sjemenke, pa ni u ledu. Jako su osjetljive i oksidirat će. Ako vam jutro nije zgodno vrijeme, a vi ih sameljite i pojedite kasnije u toku dana.
      Teško je reći koja količina lanenih sjemenki bi bila dovoljna da zadovolji vaše potrebe za omegom 3. Vi zapravo ne trebate bilo koju omegu 3, već vrste EPA (eikosapentaensku kiselina) i DHA (dokosapentaensku kiselinu). DHA dobivamo iz EPA, a EPA se TEORETSKI može dobiti iz svog ”predstadija” ALA (alfalinolenske kiseline), koju nalazimo u lanenim sjemenkama, ali iz ovog oblika čovjek može proizvesti samo vrlo mali postotak EPA. Gotove EPA i DHA nalaze se samo u hrani životinjskog podrijetla i to plavoj ribi, mesu pašnih životinja i jajima slobodnih kokoši. Možete nešto dobiti iz jaja, ako su prava domaća. A da li biste možda mogli uzimati ulje jetre bakalara?

      Izbriši
  17. Darja
    Na LCHF sam 10 dana, ne mogu da kazem da sam nesto bas smrsavila po kg, ali sve sto obucem malo mi je komotnije, osjecam se veoma dobro i imam puno energije.
    To sto me interesira - lanene sjemenke brzo oksidiraju, a kako je sa njima kad samljevene stavimo npr. u kruh, zna se da su tada izpostavljene visokim temperaturama?! A umjesto pecilnog praska bolji je vinski kamen, koji je prirodan i isto djeluje, kupi se u DM.
    Posto sam u menopavzalnoj dobi vec duze vreme uzimam bioidenticne hormone u kremi (progesteron i estrogen) zbog jakih navala vrucine, pa me zanima posto estrogen goji, pa jel se moze svejedno smrsavit, ako on goji, ili je bolje da prestanem sa tom kremom?
    I jos jedno pitanje vezano na LCHF - kako je sa kestenom i hokaido bundeve - to je skoro sam skrob? A klorela i spirulina? Moze?
    Puno vam hvala!

    OdgovoriIzbriši
  18. Postovana Anita,
    kratko sam vreme na lchf prehrani tako da jos uvek ucim neke stvari. Nisam nikad bila neki veliki ljubitelj mesa ali ga sad jedem. Interesuje me jedna stvar u vezi jaja. Mislim da je vrlo tesko da se nadju biolosko cista jaja jer kokoske jedu kukuruz, psenicu... sto se po lchf ne jede. Kako stvari stoje sa takvim jajima i mesom dali mozemo da jedemo to ili je bolje i to izbegavamo? Slavica

    OdgovoriIzbriši
  19. Odlično objašnjeno! Treba uvek slušati svoje telo, ja recimo ne podnosim jagnjeći loj i jagnjeće meso, ali zato obožavam slaninu, pršutu, čvarke... Obožavam pileće meso a ne volim ribu... Jaja su mi sveta hrana! Više naginjem ka vegeterijanstvu, ka konzumiranju povrća, voća i zdravih masti i mesa kog volim... Zato kažem da treba slušati svoje telo, svoje čulo ukusa, jer ono nešto poručuje! Nešto INDIVIDUALNO.

    OdgovoriIzbriši
  20. Pitanje, gđi. Aniti i svima koji su probali i znaju bolje od mene. Probala sam praviti kruh sa brašnom prethodno 12 sati namočenim u jogurtu. Ujuto kad sam išla dodati ostale sastojke, sodu bikarbonu, sol, maslac..tijesto je već bilo formirano, dakle ostali sadtojci se nisu baš dobro rasporedili u tijestu i dobila sam napola sirovi kruh, na mjestima preslan, na mjestima neslan, niti malo mi nije narastao....a izvani je pečen, možda i više nego što treba. Pekla sam na 180c. Inaće mi ovaj kruh uspije super, kad ga pravim bwz namakanja. Možete li mi dati neki savjet, što ćiniti. Hvala

    OdgovoriIzbriši

Molim za malo osnovne kulture komunikacije: Ne ostavljajte komentare kao Anonimno; ako nemate profil kliknite na Ime/URL i potpišite se.

Copyright © 2010-2016 Anita Šupe. Podijelite sadržaj s ovih stranica ali obavezno navedite izvor i ime autora.

Informacije sadržane na ovom blogu imaju svrhu općeg informiranja i nisu namijenjene kao medicinski savjet niti kao zamjena za savjet vašeg liječnika.