subota, 5. listopada 2013.

Sažetak predavanja za dijabetičare Bundek 28.09.2013.


Na traženje zagrebačkog dijabetičkog društva, učinila sam sažetak predavanja održanog na Bundeku 28.09.2013. pod nazivom Ugljikohidratna radionica Vol. 3.

Usprkos napretku medicine i farmacije i usprkos činjenici da je inzulin otkriven još 1920. god, dijabetes je danas na samom vrhu po smrtnosti i indvaliditetu koje izaziva. Ni u kojem drugom polju zapadnjačka medicina nije toliko zakazala kao u slučaju dijabetesa. 

Iako se kaže da je kod dijabetičara najvažniji cilj kontrola šećera u krvi i sprečavanje komplikacija, ipak se oboljelima službeno preporučuje prehrana siromašna masnoćama i bogata ugljikohidratima, tj prehrana koja im podiže šećer u krvi i povećava potrebu za inzulinom, što posljedično povećava rizik za srčani udar, sljepoću, amputacije, dijalizu i druge komplikacije kod dijabetesa.

Obično se za kontrolu šećera savjetuje trening i smanjeni unos masti u prehrani. No, iskustvo je pokazalo da ovo ne pomaže. Stvarna kontrola šećera u krvi postiže se jedino kontroliranim unosom ugljikohidrata, tj šećera i visokoškrobnih namirnica. Iako se dijabetičare još i upozorava na unos šećera, ipak im se preporučuje da jedu goleme količine škroba koji čini bazu navodno zdrave prehrambene piramide. Žitarice, pekarski proizvodi, riža, tjestenina – bilo da su cjeloviti ili ne – sadrže veliku količinu škroba koji nije ništa drugo nego čista glukoza. Škrob je polisaharid, koji se u probavnom sustavu razgrađuje na svoje osnovne molekule – glukozu. Kad iz probavnog sustava ova glukoza uđe u krvotok, tada je nazivamo – šećer u krvi, pa kažemo da nam se ”povisio šećer”. No šećer se ne može povisiti sam od sebe, ako ga nismo unijeli kroz hranu. Ugljikohidrati u prehrani, bilo da se radi o šećeru ili o škrobu, dovode do napredovanja ove bolesti.

Hrana koja je posebno bogata ugljikohidratima i čiji unos treba ograničiti su visokoškrobne namirnice kao krumpir, žitarice, pekarski proizvodi, kruh, tjestenina, riža, te naravno šećer i namirnice bogate šećerom kao kolači, keksi, slatkiši te industrijske prerađevine koje sadrže puno šećera kao voćni jogurti, pahuljice za doručak, pudinzi, voćni sokovi, razni deserti i slično.

Naravno, ugljikohidrata ima i u drugim grupama namirnica, odnosno u povrću, orašastim plodovima, sjemenkama i mliječnim proizvodima. No postotak ugljikohidrata u ovim namirnicama je nizak i zato se one ne trebaju ograničavati u prehrani. Dapače, potrebno je jesti više povrća nego što to inače radimo jer je ono puno vitamina, minerala, antioksidanata i drugih korisnih fitonutrijenata. Dakle, u priči o smanjivanju unosa ugljikohidrata, prvenstveno mislimo na visokoškrobne namirnice, kao i one bogate šećerom.

Dr Richard Bernstein, autor knjige Diabetes Solution, jedan je od brojnih liječnka u svijetu koji dijabetičarima savjetuju smanjeni unos ugljikohidrata. Dr Bernstein je još u djetinjstvu dobio dijabetes tip 1 i već kao vrlo mlad dobio brojne komplikacije i pogoršanje zdravlja tipično za dijabetičare. U strahu što će biti s malodobnom djecom ako se njemu nešto dogodi, proučavao je sve na što je naišao; medicinska istraživanja u to doba morala su se naručivati poštom i nije bilo lako doći do informacija kao danas. Otkrio je da uz prehranu sa smanjenim udjelom šećera i škroba postiže kontrolu šećera i poboljšanje zdravlja. Sve tegobe vezane za kronično povišen šećer i visoke doze inzulina polako su nestajale. Želio je pomoći i drugima, pa je pisao članke i slao ih u medicinske časopise na objavu. Do objava nažalost nije dolazilo, jer ne možete tek tako upasti u medicinski establišment i preokrenuti naglavačke sve što oni govore. Zato je odlučio dati otkaz na dotadašnjem poslu i upisati medicinu. ”Nisam ih mogao pobijediti, pa sam im se morao pridružiti” – poznata je rečenica dr Bernsteina. Sa titulom ”dr” ispred imena, priča Bernstein, mogao je objaviti svoje članke i podijeliti sa drugima ono što je naučio o dijabetesu i kontroli šećera u krvi. Tako je 1979. god upisao medicinu, kada je imao 45 godina. Danas je on već star čovjek, preko 70 godina, ali i dalje vitalan i izvrsnog zdravlja. Već dugi niz godina u svojoj liječničkoj praksi pomaže pacijentima sa dijabetesom da povrate kontrolu svoje bolesti u vlastite ruke i piše knjige o kontroli dijabetesa.

U priči o smanjenom unosu ugljikohidrata odmah se postavlja pitanje – što jesti ako iz prehrane izbacim žitarice, krumpir, rižu, tjesteninu, pekarske proizvode? Dakle, smanjeni unos kalorija koje smo dobivali iz ovih namirnica nadoknađuje se povećanim unosom kalorija iz zdravih prirodnih masti, prema principima LCHF prehrane. Ali – zar masti nisu opasne, zar mi se neće povisiti kolesterol i začepiti krvne žile – pitaju se dijabetičari kojima su liječnici ovom pričom utjerali strah u kosti. No najnovija naučna istraživanja pokazuju da niti masti iz prehrane niti kolesterol u krvi nemaju nikakve veze sa oboljenjima od srčano-žilnih bolesti, o čemu bi liječnici trebali informirati svoje pacijente.

Ovo je pregled znanstvenih studija, kojeg je napisao Željko Reiner, bivši ministar zdravstva RH, sa suradnicima, objavljen u Liječničkom Vjesniku 2012. god.  U članku piše da, iako se dugo smatralo da je povišeni kolesterol, tj LDL, najveći rizik za srčano-žilne bolesti, zadnje velike studije ukazuju da su zapravo povišeni trigliceridi pravi rizik za koronarne bolesti srca, čak i ako je LDL nizak. Kod hipertrigliceridemije ili povišenih triglicerida u krvi, LDL čestice su male i guste, a to su one koje lako oksidiraju i ugrađuju se u stijenke krvnih žila. Studije su pokazale da srčani bolesnici uz povišene trigliceride uvijek imaju i nizak HDL (dobar, zaštitni kolesterol), što također predstavlja povećan rizik od ateroskleroze, neovisno o LDL kolesterolu.

Čak je pokazano da uz terapiju liječenja statinima, koja snižava LDL kolestrol, rizik od oboljenja nije bio smanjen dok su trigliceridi i dalje ili visoki. Naročito su se radila istraživanja sa dijabetičarima kod kojih je dislipidemija učestala. Povećani trigliceridi iznad 2,3 i smanjeni HDL ispod 0,88 povećavaju rizik za infarkt i moždani udar – LDL se više ne spominje.

Uz nisku vrijednost triglicerida i visoku (dobru) vrijednost HDL-a, razina LDL kolestrola nije upitna čak i ako je ”povišena”, jer su tada LDL čestice velike, prozračne i neopasne. Zapravo je prekomjerna količina ugljikohidrata u prehrani uzrok povišenih triglicerida a ne prehrana bogata mastima.

U preglednom članku kažu da je potrebno smanjiti unos ugljikohidrata, šećera dok sniženje zasićenih masnoća nema utjecaja na trigliceride. Upozoravaju i na sokove i slatke napitke s visokim sadržajem fruktoze koja naročito podiže trigliceride. Nadalje, upozoravaju na transmasne kiseline kojih ima u margarinu i pekarskim proizvodima a ti se proizvodi prema službenim preporukama dijabetičarima ne ograničavaju. Također naglašavaju važnost uzimanja omega 3 masnih kiselina (plava riba, ulje jetre bakalara).

Prehrana sa smanjenim udjelom ugljikohidrata i povećanim udjelom masnoće  (LCHF) dovodi do smanjivanja triglicerida i podizanja dobrog, zaštitnog HDL kolesterola.

Pročitajte više:
Papir 3: 

Papir 4: 

Praktično provođenje LCHF prehrane:

Potpuno je iskrivljeno shvaćanje da LCHF prehrana sadrži više bjelančevina ili više mesa nego što je to uobičajeno i preporučljivo. LCHF znači više masnoće a ne više mesa. Kalorije koje prema službenoj piramidi prehrane dobivamo iz ugljikohidrata, sada dobivamo iz prirodnih zdravih masti, ne iz mesa. Ljudsko tijelo je stvoreno da troši enegiju iz šećera ili iz masti, u iznimnim slučajevima izvor energije mogu biti i bjelančevine ali to nije zdravo. Dakle, LCHF nije visokoproteinska dijeta, LCHF je prehrana s visokim udjelom kalorija iz masti koja je savršeno zdrava i čovječja je fiziologija i biokemija prilagođena na trošenje masti za energiju.

No, i to "više masti" ne znači da jedemo ogromne količine masti! UDIO KALORIJA i KOLIČINA POJEDENIH NAMIRNICA nije ista stvar. Iako je na LCHF postotak kalorija dobivenih iz masti visok, zapravo je količinski najviše povrća a najmanje masti. To je zato što je u mastima najviše kalorija a u povrću najmanje. Iz male količine masnoće dobivamo puno kalorija, dok iz velike količine povrća dobivamo malo kalorija.

LCHF nije dijeta koja zakiseljava organizam. Količinski se jede puno više povrća nego mesa, a ne obrnuto. Osim toga se ne jedu žitarice i pekarski proizvodi koji zakiseljavaju, ne jede se industrijska hrana koja zakiseljava, šećer, brašno, aditivi…

Primjer jednog tipičnog LCHF ručka:
- Komad mesa/ribe isto kao i obično što se jede;
- Umjesto priloga od krumpira/riže/tjestenine/kruha, napravi se prilog od raznog povrća, ono se može kuhati, peći, pržiti, grilati, dinstati;
- Sve se fino začini masnoćom u kojoj se pripremalo jelo ili se doda masnoća ako je jelo ”suho”;
- Salata kao i obično;
- Piće: umjesto sokova i piva, pije se voda ili umjerena količina (1 dl) vina, preporuča se crno, zdravije je.

Dakle bitna razlika u odnosu na standardan obrok je da se prema LCHF visokoškrobni dio obroka s kojim smo nekada punili želudac – krumpir, kruh, tjestetnina, riža – zamjenjuje povrćem. Dakle povrće više nije dekoracija na tanjuru već ono predstavlja volumen obroka, dok masnoća daje sitost. Količinu masnoće povećavamo tako što ne pečemo više na suhoj tavi već slobodno u pripremi hrane koristimo prirodne masti (svinjska mast, maslac, ghee, maslinovo i kokosovo ulje), ne koristimo light dresinge za salatu niti light majoneze koje su prepune šećera, škroba i kemikalija, već koristimo punomasne prirodne umake i majoneze od žumanjaka, maslaca, maslinova ulja, začinskog bilja…

Umjesto pekarskih proizvoda od pšeničnog brašna i šećera, peciva i kruhove radimo od orašastih plodova, sjemenki i kokosovog brašna. Od ovih alternativnih vrsta brašna možemo raditi i kolače, a za zaslađivanje koristimo steviju umjesto štetnih sintetičkih zaslađivača kao što je aspartam. Na ovaj način smanjujemo unos praznih kalorija, a povećavamo unos nutritivno bogatih namirnica tj namirnica koje su bogate hranjivim tvarima.

Vrlo je važno voditi računa o kvaliteti masti i ulja koja koristimo u pripremi hrane i za jelo. Koristimo samo prirodne zdrave masti kao što su pravi maslac a ne margarin, domaća svinjska mast a ne rafinirana i hidrogenizirana biljna ulja jer margarini i rafinirana ulja djeluju inflamatorno – potiču stvaranje upalnih procesa u tijelu. Također koristimo hladno prešana ulja kao što su maslinovo i kokosovo ulje, a u ograničenim količinama dozvoljeno je sezamovo, laneno i bučino. Prava domaća jaja naravno slobodno koristimo u prehrani, pogotovo žumanjke, jer ona sadrže sve važne hranjive tvari potrebne za zdravlje dijabetičara. Preporuča se što više ribe i to one plave kao što je srdela, ili nadopuna prehrani u obliku ulja jetre bakalara. Najbolji proizvod koji se na našem tržištu može naći je proizvođača Green Pasture, fermentirano ulje jetre bakalara bogato omega 3 masnim kiselinama, te vitaminima A i D.

Interesantno je da se na LCHF zapravo jede MANJE HRANE. Nema više gladi, pada šećera u krvi i opsesivne potrebe za prejedanjem kao što je to čest slučaj kad se prehrana bazira na ugljikohidratima. Ovdje je bitno napomenuti još jedan veliki problem s ugljikohidatima – ovisnost. Danas je poznato da šećer i škrob stvaraju ovisnost kod vrlo velikog broja ljudi. Zato je vrlo teško biti umjeren u jelu, ono što nam se od stručnjaka preporuča. Zapravo nam se spočitava da nismo umjereni u jelu pa da smo zato debeli. Ali kao što alkoholičar ne može biti umjeren u piću, tako ni ovisnik o šećeru ne može biti umjeren u jelu, dokle god konzumira svoju drogu – ugljikohidrate. Šećer djeluje na centre za ovisnost u mozgu, stvara trenutni osjećaj zadovoljstva ili nekakvog ispunjenja, ali na duže staze ostavlja samo još veću prazninu. Tek kad se oslobodimo ove napasti, možemo biti umjereni u jelu, jesti do normalnog zdravog osjećaja sitosti bez prejedanja. Smanjeni unos ugljikohidrata koji potiču apetit i povećani unos masnoće koja daje sitost, dovodi do spontanog smanjivanja obroka i smanjenog unosa kalorija. Stabilan šećer u krvi dovodi do smanjene potrebe za inzulinom i njegovog djelovanja na hormone gladi i sitosti ghrelin i leptin, čime se prirodno regulira apetit i porcije hrane spontano smanjuju.

Pročitajte više: 



Nema komentara:

Objavi komentar

Molim za malo osnovne kulture komunikacije: Ne ostavljajte komentare kao Anonimno; ako nemate profil kliknite na Ime/URL i potpišite se.

Copyright © 2010-2016 Anita Šupe. Podijelite sadržaj s ovih stranica ali obavezno navedite izvor i ime autora.

Informacije sadržane na ovom blogu imaju svrhu općeg informiranja i nisu namijenjene kao medicinski savjet niti kao zamjena za savjet vašeg liječnika.