Muškatna bundeva na salatu

Na Dunjinom blogu sam našla ovaj odličan recept za salatu od pečene muškatne bundeve. Na papir za pečenje staviti na kockice narezanu bundevu, malo posoliti i pokapati uljem. Staviti u pećnicu na 250 st.C na 25 min, ili dok nisu mekane. Popržiti u tavi par šnitica mesnatijeg špeka ili pršuta.

U međuvremenu oprati neku sezonsku salatu, matovilac, mladi radič ili najbolje sasvim mladi špinat (na kuha se). Na tanjur složiti salatu, ohlađene kockice bundeve, pršut, polovice oraha i začiniti po želji, malo soli i papra, i maslinovo ulje i koja kap soka od đumbira, pa onda uživati.

Hvala Dunji na receptu i slici :)

Jaja u umaku Bolognese

Uovo in purgatorio Bolognese

4 porcije

Sastojci:

1 nasjeckani luk

2 zlice maslaca

350 g mljevenog mesa

sol

1 konzerva (400 g) cherry rajcica

6 jaja

papar

1 dl naribanog parmezana

masline

Postupak:

Poprzite luk u vecoj tavi. Dodajte mljeveno meso i pecite ga nekoliko minuta dok dobije boju. Dodajte sol i rajcice zajedno sa umakom. Ostavite da krcka 5 minuta. Povremeno mijesajte.

Uz pomoc drvene zlice napravite 6 rupa u mesu i u svaku rupu razbijte jedno jaje. Smanjite vatru, poklopite i pustite da krcka 5-8 minuta.

Pospite preko papar i sir. Servirajte sa maslinama i salatom.

Glutaminat E620-625 opasan dodatak u namirnicama

U znanstvenim pokusima, kada znanstvenici za određena testiranja trebaju debele miševe i štakore, hrane ih glutaminatom kako bi postali debeli. Ta je metoda vrlo učinkovita budući da se u normalnim okolnostima miševi i štakori neće lako udebljati, jer imaju dobru prirodnu regulaciju tjelesne težine. No, kad dobiju glutaminat, nateknu kao baloni. Glutaminat povećava proizvodnju inzulina, a djeluje i na supstance u mozgu koje povećavaju apetit, što je dobro je poznata činjenica u znanstvenim krugovima.  Istraživanja pokazuju da i ljudi, a ne samo miševi, konzumacijom glutaminata povećavaju rizik za pretilost. 

Glutaminat se u velikoj mjeri koristi u proizvodnji hrane kao pojačivač okusa. Dodaje se u sve gotove i polugotove proizvode, u mješavine začina i kocke za juhu. Nalazi se u suhomesnatim proizvodima, hrenovkama, salamama i kobasicama. Prehrambenoj je industriji uvijek cilj upotrebiti što manje mesa a što više vode i jeftinog škroba, zato u takve razrijeđene hrenovke i salame mora dodati različite kemijske dodatke i pojačivače okusa, jer ih inače onako bezukusne nitko ne bi kupovao. Kad sljedeći put posegnete za omiljenom vrstom hrenovki ili salame, pročitajte deklaraciju. Provjerite koliki je postotak mesa, jer sve ostalo su voda, škrob, kemikalije i pojačivači okusa. Uz pomoć glutaminata proteini poprimaju jedan više “mesni” okus, čak i kada u proizvodu uopće nema mesa. Ovo je odličan način da se kupcima prevare osjetila okusa. 

Istraživanja su pokazala da glutaminat smeta funkcijama mozga, uzrokuje migrene, promjene raspoloženja pa čak i astmu. Jedna četvrtina stanovništva reagira na visoke doze glutaminata bez da razumije o čemu se radi. Ovi se problemi prvi put spominju kao ”sindrom kineskog restorana”, jer su osobe koje su često jele kinesku hranu, u kojoj se koriste velike količine glutaminata (tzv. umami – peti okus), upravo nakon jela dobivale reakcije poput migrene, nervoze želuca, pomutnje u glavi, proljeva, nepravilnosti rada srca, astme ili nagle promjene raspoloženja. U vrlo visokim dozama glutaminat uništava živčane stanice i mrežnicu oka.

Čim je otkrivena povezanost između glutaminata i zdravstvenih problema, u medijima je započela kritika prehrambene industrije zbog nekontroliranog dodavanja glutaminata u sve gotove i polugotove proizvode. Bojkot ovih proizvoda od strane potrošača sve je veći i inteligentni proizvođači sa sluhom za promjene počeli su proizvoditi namirnice bez glutaminata, te to jasno ističu na pakiranjima. Također, i mnogi restorani prestaju koristiti glutaminate, pa ćemo po restoranima diljem svijeta sve češće nailaziti na oznaku NO MSG.

Najbolji način da se zaštitimo od štetnih glutaminata je da ne kupujemo industrijske prerađevine koje ga sadrže. Najsigurnije je da kupujemo čiste nezagađene namirnice i sami kuhamo svoju hranu, jer samo tako možemo znati što jedemo, s obzirom da industrija na deklaracijama ne navodi skriveni glutaminat koji se krije pod drugim imenima.

Na deklaracijama može stajati glutaminat, pojačivač okusa, E620 - 625, MSG (engl. monosodium glutamate), MNG (hrv. mononatrijev glutaminat), kvaščev ekstrakt, hidrolizirani biljni protein, hidrolizirani sojin protein, sojini proteini itd. U nastavku slijedi detaljni popis sastojaka koji uvijek ili često sadrže mononatrijev glutaminat (prerađenu nevezanu glutaminsku kiselinu), a jako ih je puno gdje je naziv glutaminat – skriven. Popis je složen iz izvješća potrošača o nuspojavama u posljednjih 20 godina i iz informacija dobivenih od proizvođača i prehrambenih tehnologa.

Nazivi sastojaka koji UVIJEK sadrže prerađenu nevezanu glutaminsku kiselinu:

glutaminska kiselina (E 620), glutaminat (E 620)

mononatrijev glutaminat (E 621)

monokalijev glutaminat (E 622)

kalcijev glutaminat (E 623)

monoamonijev glutaminat (E 624)

magnezijev glutaminat (E 625)

natrijev glutaminat

kvaščev ekstrakt

bilo što “hidrolizirano”

bilo koji “hidrolizirani protein”

kalcijev kazeinat, natrijev kazeinat

kvasac, sastojci kvasca

autolizirani kvasac

želatina

teksturirani proteini

Vetsin, Ajinomoto (trgovačka imena mononatrijevog glutaminata)

Nazivi sastojaka koji ČESTO sadrže ili proizvode prerađenu nevezanu glutaminsku kiselinu:

karagenan (E 407)

bujon i temeljac

kocke za juhu

protein sirutke, koncentrat proteina sirutke

izolat proteina sirutke

bilo koji “okus” ili “aroma”

maltodekstrin

limunska kiselina (E 330)

bilo što “ultrapasterizirano”

ječmeni slad

pektin (E 440)

proteaza

bilo što “enzimski modificirano”

bilo što koje “sadrži enzime”

sladni ekstrakt

sojin umak

ekstrakt sojinog umaka

sojini proteini, koncentrat sojinih proteina, izolat sojinih proteina

bilo što “pojačano proteinima”

bilo što fermentirano

začini

Sastojci koji zajedno s mononatrijevim glutaminatom pojačavaju okus (nalaze se u namirnici uvijek zajedno s MNG-om)

dinatrijev-5’-gvanilat (E627)

dinatrijev-5’-inozinat (E631)

dinatrijevi-5’-ribonukleotidi (E635) 

Sastojci za koje se SUMNJA da sadrže ili da stvaraju suvišak prerađene nevezane glutaminske kiseline, koje služe kao okidač reakcija MNG-a kod visoko osjetljivih osoba

kukuruzni škrob

kukuruzni sirup

modificirani škrob

lipolizirane mliječne masnoće

dekstroza, rižin sirup, smeđi rižin sirup

mlijeko u prahu, mlijeko smanjene masnoće (npr. obrano mlijeko; 1% mlijeko; 2% mlijeko)

većina nemasnih ili malomasnih proizvoda

bilo što obogaćeno ili obogaćeno vitaminima

Napomena: Glutaminska kiselina koja se nalazi u neprerađenim proteinima ne uzrokuje navedene reakcije. Kako bi izazvala reakcije, glutaminska kiselina mora biti prerađena/proizvedena ili mora dolaziti iz fermentiranog proteina. Steknite naviku čitanja deklaracije i ne kupujte one proizvode koji imaju duge popise sastojaka i riječi koje ne razumijete.

Za više informacija:

Weston A Price Fondation

Truth In Labeling

MSG Myth.

Vegetarijanska prehrana na LCHF nacin

Kako je sve vise ljudi shvaca da je LCHF prehrana prirodna i zdrava, postavlja se pitanje da li vegetarijanci mogu jesti na LCHF nacin. Naravno da mogu. Prema LCHF prehrani je vazno da dobijemo visokovrijedne proteine koji sadrze sve aminokiseline potrebne za normalno funkcioniranje organizma. Ove proteine nalazimo u hrani zivotinjskog porijekla, a to su osim mesa - riba, morski plodovi, jaja i mlijecni proizvodi. Dakle vegetarijanci koji konzumiraju jaja i mlijecne proizvode (a mnogi jedu i ribu) nemaju problema s proteinom. LCHF takodjer podrazumijeva puno prirodnih i kvalitetnih masnoca, koje vegetarijanci mogu dobiti iz maslaca, vrhnja, zumanjaka, hladno presanog maslinovog i kokosovog ulja, orašastih plodova, sjemenki, avokada i svih proizvoda od kokosovog oraha. 

Sto se tice upotrebe zitarica u prehrani, vaze iste preporuke kao i za ljude koji jedu meso. Zdrave osobe normalne tjelesne tezine mogu jesti proizvode od zitarica ako su pravilno pripremljene. Zitarice zahtijevaju pazljivu pripremu jer sadrze vise sastojaka koji mogu uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme. Npr u svojoj opni sadrze fitinsku kiselinu koja sprecava apsorpciju kalcija, magnezija, bakra, zeljeza i cinka u probavnom traktu. Zato prehrana bogata nepravilno pripremljenim zitaricama moze lako dovesti do ozbiljnog nedostatka ovih minerala u tijelu i smanjivanja kostane mase. Zrno zitarica takodjer sadrzi inhibitore enzima koji onemogucuju rad enzima potrebnih za probavu hrane, slozene secere koji se ne mogu razgraditi i tesko probavljive proteine kao sto je gluten i drugi slicni proteini, koji uzrokuju alergije, probavne smetnje i mnoge druge zdravstvene probleme. Teske komponente iz zitarica se mogu donekle ublaziti pravilnom pripremom pomocu namakanja i fermentacije. Ako ne zelite izbaciti zitarice iz prehrane, onda barem izbacite psenicu jer je ona najgora stvar koja steti nasem zdravlju na mnoge nacine. Birajte bezglutenske i pseudozitarice, te sami pecite kruh kod kuce, jer nema zdravog kupovnog kruha.

Osobama sa zdravstvenim problemima i prekomjernom tjelesnom tezinom prema LCHF nacinu prehrane preporucuje se potpuno izbacivanja zitarica, brasna, tjestenine, krumpira, rize i ostalih namirnica bogatih secerom i skrobom. Svakako je potreban povecani unos prirodnih masnoca iz kojih tijelo crpi energiju kad nema pristup ugljikohidratima. Masnoce su osim toga neophodan izvor vitamina A, D, E i K koji su vazni za normalnu sintezu proteina u tijelu i mnoge druge funkcije. Masnoce takodjer daju dugotrajni osjecaj sitosti i zadovoljstva jer su vrlo vazne za mozak i zivce; cijelih 60% mozga se sastoji od masnoca.

Razloga za promjenu prehrane na vegetarijanstvo ima vise. Najcesci je to osjecaj nepravde nad nehumanim postupcima prema zivotinjama u masovnom uzgoju. Masovna proizvodnja stoke podrazumijeva i masovni uzgoj zitarica za prehranu stoke sto je vrlo nepovoljno i za zivotinje, i za ljude i za okolis. Kao sto ljudima najvise odgovara hrana na koju su genetski predodredjeni tako i zivotinjama odgovara njihova prirodna hrana a to nikako nije koncentrirana hrana na bazi soje i zitarica nego slobodna ispasa na otvorenim travnjacima. Unistavanje sumskih podrucja radi zemljoradnje unistava biolosku raznolikost prirode i iscrpljuje zemlju. Masovna upotreba anitibiotika, hormona rasta i stres kojem su zivotinje izlozene je neopravdan.

LCHF pokret podrazumijeva teznju za prirodnijim i zdravijim nacinom ljudske prehrane i visoku ekolosku svijest. Na covjeka se gleda kao na bice koje je sastavni dio prirode i njezinog poretka. Ova teznja za sto kvalitetnijom prehranom ukljucuje i zalaganje protiv masovne proizvodnje hrane, koja je uzrokovala unistavanje prirodnog bogatstva i drasticno pogorsanje kvalitete prehrambenih namirnica jer osiromasena zemlja daje hranu siromasnu hranjivim tvarima i nitko iz ovog nacina proizvodnje nije na dobitku osim industrije.

LCHF model prehrane ne naglasava konzumaciju mesa u smislu da se jede vise mesa nego obicno, vec se radi o boljem iskoristavanju zivotinja, odnosno upotrebi svih dijelova za prehranu, kako masnoce, iznutrica, tako i kostiju, tetiva i kože za kuhanje juha i sl. Takodjer se podupire lokalna proizvodnja na malo i organski uzgoj stoke, koji podrazumijeva pravedniji tretman zivotinja, oporavljanje bioloske raznolikosti u prirodi ali i bolji sastav prehrambenih namirnica. Masovna proizvodnja hrane u zadnjih 50 godina je dovela do drasticnog pogorsanja kvalitete prehrambenih namirnica sto pridonosi sirenju modernih bolesti. Unistavanje prirode je dovelo do klimatskih promjena. Stanje kakvo je danas je neodrzivo i mislim da ce se stvari morati promijeniti iz korijena. Ako to ne ucine ljudi ucinit ce priroda koja nas vec neko vrijeme upozorava klimatskim nepogodama.

LCHF se radi o smanjenom unosu secera i skroba i povecanom unosu masti. Izbacuju se industrijske preradjevine, margarin, štetna industrijska ulja, te se biraju namirnice sto blize svom izvornom cjelovitom obliku. Naravo da i vegetarijanci mogu poboljsati kvalitetu svoje prehrane slijedeci principe LCHF prehrane.

LCHF palačinke

LCHF palačinke I 

5 jaja

3,5 - 4 dl slatkog vrhnja

2 dl brašna od badema (ili fino samljevenih badema)

prstohvat morske soli

maslac za prženje

Istucite jaja mikserom, dodajte vrhnje, bademe i sol. Pecite na dosta maslaca.

Ako imate štednjak na plin pojačajte malo vatru kad ubacite maslac i tijesto pa kad se stvori "površina" palačinke smanjite vatru. Palačinke od badema nisu toliko elastične kao "obične" palačinke, pa ih je lakše preokrenuti ako se malo duže peku na laganijoj vatri.

Servirajte sa malinama, kupinama ili drugim bobičastim voćem i tučenim slatkim vrhnjem. Ili ih samo premazite maslacem :)

LCHF palačinke II - ove su bolje 

2 jaja

1 dl slatkog vrhnja ili kokosovog mlijeka

1,5 dl fino mljevenih badema ili kokosovog brašna

1 mala žličica psyllium praška

malo soli

malo praška za pecivo

malo vanilije

Umutiti pjenasto jaja, dodati ostale sastojke. Ostaviti da malo odstoji. Peći male palačinke na dosta maslaca, tako da se smjesa stavlja žlicom na tavu, pa se može odjednom peći recimo 4 palačinkice – tako ih je lakše okretati.

Kruh od kiselog tijesta

Prvo treba napraviti osnovu za kiselo tijesto ili prirodni kvas (sourdough) koji sadrzi lakto-bakterije koje zive u simbiozi sa kvasnim gljivicama. Ovome treba nekoliko dana da se napravi i to radite samo prvi put. Polovicu dobivenog tijesta koristite svaki put kad pecete kruh a drugu polovicu "nahranite" i spremite za slijedeci put.

Dan 1, ujutro

1 dl mlake vode pomijesajte sa 0,5 dl (30 g) razenog brasna (po mogucnosti organskog) u jednu vecu staklenku (jer ce ovo rasti). Naslonite poklopac na staklenku ali ga nemojte zaviti da ima pristup zraka. Ostavite na nekom toplijem mjestu u kuhinji, najbolje oko 20-25 stupnjeva. Ostavite da stoji tri dana, ali promuckajte lagano staklenku svako jutro i svaku vecer.

Dan 4, ujutro

Nadodajte 1 dl mlake vode i 1,5 dl (90 g) razenog brasna i promijesajte. Sada ce tijesto biti malo gusce.

Dan 4, navecer

Sada je proces vrenja vec zapoceo i tijesto bi trebalo malo narasti. Miris jos nije bas ugodan i tijesto treba nastaviti razvijati se da bi dobilo na snazi. Izlijte sadrzaj iz staklenke ali ostavite oko 0,5 dl, nadodajte 1 dl mlake vode i 1 dl (60 g) razenog brasna i promijesajte. Ako tijesto jos nije pocelo vreti (rasti) ostavite ga da stoji jos 12 sati.

Dan 5, ujutro

Ponovite prethodni postupak: izlijte sve osim 0,5 dl, nadodajte 1 dl mlake vode i 1 dl (60 g) razenog brasna, promijesajte i ostavite.

Dan 5, navecer

Ako je tijesto lijepo naraslo do dvostruke velicine i ima gustocu kao cokoladna pjena, znaci da je vas prirodni kvasac gotov. Ako ne izgleda tako, ponovite postupak jos jednom: izlijte sve osim 0,5 dl, nadodajte 1 dl mlake vode i 1 dl (60 g) razenog brasna, pomijesajte i ostavite. 

Kad je kvas gotov, uzmite jednu polovicu koju cete upotrebiti za pecenje kruha prema dolje navedenom receptu. Ostatak "nahranite" - dodajte 1 dl mlake vode i 1 dl brasna, pomijesajte i ostavite na toplom da se digne i zapjeni (obicno 5-6 sati). Tada, kad je najaktivniji, spremite ga u frizider. Ovako moze stajati oko 7 dana. Ako cete peci ponovo u roku od 7 dana, upotrebit cete polovicu a ostatak "nahraniti". Ako necete peci, izlijte polovicu, ostatak "nahranite", pa kad se digne i zapjeni vratite natrag u frizider. Na ovaj nacin mozete beskonacno dugo odrzavati zivu kulturu svog prirodnog kvasa. Jedan dio mozete i zamrznuti, za slucaj da vam kultura "ugine" sto se moze dogoditi ako ju ne nahranite (unutra su zivi mikroorganizmi).

Najjednostavniji kruh od kiselog tijesta

Navecer:

Pomijesajte polovicu kiselog tijesta, 3 dl mlake vode i 3 dl (180 g) pirovog ili razenog brasna. Sve brasno koje koristimo je od cjelovitog zrna. Pokrijte plasticnom folijom i ostavite preko noci na toplom mjestu.

Ujutro:

Nadodajte 0,5 dl mlake vode, 300 g brasna pira (spelta) od cjelovitog zrna, 2 cajne zlicice soli (10 g), 1 veliku jusnu zlicu maslaca ili svinjske masti i 1-2 zlice meda. Zamijesite na ruke ili u masini i ostavite da kvasa do dvostruke velicine, otprilike 2 sata.

Uzmite jednu posudu promjera 22 cm, oblozite je masnim papirom za pecenje, i prebacite tijesto u nju. Pokrijte kuhinjskom krpom i ostavite da se dize oko 1 sat.

Ukljucite pecnicu na 275 stupnjeva na vrijeme da se dobro ugrije. Kad stavite posudu sa tijestom u pecnicu smanjite temperaturu na 250 stupnjeva. Nakon 15 minuta smanjite na 200 stupnjeva i ostavite da se pece jos 15-20 minuta. Ako imate termometar, zabodite ga u kruh i kad je unutrasnja temperatura kruha oko 98 stupnjeva kruh je gotov. Izvadite ga iz posude, umotajte u kuhinjsku krpu i ostavite na resetki da se hladi.

Razeno brasno daje malo kiselkasti okus. Ja pecem sa pirom jer je neutralnijeg okusa a puno laksi za probavu od psenicnog brasna. Mozete kombinirati vrste brasna koje zelite, ali kvasac uvijek hranite razenim brasnom.

Zdrav dorucak za djecu

Vecina vjeruje da je zdrav dorucak za djecu cornflakes, musli i druge zitne pahuljice. No, ove "ekspandirane" stvari se proizvode u velikim strojevima za istiskivanje, pod djelovanjem visokih temperatura i jakog pritiska. Taj proces unistava vecinu hranjivih tvari iz zitarica, osjetljiva ulja oksidiraju (uzegnu se) a odredjeni proteini iz zitarica postaju toksicni.

Jedan naucnik je napravio pokus sa misevima: jednom misu je dao da jede neobradjene zitarice, drugom je dao da jede zitne pahuljice a trecem je dao kartonsku kutiju od tih pahuljica. Prvi mis koji je jeo zitarice je pozivio najduze, a drugi mis koji je jeo pahuljice uginuo je prije nego treci mis koji je pojeo kartonsku kutiju od pahuljica! Pa naravno, ne moze se hranom tako manipulirati bez posljedica. 

Ovo se isto odnosi na "ekspandiranu rizu" od koje se prave rizini kolacici ili keksi. Ovako proizvedene pahuljice su vrlo teske za probavu i imaju snazniji ucinak na inzulin nego secer i bijelo brasno. U procesu proizvodnje tj istiskivanja pahuljica, fitinska kiselina iz opne zitarica ostaje netaknuta, a enzim fitaza koji djelimicno razgradjuje fitinsku kiselinu u probavnom traktu nestaje. 

Povrh svega, pahuljice za dorucak koje se serviraju sa nemasnim mlijekom su nutritivno siromasne i prepune secera. Postoji zdraviji i hranjiviji nacin pripreme zitarica za dorucak. 

Zobena kasica (2 porcije) 

Navecer: u manju posudu u kojoj cete ujutro skuhati kasicu stavite 1 salicu (2 dl) tople vode, 2 zlice jogurta i 1 salicu zobenih pahuljica iz organskog uzgoja, poklopite i ostavite preko noci. Ujutro: nadodajte jos 1 salicu vode i malo soli i zakuhajte. Kuhajte par minuta dok se kasica ne zgusne. Kad je gotova sklonite je sa vatre i rastopite u kasici 2 zlice maslaca i umijesajte dva zumanjka. Ako se bojite sirovog zumanjka, dodajte ga pri kraju kuhanja. 

Po zelji mozete dodati: naribanu jabuku i malo cimeta, zgnjecenu bananu, maline ili kupine, kokosove pahuljice ili samo zasladiti sa malo meda. Uz to djeci servirajte jogurt ili kefir. Umjesto zobenih mozete na isti nacin pripremati razene ili neku drugu vrstu "spljostenih" pahuljica. 

Jaja su uvijek izvrstan izbor za dorucak djeci, kao i kruh od pravilno pripremljenog brasna sa maslacem, sirom, vrhnjem, slaninom ili domacom kobasicom. Saka badema ili oraha su dobra nadopuna. Ako djeca hoce hrskave "musli" napravite ih od orasastih plodova i sjemenki (bademi, orasi, ljesnjaci, bucine, suncokretove sjemenke...) Sjemenke stavite na jedan pleh i zapecite u pecnici 10-tak minuta na najnizoj temperaturi. Bademe, ljesnjake i orahe nasjeckajte grubo i pomijesajte sve sastojke u jednu posudu i dobili ste gotovu vlastitu mjesavinu musli za brzi dorucak s jogurtom, kefirom, svježim sirom, vrhnjem ili sl. Pospite cimetom.