srijeda, 12. ožujka 2014.

Ajmo opet: Zasićene masnoće - sve smo krivo razumjeli

Napisao: Jonny Bowden
S engleskog preveo: Nenad Maljković

Veliki američki pisac H. L. Mencken jednom je rekao: “Za svako komplicirano pitanje postoji jednostavan odgovor. Uvijek pogrešan.”

Ako prosječnog liječnika pitate zašto biste trebali izbjegavati zasićene masnoće, on ili ona vjerojatno će vam reći da zasićene masnoće podižu razinu kolesterola u krvi i uzrokuju srčana oboljenja. Zasićene masnoće su toliko demonizirane da je gotovo nemoguće naći da se u novinama ili časopisima spominju bez popratnog objašnjenja da ”začepljuju krvne žile”.

No ono što većina ljudi ne zna - uključujući, nažalost, i prosječne liječnike - jest da znanstvena istraživanja nisu nikada uvjerljivo dokazala vezu između zastupljenosti zasićenih masnoća u prehrani i srčanih oboljenja. Nikada.

Dva velika istraživanja objavljena u posljednjih par godina unakrsno su provjeravala vrhunske znanstvene studije o masnoćama i srčanim oboljenjima u nastojanju da dobiju opću sliku.

Oba istraživanja pokazala su da veza između zasićenih masnoća i srčanih oboljenja ne postoji. Jedno od tih istraživanja, objavljeno u znanstvenom časopisu American Journal of Clinical Nutrition, usporedilo je savjete koje dobivamo od vodećih zdravstvenih organizacija i stvarne znanstvene dokaze. Autori su otkrili da unatoč upozorenjima o izbjegavanju zasićenih masnoća zbog njihove povezanosti sa srčanim oboljenjima, znanstveni dokazi uopće na to ne upućuju. Zaključak: “Rezultati i zaključci o unosu zasićenih masnoća u odnosu na kardiovaskularna oboljenja o kojima govore vodeća savjetodavna tijela nemaju temelja u dostupnim znanstvenim dokazima.”

Drugi članak, objavljen u znanstvenom časopisu Journal of Nutrition, ide još dalje: “Ne postoje značajni dokazi za zaključak da zastupljenost zasićenih masnoća u prehrani ima veze s povećanim rizikom od koronarne srčane bolesti, odnosno kardiovaskularnih oboljenja.” Drugim riječima, unatoč tome što ih javno zdravstvo demonizira i unatoč velikim naporima prehrambene industrije da nam prodaju proizvode prepune šećera i bez masnoća, nema dokaza koji bi ukazivali na izravan odnos između zasićenih masnoća i srčanih oboljenja.

Nema.

A što je s vezom između zasićenih masnoća i kolesterola?

Dobro da ste pitali. Zasićene masnoće u prehrani ponekad stvarno dovode do porasta ukupnog kolesterola. No pogledajmo malo ispod haube da bismo shvatili cijelu sliku. Naime, poznato je da postoji nekoliko različitih pod-tipova kako HDL, tako i LDL kolesterola, a utjecaj zasićenih masnoća na na te različite pod-tipove je bitno drugačiji.

Dopustite da objasnim.

LDL-A je velika, paperjasta molekula koja je sama po sebi neutralna. Poput jastučića od vate.

LDL-B je pak sasvim druga priča. To je sitna, čvrsta i jako oksidirana molekula koja je visoko inflamatorna i štetna. Želimo da su nam pokazatelji LDL-A kolesterola visoki, a pokazatelji LDL-B kolesterola najniži mogući.

Zasićene masnoće snižavaju LDL-B i podižu LDL-A kolesterol. I još k tome podižu HDL kolesterol, takozvani “dobri” kolesterol. Stoga, iako zasićene masnoće mogu povisiti ukupan kolesterol, pokazatelji lipida u vašoj krvi zapravo su se poboljšali, a rizik od srčanih oboljenja smanjio!

No da bi se razumjelo taj koristan utjecaj na vaše razine kolesterola, potrebno je zaviriti ispod haube. Zaboravite na “dobre” ili “loše” razine kolesterola - to je zastarjelo. Od svog liječnika zatražite testiranje čestica u krvi. Ta pretraga dostupna je u brojnim laboratorijima već barem deset godina. Tako ćete dobiti daleko korisnije informacije nego od zastarjele standardne pretrage kolesterola u krvi.

Zasićene masnoće ne samo da poboljšavaju vaš profil lipida, također su kritičan nutrijent za mozak. David Perlmutter, dr. med. - integrativni neurolog koji je uz to i član strukovne udruge nutricionista American College of Nutrition - ukazuje da su i kolesterol i zasićene masnoće od vitalne važnosti za zdravlje mozga.

Kao prvo, u pravu je. Studija Klinike Mayo objavljena u znanstvenom časopisu New England Journal of Medicine dokazala je da osobe koje konzumiraju više zasićenih masnoća imaju čak za 36% manji rizik od razvijanja demencije.

Kao drugo, “Zasićene masnoće su temeljni građevni materijal za moždane stanice”, kaže Perlmutter. “Zanimljivo je da je jedan od najbogatijih izvora zasićenih masnoća koji postoji u prirodi upravo ljudsko majčino mlijeko.”

Baš iz tog razloga u svim svojim programima nikada ne savjetujem eliminaciju zasićenih masnoća. Trans masti? Sigurno. Užeglih, podgrijavanih masnoća na kojim se prži u restoranima. Itekako. Hidrogeniziranih biljnih ulja? Apsolutno. I šećera? Ma nemojte me… Definitivno postoje “loše masnoće” (vidi navedene primjere).

Ali zasićene masnoće ne spadaju u tu kategoriju. I nikada zapravo nisu.

Dr. Jonny Bowden, poznat i kao “nestašni nutricionist”, skupa s kardiologom dr. Stephenom Sinatrom, napisao je knjigu The Great Cholesterol Myth. Svojim nutricionističkim programima pomaže ovladati žudnjom i ovisnostima o određenim vrstama namirnica.




1 komentar:

  1. Tome su nas učili. Nismo krivo razumjeli. Sada sam zbunjena jer ne znam više što spada u zasićene, a što u nezasićene masnoće i koje su dobre, a koje loše.
    Zaključak je da se s tim i ne treba previše zamarati nego koristiti sve u izvornom, prirodnom obliku. Sada mi je sve jasno....previše kompliciramo ..treba se vratiti jednostavnosti i živjeti život u pravom smislu riječi, uživati i jesti u prirodnom obliku i domaći pripremljenu hranu.
    Dubravka

    OdgovoriIzbriši

Molim za malo osnovne kulture komunikacije: Ne ostavljajte komentare kao Anonimno; ako nemate profil kliknite na Ime/URL i potpišite se.

Copyright © 2010-2016 Anita Šupe. Podijelite sadržaj s ovih stranica ali obavezno navedite izvor i ime autora.

Informacije sadržane na ovom blogu imaju svrhu općeg informiranja i nisu namijenjene kao medicinski savjet niti kao zamjena za savjet vašeg liječnika.