ponedjeljak, 28. listopada 2013.

Švedska postaje prva razvijena zemlja koja dogmu o nemasnoj prehrani odbacuje u korist prehrane s niskim udjelom ugljikohidrata i visokim udjelom masnoća (LCHF)

Švedske mesne okruglice sada "OK"

Članak napisao: Brian Shilhavy, urednik Health Impact News
S engleskog preveo: Nenad Maljković

Švedska je postala prva razvijena zemlja koja priprema nacionalne smjernice za prehranu kojima će se odbaciti općeprihvaćena dogma o nemasnoj prehrani, a savjetovat će se prehrana s niskim udjelom ugljikohidrata i visokim udjelom masnoća - LCHF.

Preokret u preporukama za prehranu uslijedio je nakon objavljivanja rezultata dvogodišnje studije neovisnog Švedskog vijeća za procjenu zdravstvenih tehnologija. Ta stručna radna skupina pregledala je rezultate više od 16.000 znanstvenih istraživanja objavljenih do 13. svibnja 2013.

Švedski liječnik Andreas Eenfeldt, autor u Skandinaviji najpopularnijeg bloga o zdravlju DietDoctor.com, prenosi najvažnije zaključke studije:

Pokazatelji zdravlja poboljšavaju se uz prehranu s nižim udjelom ugljikohidrata:
...znatno povišenje razina HDL kolesterola (tzv. dobar kolesterol) bez ikakvih štetnih učinaka na razine LDL kolesterola (tzv. loš kolesterol). To se odnosi kako na umjereni unos ugljikohidrata (do 40% ukupnog kalorijskog unosa), tako i na strožu prehranu s niskim udjelom ugljikohidrata (do 20% kalorijskog unosa). Uz to, stroža prehrana s niskim udjelom ugljikohidrata dovodi do poboljšanja razina glukoze kod pretilih i dijabetičara, uz marginalno smanjenje razina triglicerida.” (Izvor.)

Dr. Eenfeldt također prenosi članak švedskih novina u kojem se izvještava o nalazima radne skupine:

Maslac, maslinovo ulje, punomasno vrhnje i slanina nisu štetne namirnice. Istina je upravo suprotna. Masnoće su najbolja namirnica za one koji žele smršaviti. I ne postoji veza između visokog unosa masnoća u prehrani i kardiovaskularnih oboljenja.
U ponedjeljak je SBU, Švedsko vijeće za procjenu zdravstvenih tehnologija, bacilo bombu. Nakon skoro dvogodišnjeg rada na studiji kojom je pregledano i uspoređeno preko 16.000 znanstvenih istraživanja, izvještaj pod naslovom “Prehrambene preporuke kod pretilosti” naglavce izvrće konvencionalne prehrambene smjernice za pretile i dijabetičare.

Godinama je zdravstveni sustav javnost savjetovao da se izbjegavaju masnoće, osobito zasićene masnoće, i kalorije. Prehrana s niskim udjelom ugljikohidrata (LCHF – Low Carb High Fat, koja je zapravo švedski “izum”) odbacivala se kao opasna podvala ili pomodna dijeta bez ikakvih znanstvenih temelja.

Umjesto toga, zdravstveni je sustav dijabetičare upućivao da jedu puno voća (a to znači šećera) te proizvode s malo masnoća i znatnim količinama šećera ili umjetnih zaslađivača, koji su zapravo opasni okidači za osobe ovisne o šećeru.

Ovaj izvještaj potpuno izokreće trenutačne smjernice, pa kao najučinkovitiju mjeru protiv pretilosti zagovara prehranu s niskim udjelom ugljikohidrata i visokim udjelom masnoća.

U stručnoj radnoj skupini bilo je deset liječnika, od kojih je nekolicina na početku studije bila vrlo skeptična prema prehrani s niskim udjelom ugljikohidrata. (Izvor.)

Jedan od članova stručne radne skupine bio je i prof. Fredrik Nyström iz Linköpinga, poznat kao dugogodišnji kritičar prehrane s niskim udjelom masnoća i zagovornik dobrobiti zasićenih masnoća iz maslaca, punomasnog vrhnja i slanine. Evo nekoliko citata prof. Nyströma koje je prenio dr. Eenfeldt:

“Godinama sam radio na ovome. Odličan je osjećaj dobiti potvrdu ovako temeljite znanstvene studije, a posebno zato što je tijekom našeg rada nestao skepticizam mojih kolega prema prehrani s niskim udjelom ugljikohidrata. Kada se usporede sva najnovija znanstvena istraživanja rezultat je nedvojben: naš pretjerani strah od masnoća potpuno je neutemeljen. Od masne hrane se ne debljamo, jednako kao što od kalcija ne dobivamo aterosklerozu, niti pozelenimo ako jedemo zeleno povrće.”

Nyström je godinama zagovarao znatno smanjeni unos namirnica bogatih ugljikohidratima u obliku šećera i škroba jer se tako postižu zdrave razine inzulina, lipida i dobrog kolesterola u krvi. To znači da je potrebno odbaciti šećer, krumpir, tjesteninu, rižu, pšenično brašno i kruh, uz povećanu potrošnju maslinovog ulja, orašastih plodova, maslaca, punomasnog vrhnja, ribljeg ulja i masnijih dijelova mesa. “Kad pojedete krumpir to je potpuno isto kao da ste pojeli nekakav slatkiš. Krumpir ima sastojke koji se u probavnom sustavu pretvaraju u šećer. Takva prehrana dovodi do naglog povišenja šećera u krvi i, posljedično, do istog takvog povišenja insulina.”
Mnogim su nas mantrama učili kao da su istinite:

“Kalorije su kalorije, bez obzira u kojem ih obliku unosimo.”

“Najvažnija je ravnoteža između unosa i trošenja kalorija.”

“Ljudi se debljaju zato što se ne kreću dovoljno.”

“Doručak je najvažniji obrok u danu.”

“Naravno da sve to nije istina. Zbog ovakvih gluposti pretili imaju grižnju savjesti, kao da do pretilosti dolazi samo zato što nemaju dovoljno jaku volju. Za većinu ljudi povećani unos masnoća znači da se osjećaju sitima, da dulje ostaju siti i ne osjećaju potrebu da nešto pojedu svakih pet minuta. S druge strane, nema osjećaja sitosti nakon što se popije Coca Cola ili nakon voćnog jogurta u kojem gotovo da nema masnoća, ali ima puno šećera. Naravno da je zbog više razloga dobro vježbati, ali ono što stvarno utječe na tjelesnu težinu je prehrana.” (Izvor.)


Hoće li sada Ministarstvo poljoprivrede SAD izmijeniti svoje smjernice?


Znanstvena literatura koja ukazuje na opasnosti od rafiniranih ugljikohidrata i dobrobiti zdravih masnoća objavljuje se već nekoliko desetljeća. Jedan od razloga zbog kojih je ovakva studija napravljena u Švedskoj je i taj što se u toj zemlji mnogi već tako hrane. U Švedskoj se procjenuje da je samo 14% populacije pretilo, za razliku od 33% u SAD.

I hoće li se onda i SAD pridružiti, pa razmotriti potrebne promjene u prehrambenim smjernicama svojeg Ministarstva poljoprivrede (USDA)? To je malo vjerojatno.

Kako sam nedavno ukazao u članku pod naslovom Mi, porezni obveznici, financiramo industrijsku poljoprivredu u otimačini naše prehrane, prehrambene smjernice USDA preporučaju prehranu pšenicom, sojom i kukuruzom, a to su namirnice u čiji se uzgoj ulaže ogromne državne poticaje. Sadašnji odnos političkih snaga u SAD je takav da su nemoguće bilo kakve smjernice koje bi utjecale na smanjivanje profita korporacija i njihovu proizvodnju jeftinih namirnica kojima dominiraju u ponudi na svjetskom tržištu.

Savjeti za prehranu s niskim udjelom ugljikohidrata i visokim udjelom masnoća potječu još iz 1920. godine, kada je u bolnici John Hopkins razvijena ketogena dijeta kojom se liječila epilepsija u djece koja nisu reagirala na lijekove. No s pojavom prehrambenih smjernica USDA, počevši od Izvještaja McGovern 1970-ih, krenulo je osuđivanje masnoća, a prehrana s niskim udjelom masnoća postala je uobičajeni savjet u zdravstvenom sustavu. Izvornu televizijsku vijest o tom izvještaju iz 1977. možete pogledati u isječku iz filma “The Fat Head”:




Prirodnoznanstveni novinar Gary Taubes počeo je 2002. pisati o opasnostima prehrane s visokim udjelom ugljikohidrata i dobrobitima prehrane s visokim udjelom masnoća, a njegov je članak bio objavljem u dnevniku The New York Timesu i časopisu The Time Magazine. Naslov je bio “Što ako je sve bilo jedna velika, debela laž!?”

Uz prenošenje istine o zabludama prehrane s niskim udjelom masnoća početkom 2000-ih skoro u svim medijima, Dr. Atkins i njegova, tada već godinama dostupna, dijeta s niskim udjelom ugljikohidrata i visokim udjelom masnoća, stekao je jako puno sljedbenika. Trenutačno se u SAD promoviraju razni oblici prehrane s niskim udjelom ugljikohidrata i visokim udjelom masnoća, no i dalje ih se smatra “graničnim” i “ekstremnim”. Prehranu s niskim udjelom ugljikohidrata i visokim udjelom masnoća vlasti i zdravstveni sustav rutinski napadaju, čak i dok farmaceutske kompanije žure patentirati lijekove koji bi oponašali učinke ketogene dijete, osobito za liječenje karcinoma, najvećem tržišnom udjelu farmaceutskih kompanija.

I dok Švedska čini veliki korak naprijed prihvaćajući nalaz stručne radne skupine koja je pregledala preko 16.000 znanstvenih istraživanja i potvrdila znanstvene dokaze o kojima se godinama govori, ne treba očekivati da će Vlada SAD uskoro učiniti išta slično. Na nama je da sami proučimo i prihvatimo PRAVE činjenice o zdravoj prehrani.

Izvori za članak:
Sweden touts low-carb diet as key to weight loss
Swedish Expert Committee: A Low-Carb Diet Most Effective for Weight Loss
Fat Trims Your Waistline

Izvornik: Sweden Becomes First Western Nation to Reject Low-fat Diet Dogma in Favor of Low-carb High-fat Nutrition

S engleskog preveo: Nenad Maljković




Broj komentara: 5:

  1. Pozdrav. Evo mene je prijateljica Natasa nagovorila da probam LCHF dijetu, tj zdravi nacin prehrane, jer vec neko vrijeme pokusavam smrsaviti, ali nista od toga. Na njen nagovor, 9.10.2013. sam intezivno poceo s LCHF-om i vjerujte mi danas mi je 18 dan i jos uvijek nisam posustao. Naime, skroz obrnuto. Svako jutro se dizem ranije, i to punim energije sta mi je jako bitno, jer inace mi je jutro najdrazi dio dana , a da ne kazem da sam vecer prije oko 21:00 pojeo prsuta, salame, sira, maslaca, povrca. Inace kad bi prije LCHF prehrane uzimao sendvice prije spavanja i sokove s puno secera, sljedece jutro bi mi bilo uzasno. A to sam najvise mrzio. Da ja ne duljim. Super se osijecam, setam, tj krecem se vise nego prije, i uzivam u tome sta je jako bitno. Ja i LCHF smo na ti presli. Haha...... Primjetio sam vec male promjene na tijelu, naime manji mi je podbradak, te sam za 1-2cm uzi u opsegu stomaka, mada je jos uvijek rano pricati o velikim promjenama. Ali, meni je i to super, jer s proslim dijetama, nebi bilo tako, tj bi ali bi gladovao. Imam 106 kg i moram smrsaviti 30 kg do ljeta. Valjda cu uspjet u tome, tj moram jer imam super odjece a 50 posto ne mogu obuc. Eto nakon seanse, tj kad smrsavim, cu uploadati video na youtube s naznakom before and after with LCHF . Toliko od mene, idem jesti, i to masno..mmmmajoneza here I come... Pozdrav ljudi.... Cheers Mark Tomic

    OdgovoriIzbriši
  2. Da je osnovni razlog epidemeije gojaznosti u svetu preveliki unos ugljenih hidrata - to jeste. Ali višak ugljenih hidrata u modernoj ishrani ne dolazi od hrane, već od pića, zbog naglog porasta u konzumaciji sokova raznih vrsta, koji sadrže veoma velike količine šećera. Sa druge strane, ovde vidim i neke netačne, pa možda čak i nebulozne stvari. Prvo i prvo, ne može da bude isto pojesti krompir i pojesti neki slatkiš. Slatkiši sadrže prostije šećere, koji se brže razgrađuju i u kratkom vremenskom periodu puno povećaju nivo glukoze u krvi. Organizam, pošto ne može da iskoristi tu količinu glukoze, pretvara višak u masti i na taj način ih čuva za rezervu. Zbog toga jesti puno slatkih stvari veoma brzo goji. Sa druge strane, krompir sadrži dosta skroba i drugih složenih šećera, koji se sporije vare i sporije podižu nivo glukoze u krvi. Tada organizam, pošto nema viškova, može da utroši svu glukozu (ili barem mnogo veći procenat) koju je dobio od razgradnje skroba iz krompira, tako da nema toliko viškova i mnogo manje gomila salo.

    Masnoće treba jesti, ali zato treba preferirati nezasićene masne kiseline, kojih dosta ima u ribi, maslinovom ulju i razmin drugim namirnicama, a sa druge strane, majonez, slaninu i slično ipak treba izbegavati.

    Baš me zanima i da li su tu studiju radili samo na slučajevima iz Švedske ili iz celog sveta, jer pretpostavljam da klima dosta utiče na metabolizam, tako da, čak i ako ovakva dijeta možda ima smisla u Skandinaviji, ne mora da znači da bi automatski bila dobra i za nekog iz, recimo, tropskog područja.

    OdgovoriIzbriši
  3. ma znala sam da su šveđani pametni ljudi ;)

    OdgovoriIzbriši
  4. I opet netko mora napasti slaninu. Kanite se slanine i svinjske masti. Eto i šveđani kažu da je slanina dobra.
    Moje svinje jedu više lisnatu hranu i voće, a manje žitarice tako da one u slaninu ugrađuju Omega-3, a ne Omega-6.
    :)

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Čovječe/ženo, prodaješ li ti možda pancetu i kobasice od domaće hranjenih svinja? Ako ih ne truješ hormonima i antibioticima, ja sam jako zainteresirana za tvoje proizvode.

      Izbriši

Molim za malo osnovne kulture komunikacije: Ne ostavljajte komentare kao Anonimno; ako nemate profil kliknite na Ime/URL i potpišite se.

Copyright © 2010-2016 Anita Šupe. Podijelite sadržaj s ovih stranica ali obavezno navedite izvor i ime autora.

Informacije sadržane na ovom blogu imaju svrhu općeg informiranja i nisu namijenjene kao medicinski savjet niti kao zamjena za savjet vašeg liječnika.