srijeda, 17. rujna 2014.

Što zapravo jedemo - o kvaliteti i porijeklu namirnica

Ekološko povrće
Osim o vrsti hrane treba razmišljati i o njezinoj kvaliteti i porijeklu. Priroda nije ni glupa ni manjkava. Ona je ljudskoj vrsti osigurala obilje nutritivno bogate hrane, koja sadrži sve potrebne hranjive sastojke neophodne za rad i pravilno funkcioniranje ljudskog organizma. No, kako je ljudska vrsta poprilično arogantna i vjeruje da je pametnija od prirode, zbog previše uplitanja i trke za profitom uništava prirodu i vlastito zdravlje.

Masovni uzgoj hrane neminovno uništava prirodu i naše zdravlje. Sadnja monokultura (koja se proizvođačima najviše isplati) i umjetna gnojiva osiromašuju tlo od hranjivih tvari pa je i hrana koja raste iz te zemlje nutritivno siromašna. Umjetna gnojiva sastoje se od samo tri elementa: dušika, kalija i fosfora, dok tlo zapravo zahtijeva preko 50 različitih minerala. Nekontroliranim korištenjem umjetnih gnojiva s većim sadržajem dušika (posebice u prihrani biljaka zbog intenzivnije vegetacije), namirnice sadrže velike količine nitrata, od kojih se u probavnom sustavu jedan dio pretvara u nitrite koji mogu imati kancerogeno djelovanje.

Takve biljke imaju slabu obranu od raznih štetočina i bolesti pa proizvođači koriste pesticide, herbicide, fungicide i druge otrove da bi osigurali veći urod. Ovo naravno raduje kemijsku industriju koja također ostvaruje veliki profit na otrovnim kemikalijama. Ako su prisutna kemijska ili radiološka zagađenja u okolišu, to sve ide i u hranu.

Pitanje je i da li su naminice svježe i kako su čuvane do prodaje i konzumacije? Stajanjem namirnice gube hranjive tvari (vitamine i fitonutrijente) zbog djelovanja topline, zraka, svjetla, bakterija i gljivica. Voće i povrće koje je ubrano prerano, nezrelo, da bi se transportiralo u daleke krajeve, nije ni stiglo razviti potrebne nutrijente. U masovnom se uzgoju namirnice nakon ubiranja tretiraju zaštitnim sredstvima radi duljeg čuvanja i zaštite od propadanja, pa se tako voće i povrće umaču u razne kemijske otopine, često bez kontrole. Sve te otrove unosimo u svoje tijelo kad jedemo hranu lijepog izgleda iz masovnog uzgoja. Ne samo da je ta hrana nutritivno siromašna, ona je i toksična.

Danas često nismo ni svjesni da jedemo hranu proizvedenu od genetski manipuliranih organizama (GMO). Takva je hrana u upotrebi tek odnedavno i mnoga istraživanja ukazuju da je rizik za zdravlje kod konzumacije takve hrane visok. Ona dovodi do pojave alergija, otpornosti na antibiotike te mogućih oštećenja pojedinih organa ili imunološkog sustava. GMO je nešto što pod svaku cijenu treba izbjegavati.

Permakulturni vrt
Tvorničkom obradom namirnica nakuplja se još više otrova u njima. Radi dugog čuvanja, okusa, konzistencije i izgleda, dodaju se razni aditivi od kojih su mnogi kancerogeni ili izazvaju alergije i druge zdravstvene poteškoće. Industrijske prerađevine prepune su šećera i njegovih jeftinih zamjena (HFCS glukozno-fruktozni sirup iz kukuruza koji oštećuje jetru i na mnoge načine uništava zdravlje), hidrogeniziranih biljnih masti i transmasti koje doprinose razvoju upalnih stanja i mnogih kroničnih bolesti. Industrijske prerađevine su antihrana koju treba izbjegavati.

Kvaliteta namirnica životinjskog porijekla također je ugrožena masovnih uzgojem. Umjesto da životinje pasu travu, one se tove žitaricama, sojom i koncentratima, tretiraju se antibioticima i hormonima da bi brže rasle i davale više mlijeka. Životinje koje žive u svom prirodnom okruženju i hrane se onom hranom za koju su i same genetski prilagođene daju meso, masnoću, mliječne proizvode i jaja takvog sastava koji je optimalan za čovjeka. To su meso i masnoća životinja koje slobodno pasu travu, a ne životinja koje se hrane žitaricama i sojom, hormonima rasta i antibioticima; jaja koja su snijele kokoši koje slobodno trčkaraju i kljucaju po dvorištu, a ne kokoši koje žive zbijene u kavezima i hrane se koncentratima; riba koja slobodno živi u morima i rijekama, a ne riba iz uzgajališta koja se hrani koncentratima i pliva u vlastitom izmetu.

Prava hrana, namirnice u njihovom izvornom cjelovitom obliku, dat će nam sve potrebne hranjive tvari – minerale, vitamine, antioksidante, esencijalne masne kiseline – sve ono što nam treba za zdravo funkcioniranje svih biokemijskih sustava tijela i za regeneraciju stanica. No industrijski procesirana hrana, osim što je nutritivno bezvrijedna, također je i toksična zbog pretjerane količine kemikalija koje se koriste u uzgoju i preradi. Zato je povratak izvornoj prehrani neminovan za sve koji žele sačuvati zdravlje.

Treba nastojati nabavljati pravu čistu hranu iz domaćeg ekološkog uzgoja, lokalno uzgojeno, nešpricano, svježe ubrano voće i povrće te sami kuhati svoju hranu i pripremati zimnicu. Ovo nije za početak jednostavno, ali sve započinje prvim korakom i malo pomalo donosi veliku radost. Potražnja stvara ponudu, pa kad se podigne svijest o važnosti prehrane za zdravlje, kad stavimo kvalitetu namirnica na više mjesto na našoj listi prioriteta i angažiramo se oko toga, automatski će i ponuda biti bolja. I u Hrvatskoj se pomalo šire GSR-ovi (Grupe Solidarne Razmjene) u kojima se okupljaju građani radi nabavke prave hrane iz lokalnog domaćeg uzgoja. Grupa postavlja uvjete proizvođaču, npr kupuju samo nešpricano povrće i voće, samo pašno meso i jaja itd, a proizvođaču to nije teško jer na taj način ima osiguran plasman svojih proizvoda. Zajedno je uvijek lakše pa potražite u svojoj blizini ove grupe ili osnujte nove, možda se iznenadite koliko se dobrih stvari može kupiti i to po sasvim pristojnim cijenama. 


3 komentara:

  1. Poštovana Anita,

    Šta mislite o spremanju džemova bez šećera i konzervansa, pod uslovom da se koriste u umerenim količinama i izuzetnim prilikama? :) Recimo dve-tri kašike ovakvog džema u nekoj lchf poslastici, naravno pod uslovom da ne postoji problem sa viškom kg. Da li bi to bilo u redu? Veliki pozdrav!

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Naravno da je u redu :) I za djecu je puno bolji domaći džem nego kupovni deserti i namazi.

      Izbriši
  2. Draga Anita,
    što je s krumpirom,pogotovo kod sindroma iritabilnog kolona?
    Hvala i lijep pozdrav!

    OdgovoriIzbriši

Molim za malo osnovne kulture komunikacije: Ne ostavljajte komentare kao Anonimno; ako nemate profil kliknite na Ime/URL i potpišite se.

Copyright © 2010-2016 Anita Šupe. Podijelite sadržaj s ovih stranica ali obavezno navedite izvor i ime autora.

Informacije sadržane na ovom blogu imaju svrhu općeg informiranja i nisu namijenjene kao medicinski savjet niti kao zamjena za savjet vašeg liječnika.