srijeda, 12. veljače 2020.

Fermentirano povrće

Kao što već dobro znamo, zdravlje (i bolesti) počinju u crijevima. Crijevni mikrobiom (mikrobiota ili crijevna flora) su milijarde živih mikroorganizama naseljenih u našim crijevima koji su doslovno odgovorni za naš imunitet i sveukupno zdravlje. 

Ono što je najvažnije znati po pitanju ove izuzetno kompleksne teme je da ne možemo imati dobar/zdrav sastav mikroorganizma u crijevima ako ne konzumiramo fermentiranu hranu koja je bogata korisnim sojevima bakterija. Probiotici u tabletama/kapsulama/prašku su korisni kao zaštita za vrijeme i poslije uzimanja antibiotika, ali oni po svom djelovanju ne mogu zamijeniti probiotike iz prave hrane. 

Fermentacija je proces u kojem nastaju korisni mikrorganizmi i najjednostavniji način za konzumaciju fermentirane hrane je kefir kojeg radimo uz pomoć kefirne kulture (kefirnih zrnaca). Drugi jednostavan način je fermentacija povrća. Povrće možemo fermentirati uz pomoć soli, sirutke ili startera za fermentaciju. Sirutku dobijete kad procijedite domaći kefir ili jogurt, starteri se kupuju, ali možete i bez svega toga koristeći samo sol (preporučam kvalitetnu nerafiniranu morsku sol). 

Očistite i narežite povrće (ja sam ovdje upotrebila crveni kupus, mrkve i cvjetaču). Povrće možete i ne morate izgnječiti rukama. Pripremite otopinu vode i soli: važno je upotrebiti pročišćenu filtriranu vodu, a ako nemate filter možete vodu prokuhati i ohladiti. U pola litre vode rastopite jednu veliku žlicu soli i prelijte preko povrća. Povrće treba sa nečim dobro pritisnuti tako da je potpuno uronjeno u tekućinu tj da na njega ne dolazi zrak jer bi se u tom slučaju mogle razviti plijesni. Za to možete upotrebiti tanjurić odgovarajuće veličine ili vrećicu napunjenu vodom i dobro zavezanu (ovo najbolje poklopi sve šupljine). 

Zatvorite teglu i ostavite je na sobnoj temperaturi. Ako nemate specijalni poklopac koji propušta plinove, kao što ga ja nemam, trebate svaki dan otvoriti poklopac, ca dva puta, da plin koji se stvara fermentacijom izađe vani. Nakon par dan lijepo se vide mjehurići a kad otvorite teglu osjeća se ugodan kiselkasti miris fermentacije. Povrće je gotovo već nakon 4-5 dana, tada je fino tvrdo i hrskavo, a ako želite mekše povrće ostavite ga duže, no što duže stoji postaje kiselije. Kad je gotovo spremite teglu u frižider, na hladnoći se fermentacija zaustavlja.

O fermentaciji sam najviše praktičnih stvari naučila od izvrsne Donne Schwenk iz njezine dvije knjige Cultured Food for Life i Cultured Food for Health a njezina web stranica je također prebogata sadržajem, preporučam https://www.culturedfoodlife.com/ 

Bilo bi idealno svaki obrok obogatiti s malo fermentiranog povrća, a ako ne svaki obrok onda barem jedan, onaj glavni obrok u danu. Konzumacijom fermentirane hrane postajemo otporniji na loše utjecaje iz okoliša i na lošu hranu, jačamo svoj imunitet i unapređujemo svoje zdravlje.

Nema komentara:

Objavi komentar

Molim za malo osnovne kulture komunikacije: Ne ostavljajte komentare kao Anonimno; ako nemate profil kliknite na Ime/URL i potpišite se.

Copyright © 2010-2020 Anita Šupe. Podijelite sadržaj s ovih stranica ali obavezno navedite izvor i ime autora.

Informacije sadržane na ovom blogu imaju svrhu općeg informiranja i nisu namijenjene kao medicinski savjet niti kao zamjena za savjet vašeg liječnika.