srijeda, 6. studenoga 2013.

Zasićene masnoće nisu problem - Raskrinkavanje mita o njihovoj ulozi u srčanim oboljenjima


Članak napisao: Aseem Malhotra, voditelj odjela specijalizacije kardiologa, Sveučilišna bolnica Croydon, London, 
BMJ (British Medical Journal) 2013;347:f6340
S engleskog preveo: Nenad Maljković

Opće je prihvaćeno među znanstvenicima da trans masti - koje nalazimo u brzoj hrani, pekarskim proizvodima i margarinu - povećavaju rizik od kardiovaskularnih oboljenja zato što uzrokuju upalne procese u organizmu.(1) Ali “zasićene masnoće” su sasvim druga priča. Mantra da zasićene masnoće treba izbjegavati u prehrani kako bi se smanjio rizik od kardiovaskularnih oboljenja, dominirala je prehrambenim savjetima i smjernicama skoro četiri desetljeća.

Pa ipak, znanstveni dokazi nam pokazuju da je taj savjet - paradoksalno - doveo do povećanja rizika od srčanih oboljenja. I ne samo to. Opsjednutost javno-zdravstvenih vlasti ukupnim razinama kolesterola, što je milijune navelo na pretjeranu potrošnju statina, odvratilo je našu pažnju od daleko opasnijeg rizičnog faktora - aterogene dislipidemije.

Demonizacija zasićenih masnoća počela je još sa znamenitom studijom “sedam zemalja” Ancela Keysa iz 1970.(2) Tu je zaključeno da postoji korelacija između učestalosti koronarnih srčanih oboljenja i ukupne koncentracije kolesterola, koja je zatim dovedena u korelaciju s omjerom energije iz zasićenih masnoća. Ali korelacija nije uzročnost. Bez obzira na to, savjetovano nam je da unos masnoća smanjimo na 30% ukupne energije, a zasićenih masnoća na 10%.(3) Smatra se da kod zasićenih masnoća u prehrani najveći utjecaj na rizik od kardiovaskularnih oboljenja imaju povećane koncentracije lipoproteina niske gustoće, LDL kolesterola. No smanjenje LDL kolesterola do kojeg dolazi uslijed smanjenog unosa zasićenih masnoća javlja se samo kod velikih, plutajućih čestica LDL kolesterola (tip A), dok su zapravo male, guste čestice LDL kolesterola (tip B) kritične za kardiovaskulara oboljenja - a to su čestice koje reagiraju na unos ugljikohidrata.(4)

Recentna dugogodišnja istraživanja na velikim uzorcima populacije zapravo nisu dokazala da postoji značajna veza između unosa zasićenih masnoća i rizika od kardiovaskularnih oboljenja.(5) Umjesto toga zaključeno je da su zasićene masnoće zaštita. Pri tome je važno odakle dolaze zasićene masnoće. Mliječne namirnice obiluju vitaminom A i D. Kao što postoji veza između nedostatka vitamina D i značajno povećanog rizika smrtnosti od kardiovaskularnih oboljenja, tako kalcij i fosfor iz mliječnih namirnica vjerojatno imaju antihipertenzivni učinak, što doprinosi smanjenju rizika od kardiovaskularnih oboljenja.(6-8) Jedno je istraživanje pokazalo da se veća koncentracija trans-palmitoleične kiseline u plazmi, a ta se masna kiselina većinom nalazi u mliječnim namirnicama, može povezati s povećanjem koncentracija lipoproteina visoke gustoće, smanjivanjem koncentracije triglicerica i reaktivnog C-proteina, smanjem inzulinske rezinstencije te smanjenjem pojave dijabetesa kod odraslih.(9) Crveno meso je još jedan veliki izvor zasićenih masnoća. Ali samo konzumacija industrijskih mesnih prerađevina može se povezati sa srčanim oboljenjima i dijabetesom melitusom - ne i crvenog mesa - što se objašnjava primjenom nitrata i natrija kao konzervansa.(10)

Ozloglašenost masnoća temelji se na njezinoj većoj energiji po gramu u usporedbi s bjelančevinama i ugljikohidratima. No istraživanja biokemičara Richarda Feinmana i nuklearnog fizičara Eugenea Finea o termodinamici i metaboličkim prednostima prehrane s različitim omjerima makronutrijenata, pokazala su da ih tijelo ne metabolizira na isti način.(11) Kekwick i Pawan proveli su jedno od najranijih istraživanja pretilosti, objavljeno u znanstvenom časopisu Lancet 1956.(12) Usporedili su skupine koje su u prehrani konzumirale 90% masnoća, 90% bjelančevina i 90% ugljikohidrata. Pronašli su da je do najvećeg gubitka težine došlo u skupini koja je konzumirala masnoće i zaključili da “je sastav prehrane očito puno važniji od unosa kalorija.”

Teorija da nisu sve kalorije iste dodatno je potvrđena nedavnim istraživanjem objavljenim u američkom znanstvenom časopisu JAMA. To je istraživanje pokazalo da prehrana s niskim udjelom masnoća dovodi do najvećeg smanjenja utroška energije, do nezdravih pokazatelja lipida, te povećane insulinske rezistencije u usporedbi s prehranom s niskim udjelom ugljikohidrata i prehranom namirnicama s niskim glikemičkim indeksom.(13) U posljednjih 30 godina u SAD je udio energije od konzumacije masnoća pao sa 40% na 30% (iako je ukupna konzumacija masnoća ostala ista), no ipak je došlo do povećanja pretilosti.

Mogući razlog: kada uklonite masnoću, hrana ima lošiji okus. Da bi to riješila, prehrambena industrija je zasićene masnoće zamijenila šećerom. Sve je više znanstvenih dokaza da je šećer vjerojatno najznačajniji uzrok metaboličkog sindroma (što je kombinacija hipertentzije, disglikemije, povećanih triglicerida, niskog HDL kolesterola i nakupljanja sala oko struka).

U prethodnim su generacijama kardiovaskularna oboljenja bila rijetka. Sada dvije trećine pacijenata koji su u bolnice primljeni s dijagnozom akutnog infarkta miokarda ima i metabolički sindrom - no 75% tih pacijenata ima potpuno normalne razine kolesterola.(14) Možda zato što ukupna razina kolesterola zapravo i nije problem?

Dugogodišnje Framinghamsko istraživanje srčanih oboljenja proglasilo je ukupni kolesterol faktorom rizika za oboljenja koronarnih arterija, što je dovelo do toga su statini postali najviše propisivanim lijekom u SAD i temelj globalne industrije vrijedne puste milijarde dolara. U Velikoj Britaniji osam milijuna pacijenata redovito uzima statine, što je puno više od pet milijuna prije 10 godina. I uz 60 milijuna recepata za statine koji se izdaju svake godine, ne može se potvrditi da oni imaju učinak na smanjivanje kardiovaskularnog mortaliteta koji bi bio veći od učinka smanjenja pušenja ili primarne angioplastike.(15)

Unatoč općem vjerovanju da je visoki kolesterol značajan faktor rizika za oboljenja koronarnih arterija, nekoliko neovisnih istraživanja populacije zdravih odraslih osoba pokazalo je da je upravo nizak ukupni kolesterol povezan s kardiovaskularnim i drugim mortalitetom, što ukazuje da visoki ukupni kolesterol nije faktor rizika kod zdrave populacije.(16-18)

Nedavno istraživanje 150.000 stvarnih pacijenata koji su uzimali statine pokazalo je “neprihvatljive” nuspojave - među kojima su bile glavobolje, poremećaji u probavi, smetnje spavanja i memorije, te erektilna disfunkcija - kod 20% pacijenata, zbog čega su prestali koristiti lijek.(19) To je potpuno u suprotnosti s rezultatima glavnih kliničkih istraživanja statina koja su kao nuspojavu pokazala samo bolove u mišićima kod jednog od 10.000 slučajeva.

Meta-analiza podataka iz istraživanja, za koja je uglavnom plaćala farmaceutska industrija, pokazala je da je u nisko-rizičnoj skupini osoba u dobi od 60 do 70 godina koje su uzimale statine, broj onih kojima je tijekom jedne godine bila potrebna liječnička intervencija radi sprječavanja pogoršanja (NNT) bio 345.(20) Najbolje utemeljeni dokazi za statine su u sekundarnoj prevenciji, kod koje se svim pacijentima nakon infarkta miokarda propisuju maksimalne doze bez obzira na ukupan kolesterol, i to zbog protuupalnog učinka statina i njihovog učinka na stabilizaciju koronarnog plaka. U toj skupini NNT je 83 za mortalitet tijekom pet godina. To ne znači da svaki pacijent ima malo poboljšanje, već da njih 82 nemaju prognozu poboljšanja.(21) Činjenica da niti jedan drugi lijek za snižavanje kolesterola ne dovodi do smanjenja mortaliteta podržava hipotezu da su koristi od statina neovisne od njihovog učinka na kolesterol.

Prihvaćanje mediteranske prehrane nakon srčanog udara je skoro tri puta bolje u smanjivanju mortaliteta od uzimanja statina. Nedavno objavljeno istraživanje na slučajnom uzorku PREDIMED bilo je prekinuto vrlo brzo nakon što je pokazalo da je u rizičnoj skupini za kardiovaskularna oboljenja mediteranska prehrana dala 30% bolje rezultate od prehrane s niskim udjelom masnoća.(22)

Farmakoterapija može ublažiti simptome ali ne može promijeniti patofiziologiju. Liječnici se trebaju baviti prevencijom jednako kao i liječenjem. Do najvećih poboljšanja u pobolu i smrtnosti nije dolazilo zbog osobne odgovornosti već zbog javno-zdravstvene politike. Vrijeme je da raskrinkamo mit o ulozi zasićenih masnoća u srčanim oboljenjima i prekinemo sa štetnim prehrambenim savjetima koji su povećali pretilost.


Sukob interesa: nije prijavljen.
Izvor i recenzije: narudžba uredništva; recenzirano.

  1. Wallace S, Mozaffarian D. Trans-fatty acids and non lipid risk factors. Curr Atheroscler Rep 2009;11:423.
  2. Keys A (ed). Coronary heart disease in seven countries. Circulation 1970:41(supp):s1-211.
  3. Committee on Medical Aspects of Food Policy. Diet and cardiovascular disease: report of the panel on diet in relation to cardiovascular disease. 1984
  4. Musunuru K. Atherogenic dyslipidaemia: cardiovascular risk and dietary intervention. Lipids 2010;45:907-14.
  5. Siri-Tarino PW, Sun Q, Hu FB, Krauss RM. Meta-analysis of prospective cohort studies evaluating the association of saturated fat with cardiovascular disease. Am J Clin Nutr 2010;91:535-46.
  6. Alonso A, Nettleton JA, Ix JH, de Boer IH, Folsom AR, Bidulescu A, et al. Dietary phosphorus, blood pressure and incidence of hypertension in the atherosclerosis risk in communities study and the multi-ethnic study of atherosclerosis. Hypertension 2010;55:776-84.
  7. Sacks FM, Willett WC, Smith A, Brown LE, Rosner B, Moore TJ. Effect on blood pressure of potassium, calcium, and magnesium in women with low habitual intake. Hypertension 1998;31:131-8.
  8. Geleiijnse JM, Kok FJ, Grobee DE. Blood pressure response to changes in sodium and potassium intake: a metaregression analysis of randomised trials. J Hum Hypertens 2003;17:471-80.
  9. Mozaffarian D, Cao H, King IB, Lemaitre RN, Song X, Siscovick DS, et al. Trans-palmitoleic acid, metabolic risk factors, and new-onset diabetes in US adults: a cohort study. Ann Intern Med 2010;153:790-9.
  10. Micha R, Wallace SK, Mozaffarian D. Red and processed meat consumption and risk of incident coronary heart disease, stroke and diabetes mellitus: a systematic review and meta analysis. Circulation 2010;121:2271-83.
  11. Feinman R, Fine E. A calorie is a calorie violates the second law of thermodynamics. Nutr J 2004;3:9.
  12. Kekwick A, Pawan GL. Calorie intake in relation to body-weight changes in the obese. Lancet 1956;271:155-61.
  13. Ebbeling CB, Swain JF, Feldman HA, Wong WW, Hachey DL, Garcia-Lago E, et al. Effects of dietary composition on energy expenditure during weight-loss maintenance. JAMA 2012;307:2627-34.
  14. Champeau R. Most heart attack patients’ cholesterol levels did not indicate cardiac risk. UCLA Newsroom. 2009. http://newsroom.ucla.edu/portal/ucla/majority-of-hospitalizedheart-75668.aspx.
  15. British Heart Foundation. Trends in coronary heart disease, 1961-2011. 2011. www.bhf.org.uk/publications/view-publication.aspx?ps=1001933.
  16. Nago N, Ishikawa S, Goto T, Kayaba K. Low cholesterol is associated with mortality from stroke, heart disease, and cancer: the Jichi Medical School Cohort Study. J Epidemiol 2011;21:67-74.
  17. Bae J-M, Yang Y-J, Li Z-M, Ahn Y-O. Low cholesterol is associated with mortality from cardiovascular diseases: a dynamic cohort study in Korean adults. J Korean Med Sci 2002;27;58-63.
  18. Simes RJ. Low cholesterol and risk of non-coronary mortality. Aust N Z J Med 1994;24:113-9.
  19. Zhang H, Plutzky J, Skentzos S, Morrison F, Mar P, Shubina M, et al. Discontinuation of statins in routine care settings. Ann Intern Med 2013;158:526-34.
  20. Cholesterol Treatment Trialists’ (CTT) Collaborators, Mihaylova B, Emberson J, Blackwell L, Keech A, Simes J, et al. The effects of lowering LDL cholesterol with statin therapy in people at low risk of vascular disease: meta-analysis of individual data from 27 randomised trials. Lancet 2012;380:581-90.
  21. Newman D. Statins given for 5 years for heart disease prevention (with known heart disease). NNT. www.thennt.com/nnt/statins-for-heart-disease-prevention-with-knownheart-disease.
  22. Estruch R, Ros E, Salas-Salvadó J, Covas MI, Corella D, Arós F, et al. Primary prevention of cardiovascular disease with a Mediterranean diet. N Engl J Med 2013;368:1279-90.

Izvor: znanstveni časopis BMJ (British Medical Journal) 2013;347:f6340 (objavljeno 22.10.2013.)
S engleskog preveo: Nenad Maljković


Broj komentara: 12:

  1. osim sustava prehrane bitne su i količine. mislim ekipa u americi živi na gaziranim sokovima, za jedan obrok mazne litru i pol

    OdgovoriIzbriši
  2. Tekst je odličan! U svojoj okolini nailazim upravo na takve probleme sa zdravljem, koji se ovdje spominju. Prehrana svih tih osoba siromašna je mastima životinjskog porijekla, groze se i samog spomena svinjske masti, maslac još i prihvaćaju, ali rijetko. Sirovo mlijeko mnogima nije fino, radije kupuju u trgovini, i to mlijeko koje se pokvarilo 2-6 puta, to možemo čak i na kutiji ili boci s mlijekom pročitati! Nevjerojatno, kad kažeš ljudima za to, malo se začude, i to je to. Mlijeko se nekako prerađuje, kojemu je istekao rok trajanja, i to više puta, i vraća se u trgovine! I to je jedna namirnica koja uzrokuje probleme...

    Mnogi iz moje obitelji su bolesni, prošli su i teške operacije, nekima je kvaliteta života jako loša, ali nitko ne želi mijenjati ono što bi trebao i mogao, a to je prehrana. Naravno, ne rade to, jer im liječnik o tome nije ništa rekao, a on zna... U jednom razgovoru sam pitala jednu osobu, da kako misli da će joj liječnik pomoći - rekla je da kako ne bi, pa on valjda zna bolje od nas! Kad sam joj rekla da ja za sebe znam najbolje, onda me gledala kao da nisam s ovog svijeta!

    Troši se previše lijekova, protiv bolova, kod prehlade, povišenog krvnog tlaka, kolesterola, reume itd., gledam kako je tim ljudima sve teže i sve gore, a pri spomenu prehrane, kao temelja zdravlja, ne slušaju me više. Gledam i mlade roditelje, djecu hrane krumpirom, bananama, keksima, gotovom hranom koju čak ne stave ni na tanjur, dijete ju pije iz nekakve vrećice. Lijenost rekla bih. Uz to i bezvoljnost, strah od promjene itd. Kako im pomoći kad sami to ne žele? Kako im objasniti da osnova obroka ne može biti krumpir, tjestenina, kruh? Mnogi kažu, da, u pravu si, ali nastave dalje po starom...

    Poz, Sanja B.

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. U pravu si Sanja. Ljudi su dosta komotni, ne da im se uvoditi promjene u život. Uljuljkani su u stare navike što im daje nekakav (lažan) osjećaj sigurnosti. Nije lako preuzeti odgovornost za sebe i svoje zdravlje u vlastite ruke, jer kad to učinimo tada više ne možemo okrivljavati nešto ili nekog drugog za svoje probleme, npr Boga, sudbinu ili genetiku.
      No u današnje vrijeme, uz toliko dostupnih informacija, ne bismo više trebali zabijati glavu u pijesak i pasivno prepuštati da netko drugi, umjesto nas samih, odlučuje što ćemo jesti i kako ćemo se liječiti :(

      Izbriši
    2. Upravo tako, Anita! Doživljavam u zadnje vrijeme ovo: Kako si? Kad kažem odlično, onda dobijem komentar: Hvala bogu što si dobro i što si zdrava! Ne mogu vjerovati! je li to fraza? Ili žele pokazati kako su oni jadni, bolesni i kako im nitko ne može pomoći? A ja mogu biti sretna što sam zdrava? Nisam bila, do prošle godine, ali ide na bolje. Upravo čitam na matrix worldu kako mljekari u Americi traže dozvolu da u mlijeko dodaju aspartam i šećer (!), a da to ne moraju navesti na kutiji. Zar nije dosta što se bore svim silama protiv prodaje sirovog mlijeka? Eto, piše da pasterizacija, zapravo, potiče rast bakterija u mlijeku, ne uništava ih! Svi koji konzumiraju takvo mlijeko, ljudi koje poznajem, svi su bolesni! Svi mogu piti neke lijekove, ali ne mogu ništa mijenjati u životu. Pitanje koje posebno volim, kad pričam što sve ne jedem, je: Pa što ti uopće jedeš? Moj odgovor: Baš sve što ti NE jedeš! Obožavam to!
      Liječniku ne odlazim, iz više razloga, i od tada sam zdravija, sretnija i ne ovisim o njegovom mišljenju, a bome ni o lijekovima. Okrenula sam se internetu (nekim blogovima), knjigama i logici. Kontaktiram s ljudima koji su na LCHF-u i razmjenjujemo iskustva i to mi je dovoljno. Svi se osjećaju bolje, i izgledanju bolje, a danas sam jedva prepoznala svoju frizerku, koja je također na LCHF prehrani, izgleda bolje i mlađe...Poz, Sanja

      Izbriši
    3. Pozdrav, Imam pitanje: Zar ne treba jesti krumpir i banane??? Meni je super LCHF ali mislila sam da je ok krumpir i banane (ukoliko ne želim mršaviti)

      Izbriši
  3. Mediteranska prehrana u sebi sadrži i tjestenine i rižota, ako idemo dalje, onda i namaze od slanutka i sl. Prema tome, ja ne bih mediteransku prehranu poistovjetila s LCHF prehranom. Za mene je LCHF prehrana preskupa, kilogram orašastih plodova košta 100 kn, kvalitetna mesa koštaju po 60-70 kn, maslac je skočio na 18 kn, maslinovo ulje je 80 kn (domaće, u plastičnoj boci bez etikete). Ja s lowcarb dijetama žongliram već 13 godina, u stanju sam skinuti 10 kila za mjesec dana. Poznati su mi štapići za analizu ketona u urinu koji uz svakodnevno vaganje donose uzbuđenje uspjeha. Međutim, to je dijeta za imućne ljude, kakvi smo i mi donedavno bili. Mi si više to ne možemo priuštiti, hranimo se tjesteninom, krumpirima i rižom, mesa ponekad stavimo po 10 deka za cijelu familiju. Maslac se koristi kao dragocjenost.

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Unknown, pristojno se predstaviti...
      Kod nas, u mojoj obitelji, ja ne radim, muž je u mirovini s nekoliko kredita, kćer srednjoškolka - na LCHF prehrani oko godinu i pol. Za prehranu dajemo isto koliko i prije kad smo se hranili žitaricama, krumpirom i ponekad mesom, pokojim jajetom. Kod LCHF prehrane količinski se jede manje, nego na uobičajenoj, ali zato zasitnije, jer se koriste dobre masnoće. Ja kupujem domaće maslinovo ulje, po 60 kn litra, sa etiketom. Također nabavljam maslac u Varaždinu, 10 kn 250 g, ne znam koje meso je po 60 kn?Ja za kg iz domaćeg uzgoja plaćam 30-40 kn. Kobasice kupujem domaće, 35 kn za kg. Orašaste plodove i sjemenke jako malo kupujem, jer to nije obavezno u LCHF prehrani, ali se nađe povoljno, a eko namirnice.

      Cilj LCHf prehrane je ZDRAVLJE, a oni koji žele samo smršaviti, privremeno postignu nešto, ali pravi rezultati postižu se nakon par godina! Čemu se vraćati na prijašnji način prehrane? Kad čujem izraz LCHF dijeta, znam da je osoba slabo informirana o tome.

      Svatko za sebe zna najbolje, čini se.
      Poz, Sanja

      Izbriši
    2. Draga Sanja,
      u pravu ste! Ovakva se prehrana svakako moze sprovoditi. Sve je do informiranosti i organizacije! ;-) Meni je najskuplje kokosovo ulje, a ostalo se da nabaviti na razne nacine. Evo, na primjer moje kolegice s posla i ja narucujemo sezonsko povrce preko interneta po 50 kn za namirnice koje se iskoriste za razna jela za cijeli tjedan. I to sa gospodarstava koja paze kako uzgajaju povrce i voce. Orasasti plodovi su jeftiniji u rifuzi koje imaju skoro svi ducani i to svakako nije dodatni trosak vec je to zamjena za razne stetne grickalice (cips, smoki, keksi...). 800 ili 900 g Napolitanki kosta 20tak kuna, a ja sam potrosila 70 kn za 4 vrste orasastih plodova (ukupno 1 kg) koje cemo grickat cijeli mjesec, cak i raditi kolace i palacinke. Kada idem u tjednu nabavku vidim da puno manje potosim novaca nego sto sam prije kada sam kupovala gotove industrijske proizvode (nakon kojih bi za sat vremena opet bila gladna!!), a jos nisam 100% LCHF (svercam se sa korjenastim povrcem, skoro svim vocem, kokicama i palentom). "Mic po mic"! ;-) Moje misljenje je da cemo svi biti puno zdraviji ako se vratimo tradiciji, kuhanju kod kuce sa domacim i sezonskim namirnicama.
      Lijepi pozdrav svima!!
      Mirjana

      Izbriši
  4. pozdrav!

    do nedavno nisam imao baš najbolje mišljenje o lchf prehrani, ali istražujući malo po malo, došao sam do zaključka da je u biti to možda najbolja vrsta prehrane, što naravno ne znači da je...

    osobno se ne hranim po principu lchf jer pristup domaćim i zdravim, iliti eko ili kako već namirnicama mi nije pristupačan iako živim u većem gradu u RH, koji nema neku nazovimo specijaliziranu prodavaonicu, niti se nešto naročito na placi prodaju domaći proizvodi.
    oni što tvrde da prodaju najćešće prodaju maglu, pogotovo ih sada sve izdale fiskalne blagajne, jer oni koji su se kunuli da je sve iz njihovog vrta mi sada daju nekakve račune, šta ti ja znam, a znam da ih ne moraju izdati samo oni koji stvarno ne otkupljuju od drugih niti uvoze, jer oni stvarno imaju svoj vrt...
    a tih što imaju svoje vrtove možeš nabrojati na prste jedne i po' ruke...i naravno nema ih stalno na placi, jer di ćeš ti prodavati toliko povrća i voća ako imaš tamo neki svoj mali komadić zemlje...
    o mesu neću ni pisati....

    također se slažem sa autorom Unknown, iako ne mogu to sto posto tvrditi, da je lchf prehrana dosta skupa, naravno ako govorimo o domaćim i netretiranim proizvodima kao što su meso i povrće i drugo...
    naravno da bi se našlo nešto kada bi obilazio mjesta u okolici grada ili bar nekoga poznavao tko uzgaja sve domaće, ali ne poznam nikoga, a za obilaske nemam nažalost dovoljno vremena i to nije isprika nego jednostavno nemam vremena, a čini mi se da je to u biti najpotrebnije kod ovakve prehrane...
    al ajde bar imam želju tako se hraniti, pa tko zna, možda se neke stvari i pokrenu....

    zanimaju me neke stvari vezane za lchf, pa bih zamolio autoricu bloga da mi objasni par stvari....

    -s obzirom da sam visok i malo mršaviji, kada bih se počeo hraniti lchf, ne bih želio izgubiti na kilaži, štoviše želio bih nabiti bar koju kilu, pa me zanima koliko je to moguće s obzirom da se na ovakvoj prehrani u biti više gubi kilaža nego što se dobiva...

    -što mislite o kjnizi plave zone...znači područja gdje žive najdugovječniji ljudi, a onda valjda i jedni od najzdravijih.
    kada isključimo to što u plavim zonama ljudi zaista uživaju u životu sa smislom i u svojoj zajednici, bez velikog stresa i zapadnjačkog načina rada, ostaje prehrana.
    zanimljivo je što se u većini plavih zona ljudi najviše hrane grahoricama iliti mahunarkama i punozrnatim proizvodima, domaćim naravno, koje su dosta bogate ugljikohidratima, ali i uz druge kvalitetne namirnice koje su zastupljene i u lchf prehrani..mesa jedu iznimno malo. nisam čitao kjnigu, ali to autor navodi u svojim izlaganjima medijima...

    -i meni se isto čini ovo što je pisao autor Unknown, a to je da se u mediteranskoj prehrani poprilično koriste žitarice, ali naravno uz puno maslinovog ulja i ribe...

    uglavnom mislim da je lchf iznimno kvalitetna prehrana, ali možda ne i toliko pristupačna...

    pohvale za blog!





    OdgovoriIzbriši
  5. Pozdrav,

    Pratim odavno ovaj blog i dosta sam saveta primenila u svojoj ishrani. Kako je i u Srbiji LCHF ishrana skupa, pokusavam primeniti koliko mogu.Novac za hranu preusmerila sam malo drugacije. Rezultati su vidljivi, pre svega u analizama krvi, poboljsanju tena i boljoj probavi. Letos sam u Splitu kupila knjigu autorice bloga i vec je dosta mojih prijatelja procitalo.

    OdgovoriIzbriši
  6. Lep pozdrav iz Slovenije. Zadnjih 5 let se posvečam prehrani in raznim dietam. Prebral sem že približno 30 knjig med drugim tudi vašo (Istine i laži o hrani) - super knjiga. Prišel sem do točke ko sploh ne vem več kaj je prava resnica in pravi recept za zdravo prehrano. Dr. Douglas N Graham pravi: Glavni problem je torej preveč maščob? “Tako je. Preveč maščob nas, odvisno od naše genetike, popelje po poti srčnih ali rakavih obolenj. Zakaj? Povsem preprosto: do srčnih obolenj nas pripelje, ker zamaši naše arterije, do raka pa, ker kisik v naši krvi ne more priti do celic. Postavlja pa se mi vprašanje - (Dr Graham promovira surovo sadje( predvsem sladko)) če uživamo vsak dan večinoma samo sadje imam občutek, da je slinavka (gušterača) stalno obremenjena ker izloča inzulin, da zmanjša visoko vrednost sadnega sladkorja. Boris




    OdgovoriIzbriši
  7. Vec duze vreme citam Vase postove i odusevljena sam ovim nacinom ishrane, kao i Vasim entuzijazmom i pozitivnom energijom, koju nesebicno delite . . . Promenila sam dosta toga u ishrani, malo sam i kilograma skinula, mada nedovoljno, a znam i razlog, mlecni proizvodi kojih mi se najteze odreci.
    Znam da ste veoma zauzeti, i ne bih da dosadjujem, ali ne mogu a da Vas ne pohvalim. Zapravo pisem iz sasvim drugog razloga, u nadi da cete ovu poruku videti i odgovoriti mi. Jos uvek nisam uspela sve postove da procitam, a do sada nisam naisla na odgovor na svoje pitanje.
    Imam 51 godinu i sina od 25, kome je juce utvrdjena dijagnoza - Morbus Hodgkin, Ph oblika NLPHL, tipa THRLBCL like. Mene zapravo zanima kako LCHF prehrana utice na maligna oboljenja, znate i sami da je stampa prepuna clanaka, koji osim secera, ne preporucuju ni mlecne proizvode, kao ni meso . . . Ima zakazan skener citavog tela za 24.12., a 30.12. ponovni pregled i odredjivanje terapije. Pritom mu ni jednom jedinom recju nije dat savet u vezi promene ili korigovanja rezima ishrane.
    S obzirom da mi se LCHF prehrana bas dopala, i svoju porodicu sam pocela da navikavam na nju, pa me je sada strah da mozda ne gresim, kada je u pitanju ishrana moga sina. Bila bih Vam neizmerno zahvalna na odgovoru . . . Pozdravljam Vas, prijatan vikend i mnogo srece u Vasem daljem radu

    OdgovoriIzbriši

Molim za malo osnovne kulture komunikacije: Ne ostavljajte komentare kao Anonimno; ako nemate profil kliknite na Ime/URL i potpišite se.

Copyright © 2010-2016 Anita Šupe. Podijelite sadržaj s ovih stranica ali obavezno navedite izvor i ime autora.

Informacije sadržane na ovom blogu imaju svrhu općeg informiranja i nisu namijenjene kao medicinski savjet niti kao zamjena za savjet vašeg liječnika.