utorak, 17. studenoga 2015.

Nova knjiga Pšenični trbuh

Ovdje prenosim predgovor koji sam napisala za hrvatsko izdanje čuvene knjige doktora Williama Davisa "Pšenični trbuh" (Wheat Belly) koja je upravo izašla iz tiska i dostupna je za narudžbe ovdje.


---Od najranijeg djetinjstva mojim je životom upravljao trbuh. U tinejdžerskim godinama sve je kulminiralo. Stalno mi je trbuh bio napuhan, bolan, i što je najgore, stolica je bila užasno neredovita (jednom tjedno, uz pomoć laksativa). Moje raspoloženje direktno je ovisilo o stanju moga trbuha i probave. Ako bi trbuh bio koliko toliko miran, moj je dan imao šanse da bude dobar. Kada mi je trbuh bio napuhan, uglavnom bih izgledala kao trudnica u sedmom mjesecu trudnoće. Kada bi bio bolan, ti su se bolovi prenosili na ramena, kukove i leđa, tako da sam jednostavno morala leći.

Ne mogu se pohvaliti da sam kao dijete zdravo jela. Mama i baka kuhale su, naravno, domaća jela, ali ja sam bila vrlo divlje i tvrdoglavo dijete i odbijala sam kuhanu hranu. Najdraži su mi bili keksi i mlijeko ili kruh ”udrobljen” u bijelu kavu s dosta šećera. Osim toga, slatkiši svih vrsta, peciva, sendviči, mlijeko. Zapravo, od tog vremena do danas, malo se toga promijenilo – prehrana koja se temelji na pšeničnim proizvodima, šećeru i mlijeku i dalje se smatra normalnom. Pšenica? Pa ona je itekako zdrava, posebice ona ”integralna”. Nisu li upravo prema službenim prehrambenim smjernicama žitarice baza zdrave prehrane?

Vjerojatno su moji probavni problemi bili razlog zašto me je u odraslog dobi jako zanimala prehrana pa sam čitala i proučavala sve do čega sam mogla doći i revno sam isprobavala sve metode koje bi mi se učinile logične. Omiljena mjesta za kupovinu bile su mi prodavaonice ”zdrave hrane” gdje sam kupovala müslije, žitne pahuljice, integralne krekere, vegetarijanske kolačiće, energetske žitarične pločice i integralnu tjesteninu.

Koliko god sam u odrasloj dobi težila zdravijem načinu prehrane, zapravo se nisam ni koraka pomaknula od onog keksa i mlijeka i u bijelu kavu udrobljenog kruha – hrane mog djetinjstva. Cijelo vrijeme zapravo sam konzumirala pšenicu. Proizvode od pšeničnog brašna. Pod ovim ili onim imenom, ali uglavnom pšenicu uz dodatak drugih žitarica.

U međuvremenu je medicina priznala to stanje za koje su nam liječnici ranije govorili da je samo u glavi. Napuhan i bolan trbuh uz neredovitu stolicu, u izostanku dijagnoze neke teže bolesti kao što je Crohnova bolest, ulcerozni kolitis ili celijakija, dobio je ime: iritabilni kolon ili IBS prema engleskom Irritable bowel syndrome. Prevalencija ovog poremećaja toliko je postala učestala da su mu morali dati ime. Jupi, nisam jedina koja okolo hoda s napuhanim trbuhom koji jednostavno tako, kad njemu dođe, odluči da ne mogu zatvoriti patent zatvarač na jeans hlačama jer se napuhao nekih 20 cm u širinu. Ali to je bilo sve. Stanje je dobilo ime ali ne i rješenje. Lijekovi se naravno nude ali oni ne rješavaju uzrok jer uzrok nije ni pronađen. Zašto se zaboga moj trbuh napuhuje i zašto ne mogu kao sav normalan svijet otići ujutro na toalet?

A onda se sve promijenilo. 2006. godine otvorio se jedan sasvim novi svijet za mene – svijet učenja potpuno novih stvari. Uz studij nutricionizma u Švedskoj, uporedo sam čitala i proučavala i druge autore a ne samo obaveznu studentsku literaturu. Hrpa knjiga na švedskom i engleskom postajala je sve veća a moja spoznaja sve jasnija. Otkrila sam LCHF, Paleo prehranu, prehranu bez žitarica i što je najvažnije – bez pšenice i glutena. Moje probavne tegobe su nestale. Jednostavno su nestale. Trbuh više nije upravljao mojim životom i raspoloženjem. Više se nije napuhivao, niti je bolio, a stolica se regulirala. Bez lijekova, izbacivanjem žitarica.

Odavno sam čitala knjigu Wheat Belly dr. Williama Davisa i priželjkivala da se prevede na hrvatski kako bi postala dostupna svima. Sreća da je Jesenski i Turk nakladnik sa sluhom za motrišta koja izlaze iz okvira konvencionalnog, jer su knjige ovog tipa prijeko potrebne za edukaciju svih ljudi. Napokon ćete od A do Ž saznati zašto su žitarice, a posebno pšenica, štetne za ljudski organizam.

Postoji više skrivenih razloga zbog čega su pšenični proizvodi glavni uzročnici pretilosti, dijabetesa, bolesti srca, raka, demencije, depresije i mnogih drugih modernih bolesti. Pšenica uništava naše zdravlje kroz mnoge mehanizme i povijest ”nove” pšenice ide paralelno s poviješću kroničnih bolesti i pretilosti diljem svijeta.

Naime, nova pšenica, ova koja je danas nama dostupna, nije ona ista pšenica od koje su naše (pra)bake mijesile kruh. Nova, tzv. patuljasta pšenica, Triticum aestivum, proizvod je genetske manipulacije i hibridiziranja kojima je stvorena kratka, zdepasta, tvrda, visokootporna biljka s puno većim količinama škroba i glutena nego što su imale starinske vrste pšenice. Ovo je bio potrebno učiniti iz komercijalnih razloga usmjerenih na povećanje prinosa i otpornost na bolesti, sušu i vrućinu. Čovjek najzaslužniji za razvoj patuljaste pšenice, genetičar Norman Borlaug, vjerovao je da je genetska modifikacija jedini način da se nahrane milijuni gladnih diljem svijeta, pa je za svoj angažman i postignuće osvojio i Nobelovu nagradu za mir. No kako ta nova stvar, koja do prije 50 godina nije postojala, utječe na naše zdravlje poljoprivredni znanstvenici nisu istraživali. Gladni su i dalje gladni, a zapadnim se svijetom, u kojem je pšenica stup prehrane, širi epidemija debljine i drugih modernih bolesti.

Po čemu se nova Triticum aestivum pšenica razlikuje od starinske einkorn sorte pšenice? Prva velika razlika je u tome da nova pšenica sadrži vrlo visoke razine super brzog škroba pod nazivom amilopektin A, koji je zapravo štetniji nego šećer. Taj se škrob takvom brzinom razgrađuje u osnovne molekule – glukozu, da kruh od cjelovitog pšeničnog brašna podiže razinu šećera u krvi više nego ijedna druga namirnica, više nego šećer sâm. Ovaj glukozno-inzulinski tobogan dovodi do inzulinske rezistencije, metaboličkog sindroma, kroničnog umora, dijabetesa, trbušne debljine i mnogih drugih poremećaja zdravlja.

Nova patuljasta pšenica sadrži i novi modificirani gluten koji pridonosi stvaranju upala u tijelu. Gluten je onaj ljepljivi protein u pšenici koji čini da kruh može narasti a pekarske proizvode čini izdašnima, mekanima i primamljivima. Stara einkorn pšenica ima najjednostavniji genetski kôd sastavljen od samo četrnaest kromosoma koji kodiraju za mali broj proteina glutena, za koje je manje vjerojatno da će izazvati celijakiju, upalu i preosjetljivost. Nova patuljasta pšenica genetski je kompleksnija jer sadrži četrdesetdva kromosoma i proizvodi mnoštvo različitih proteina glutena, uključujući i one koji vjerojatnije dovode do celijakije, upale, preosjetljivosti i bolesti izazvanih imunološkom reakcijom organizma.

Pšenica sadrži i opijate – supstance koje izazivaju ovisnost i dovode do prejedanja. Proteini iz pšenice se u probavnom sustavu razgrađuju na polipeptide – tzv. egzorfine – koji iz krvotoka prelaze krvno-moždanu barijeru i djeluju na receptore u mozgu kao opijati, stvarajući osjećaj trenutnog kratkotrajnog zadovoljstva i neodoljivu želje za još, kao kod konzumiranja droge. Ovi polipeptidi se još nazivaju gluteomorfini ili ”morfiju srodni spojevi iz glutena”, jer se u mozgu vezuju za moždani receptor za morfij, isti onaj za koji se vezuju i opijati. Pšenica je dakle namirnica s vrlo snažnim djelovanjem na živčani sustav i može izazvati mnogostruke probleme, od ovisničke potrebe za hranom i prejedanja, do neuroloških bolesti i poremećaja ponašanja. Pšenica je i glavni uzročnik debljine zbog svog stimulativnog djelovanja na apetit, pa kad se jednom riješite pšenice, osigurali ste put prema vitkoj liniji i mršavljenju bez gladovanja.

Svjedočeći tisućama slučajeva pacijenata koji su odustajući od pšenice povratili zdravlje, dr. William Davis napravio je najveće istraživanje po pitanju djelovanja pšenice na ljudsko zdravlje i stoga je ova knjiga obavezno štivo za svakoga tko je imalo zainteresiran za prehranu i zdravlje. Bilo da vas muči pretilost, metabolički sindrom, visoki trigliceridi u krvi, sitne čestice LDL kolesterola, dijabetes, bolesti jetre, autoimune bolesti, neurološki poremećaji, demencija, nutritivna deficijencija (npr anemija), osteoporoza, bolovi u zglobovima, probavne tegobe ili kožne bolesti kao psorijaza, akne i dermatitis, u knjizi ćete naći poveznicu s pšenicom. Ako ste i potpuno zdravi, ipak će vas zanimati kako usporiti starenje i zadržati lijepu kožu, visoku razinu energije i vitalnost u svim razdobljima života.

”Unatoč dramatičnim promjenama u genetskoj strukturi pšenice i drugih usjeva, na novostvorenim genetskim sojevima nije provedeno nijedno istraživanje o tome jesu li sigurni za zdravlje životinja ili ljudi. Nastojanja da se povećaju prinosi bila su toliko intenzivna, biljni genetičari bili su toliko sigurni da hibridizacijom nastaju proizvodi sigurni za ljudsku prehranu, problem gladi u svijetu bio je toliko hitan, da su spomenuti proizvodi poljoprivrednih istraživanja ubačeni u lanac ljudske prehrane a da se pritom nije vodilo računa o tome koliko su sigurni za ljude.”


Ova stvar danas čini preko 70% sadržaja naših obroka. Cjelovita ili necjelovita, pšenica je jedna od najgorih pošasti moderne prehrane. Možda se na prvu čini teško zamisliti život bez kruha, tjestenine i pekarskih proizvoda, ali vjerujte, lakše je nego što se čini jer postoji zdravija i ukusnija alternativa. Pšenični trbuh nudi, između ostalog, i plan jelovnika, recepte i praktične savjete kako najlakše sprovesti promjenu prehrane. Neka vam ova knjiga bude inspiracija i priručnik za jedan sretniji, zdraviji, i vitalniji život bez pšenice!---


Podaci o knjizi:
  • 294 stranice, dimenzije 15×23 cm
  • meki uvez
  • Izdavač Jesenski i Turk
  • Tisak Znanje Zagreb
  • ISBN 978-953-222-772-7
  • Cijena 149,00 kn



1 komentar:

  1. Poštovana,
    ne znam gdje bih postavila pitanje pa sam odlučila ovdje :-)
    Radi se o tome da mi je negdje od ovog ljeta iskočila vena na stražnjoj strani natkoljenice i na cjevanici pa bi vas molila za savjet da spriječim daljnje pogoršanje. Inače, na LCHF-u sam oko tri mjeseca... Hvala na odgovoru i pozdrav!

    OdgovoriIzbriši

Molim za malo osnovne kulture komunikacije: Ne ostavljajte komentare kao Anonimno; ako nemate profil kliknite na Ime/URL i potpišite se.

Copyright © 2010-2016 Anita Šupe. Podijelite sadržaj s ovih stranica ali obavezno navedite izvor i ime autora.

Informacije sadržane na ovom blogu imaju svrhu općeg informiranja i nisu namijenjene kao medicinski savjet niti kao zamjena za savjet vašeg liječnika.