utorak, 25. rujna 2012.

Izmišljaju bolesti i ljude "truju" ljekovima - Intervju s dr. Lidijom Gajski

Bivši direktor pariške bolnice Necker Dr. Philippe Even i zastupnik francuskog parlamenta i liječnik Bernard Debre u novoobjavljenoj knjizi “4000 korisnih, beskorisnih i opasnih lijekova” naveli su da je polovina lijekova koji se izdaju na recept u Francuskoj nepotrebna i potpuno neučinkovita, a pet posto ih je opasno za zdravlje pacijenata. Liječnici su, tvrde, izmanipulirani od farmaceuta, a šefovi zdravstvenog sustava su upleteni u tu “narkomafiju” kako bi od države izvukli što više novca. 

No, i prije francuskih kolega, naša liječnica i internistica dr. Lidija Gajski upustila se u istraživanje (ne)učinkovitosti lijekova, kao i sprege farmaceutske industrije i liječnika koji pacijente “pumpaju” nepotrebnim lijekovima, a zauzvrat bivaju nagrađeni. Objavila je 2009. godine knjigu “Lijekovi ili priča o obmani” koja se gotovo na identičan način bavi prijevarom koju sada obrađuju i francuski liječnici. Danas, Gajski donosi nove spoznaje o korupciji u zdravstvu, kao i lošim i dobrim lijekovima, nadriliječništvu...


» Kolika je danas sprega farmaceuta i liječnika?
Sprega farmaceutske, odnosno medicinske industrije i liječnika vrlo je proširena, mogli bismo reći sveprisutna i bitno utječe ne samo na ustroj i funkcioniranje zdravstvenih sustava već oblikuje i samu koncepciju bolesti i liječenja. Proizvođači lijekova danas financiraju značajan dio istraživanja vezanih uz lijekove, a liječnici-znanstvenici pomažu im iznjedriti poželjne rezultate. Kroz profesionalnu izobrazbu u režiji kompanija, liječnici-nastavnici te krivotvorene nalaze distribuiraju kliničarima, a preko korumpiranih medija širokoj javnosti. U državnim agencijama i osiguravajućim kućama liječnici-eksperti odobravaju farmaceutske proizvode za tržište i stavljaju ih na liste obaveznog osiguranja.

U zdravstvenoj administraciji liječnici-savjetodavci uređuju politiku lijekova u interesu njihovih proizvođača, a pri zakonodavnoj vlasti kroje zakone po njihovoj mjeri. Sve te uloge i funkcije obnaša tek par desetaka vodećih medicinskih stručnjaka u zemlji poput naše, i oni su najodgovorniji, uz političare, za činjenicu da su zdravstveni sustavi pretvoreni u eldorado tvornica lijekova i druge medicinske industrije. Oni su za to, naravno, dobro nagrađeni – novcem, profesionalnim ugledom, pa i političkom moći. Korupcija u ordinacijama manje je bitna, ne samo zato što su darovi skromniji, već i stoga što „obični“ liječnici praktičari nisu ni svjesni da su korumpirani.

» Jesu li vas kada pokušali podmitit? Jeste li vi kada prihvatili neko sponzorsko putovanje?
-Kao i većini liječnika, i meni su farmaceutski predstavnici dolazili s raznoraznim ponudama. Zastupnik jedne slovenske tvrtke nudio je novac za svakog pacijenta kojem bih propisala njihov lijek; bio je samo jednom i nikad više. Istina, svojedobno sam pohodila nekoliko plaćenih kongresa i simpozija, no pošto sam počela istraživati i stekla uvid u razmjere i korijene korupcije, potpuno sam prestala odlaziti na takve, u suštini marketinške skupove. Od predstavnika medicinskog establišmenta često se može čuti da je suradnja s farmaceutskim kompanijama u medicinskoj edukaciji nužna zbog nestašice javnih izvora financiranja. To je potpuna neistina. Skromnijim planiranjem stručnih sastanaka i predavanja profesionalna izobrazba može se provoditi i uz mala sredstva. Sadržaj međunarodnih kongresa dostupan je na internetu, kao i stručni članci i časopisi koji se na jednostavan način mogu distribuirati liječnicima.

» Rekli ste da je ‘farmaceutski kompleks do te mjere ekspandirao da je potrošio bolesne ljude i sada ulazi među zdrave na način da ih pretvara u bolesne i na njima zarađuje”. Možete li mi malo elaborirati tu svoju izjavu.
- Do unatrag pedesetak godina farmaceutska je industrija mogla u isto vrijeme i zarađivati i liječiti ljude. Međutim, u zadnjih je nekoliko desetljeća na plodnom tlu medicine i zdravstva, gdje joj nitko nije postavio granice, toliko narasla da je te dvije zadaće postalo nemoguće pomiriti. Naprosto je došlo do „zasićenja tržišta“ bolesnih ljudi. Da bi se dalje zarađivalo, trebalo je krenuti među zdrave.

» Kojim je to sve modelima populacija zdravih ljudi pretvorena u korisnike farmakoterapije?
-Postoji više modela. Jedan od njih je koncept čimbenika rizika. Kolesterol je proglašen faktorom rizika za srčani udar, povišeni tlak za moždanu kap, šećer za otkazivanje bubrega i sljepoću... Ljudi s povišenim vrijednostima ovih parametara proglašavaju se rizičnima i nude im se lijekovi radi sprečavanja bolesti u budućnosti. Jasno je da visoki tlak i šećer treba liječiti; riječ je o stanjima koja stvaraju tegobe i tu smo na terenu tradicionalne medicine koja liječi ljude u patnji.

Međutim, na normalnim, prosječnim razinama ovih parametara, a naročito na niskim vrijednostima koje se u zadnje vrijeme nude kao ciljne, korist od liječenja je zanemariva ili ne postoji. Kliničkim smjernicama koje sustavno snižavaju normalne vrijednosti kolesterola, tlaka i u manjoj mjeri šećera, a koje bez znanstvenih uporišta formuliraju male skupine kliničara vezanih uz farmaceutsku industriju, dovedeni smo u situaciju da je danas u zemljama zapadne Europe 70-80 posto starijeg stanovništva podložno primjeni barem jednog preventivnog kardiovaskularnog preparata.

» Koji je model primijenjen u slučaju osteoporoze? Je li to doista izmišljena bolest?
- U slučaju osteoporoze primIjenjen je model po kojem je mladost proglašena zdravljem, a starost bolešću. Definicija bolesti kojom se danas služimo stvorena je tek 1994., i to na način da je za normalnu uzeta gustoća kostiju žene između 20 i 30 godina. Gubitak kalcija fiziološki je proces vezan uz starenje i ovakva je kontroverzna definicija dovela do toga da žene u pedesetoj imaju značajnu šansu da im se „otkrije“ osteopenija, a one u sedamdesetoj osteoporoza. Mogu se složiti s time da je legitimno i ispravno nastojati odgoditi starost i njezine manifestacije, ma koliko ona bila fiziološka. Međutim, lijekovi koji nam se za to na ovom području nude upitne su učinkovitosti i nisu bez nuspojava.

» Imamo li još primjera ‘izmišljenih’ bolesti?
- Naravno. Bolesti se izmišljaju na način da se (kvazi)znanstvenim istraživanjima dokaže učinak farmaceutskog preparata u određenim stanjima. To mogu biti fiziološka ili granična stanja i prolazni poremećaji. Onda se ona proglase bolestima. Primjeri – menopauza, „premenstrualni sindrom“, erektilna disfunkcija (spolne poteškoće u muškaraca). Od Helicobactera pylori, bakterije koja živi u sluznici želuca 60 posto ljudi, početkom devedesetih godina stvorena je nova bolest; nova klasa lijekova u vezi s tim do kraja devedesetih postala je jedna od najpropisivanijih. Od čitavog niza novostvorenih psihijatrijskih oboljenja spomenut ću samo socijalnu fobiju – strah od javnog nastupa; liječi se antidepresivima. Proizvođači preparata za rast kose i ćelavost nastoje proglasiti bolešću; moglo bi se dogoditi da uskoro osvane pod nekom šifrom u klasifikaciji kožnih oboljenja.

» Rekli ste da su uz pomoć utjecajnih, ali i podmićenih znanstvenika i liječnika proširili granice bolesti, kao i indikacije za lijekove. Može li detaljnije objašnjenje?
- Scenarij je sličan već opisanom. U istraživanjima plaćenim od farmaceutskih kompanija znanstvenici „nađu“ da pripravak djeluje i u blagim ili povremenim formama bolesti. Onda odbor eksperata s platnog popisa tih istih kompanija i te oblike bolesti koji se ranije nisu liječili, proglasi patološkima i podložnima terapiji. Na taj način proširene su granice bolesti poput astme i depresije. Širenje indikacija za lijekove ostvaruje se na sličan način, kad istraživanja „dokažu“ učinak preparata u novim stanjima i na novim populacijama. Lijekovi za kolesterol u desetak su godina od pripravaka indiciranih u uskim skupinama srčanih bolesnika, prerasli u antiaterosklerotske lijekove koje se može uvesti većini ljudi iznad pedesete. Antidepresivi, nekad davani samo za teže oblike depresije, danas imaju i do dvanaest indikacija koje uključuju i blaže anksiozne poremećaje.

» Možete li mi navesti za koje bolesti se najčešće propisuju nepotrebni lijekovi?
- U prvom redu za kardiovaskularne bolesti. Na tom se polju naročito afirmirao koncept prevencije, pa se, s ciljem sprečavanja bolesti poput srčanog i moždanog udara, velike količine lijekova daju širokoj populaciji zdravih ljudi. Primjeri – lijekovi za snižavanje masnoće, šećera u krvi i krvnog tlaka, neki pripravci protiv zgrušavanja (npr. aspirin); učinak – skroman ili nepostojeći. Na području psihijatrije društvene i interpersonalne teškoće pretvorene su u medicinske, podložne farmakoterapiji i drugim medicinskim postupcima koji ih, naravno, ne mogu riješiti.

» Što je s depresijom?
- Depresija je tipični primjer medikalizacije; od razmjerno rijetke psihijatrijske bolesti, u dvadesetak je godina „narasla“ do jednog od najvećih globalnih zdravstvenih problema. Usporedno s tim rasla je i potrošnja antidepresiva; djelotvornost (osim u teškim slikama depresije) – na razini placeba (tableta s brašnom ili šećerom).

» A s liječenjem tumora?
- Na području onkologije, odnosno liječenja raka, često se primjenjuje beskorisna kemoterapija, ne samo zbog pritiska farmaceutske industrije nego i stoga što se bolesniku i obitelji želi ostaviti nada i dojam da se još nešto radi i poduzima.

» Možete li mi se osvrnuti i na skupe, a ponekad i nepotrebne pretrage poput “svemogućih” dijagnostičkih slikovnih prikaza (rendgen, ultrazvučne pretrage, color doppler, magnetska rezonancija i kompjutorizirana tomografija)...
- Ono što vrijedi za lijekove, u značajnoj se mjeri može reći i za dijagnostičke pretrage. Pod pritiskom proizvođača medicinskih aparata, potrošnog materijala, biokemijskih i drugih testova i reagencija, u primjenu ulaze postupci čija je svrhovitost nerijetko upitna. Premda je razvoj medicinske tehnologije na području dijagnostike donio i neupitnu dobrobit, sustav njezine evaluacije krajnje je neadekvatan, ako uopće postoji. Kritični i odgovorni medicinski stručnjaci upozoravaju na to da neke od pretraga ne predstavljaju ništa više od „još jedne lijepe slike“, i ne samo da ne poboljšavaju ishod liječenja već mogu nanijeti štetu.

» Imate li neke konkretne primjere?
- Za primjer se može uzeti CT koronarografija koja se i u nas izvodi u nekim privatnim poliklinikama. No pretjeruje se i s puno manje sofisticiranom dijagnostikom. Ovoliki broj laboratorijskih pretraga sasvim sigurno nije potreban, kao ni rendgensko snimanje pluća prije svake operacije; „doppler“ vratnih i nožnih arterija ordinira se prečesto, bez stvarnih kliničkih indikacija; denzitometrija je u načelu nepotrebna dijagnostička metoda. Naročito je sporan probir, odnosno potraga za rizičnim osobama i onima u početnoj fazi bolesti.

Dok se probir ginekološkog karcinoma jednostavnim i razmjerno pouzdanim Papa-testom može smatrati primjerom korisnog skrininga, istraživanja su pokazala da je mamografija u smislu probira raka dojke gotovo beskorisna, a PSA u smislu probira raka prostate vrlo problematičan. Skrining karcinoma debelog crijeva koji se u Hrvatskoj zadnjih nekoliko godina provodi kao Nacionalni program, konzumirao je ogromna sredstva i kadrovske resurse (kolonoskopija) bez jasnog vrednovanja rezultata, odnosno koristi.

» Ima li u medicini nepotrebnih kirurških zahvata?
- Sasvim sigurno. Široka dijagnostička obrada i probir rezultiraju i značajnim brojem lažno pozitivnih nalaza, pa se pacijenti podvrgavaju nepotrebnim kirurškim zahvatima koji su nekad povezani s ozbiljnim komplikacijama; primjer – nepotrebne operacije kvržica u dojci. Proizvođači umjetnih zglobova, ortopedskih vijaka i pločica, srčanih elektrostimulatora i stentova, umjetnih pužnica, kirurških instrumenata – svi su oni zainteresirani za što više operacija. Pritom se nerijetko radi o novim, nedovoljno ispitanim proizvodima, pa se onda dogodi da 93.000 ljudi širom svijeta, od kojih tristotinjak u nas, mora eksplantirati (izvaditi) nedavno ugrađene skupe, „najnovije i najbolje“ proteze kuka jer se naknadno našlo da su štetne za zdravlje.

I liječnici su motivirani za promicanje nove tehnologije jer na njezinoj primjeni, odnosno uvođenju u zdravstveni sustav, izgrađuju svoje profesionalne karijere i prestiž. U SAD-u je u tijeku suđenje liječnicima koji su nepotrebno ugrađivali stentove (intravaskularne proteze) u srčane arterije svojih bolesnika. U svemu tome nije bez značenja agresivni mentalni sklop modernog liječnika, koji je sve manje vođen idejom dobrobiti bolesnika, a sve češće gleda što bi se s njime još moglo učiniti. Brojne su žene s indikacijom za vađenje maternice ginekolozi uvjerili da im ne trebaju ni jajnici, pa su nakon operacije ostale i bez zdravih, nerijetko još funkcionalnih jajnika.

» Što s pripravcima, dodacima prehrani koji se reklamiraju i prodaju u ljekarnama? Kolika je njihova učinkovitost?
- Kad je gotovo polovina onoga što se propisuje na recept bekorisno, možete misliti koliko je toga nepotrebnog izvan sustava zdravstvnog osiguranja! Da bi dodatak hrani, odnosno pomoćno ljekovito sredstvo dobili dozvolu za promet, moraju zadovoljiti kriterij neškodljivosti; učinkovitost nitko ne ispituje. Stoga je većina tvrdnji o korisnosti tih pripravaka bez ikakavog znanstvenog uporišta, a te lažne tvrdnje vrlo se rijetko sankcioniraju. Proizvođači zlorabe naivnost i povjerenje kupaca.

Žao mi je umirovljenika koji nemali dio svojih penzija nepotrebno ostavljaju u ljekarnama. Ja svojim pacijentima savjetujem da primjenjuju samo preparate za koje su se osobno osvjedočili da im koriste, i to ako unutar zdravstvenog sustava nisu pronašli rješenje za svoju zdravstvenu tegobu. Ako nemaju smetnji, ne bi trebali nasjedati na uvjeravanja o preventivnim i zaštitnim svojstvima kojekakvih pripravaka. Inače, jako mi smeta ona – „za obavijesti o indikacijama, mjerama opreza i nuspojavama upitajte svog liječnika ...“ Liječnici malo znaju o tim preparatima i nisu dužni o njima informirati bolesnike. Imaju dovoljno drugog posla.

» Što mislite o vračarama na televizijama koje ljude u nevolji zovu u noćnim satima, a onda im ovi pretkazuju tok bolesti i slično. Bi li takve emisije trebalo zabraniti?
-Medicina je iznimno plodno tlo za prevarante i manipulatore, kako za one motivirane lakom zaradom, tako i za one s mesijanskim porivima i ambicijama. Drske prijevare i krajnje neetična iznuđivanja trebalo bi zabraniti i kažnjavati. Međutim, regulacija na širokom području tzv. alternativne/komplementarne medicine, koja je bez daljnjega potrebna, ne bi se trebala temeljiti na zabranama i sankcijama. Na tom području ima objektivno djelotvornih terapijskih metoda (dijagnostičke su upitne i tu bi se trebalo držati službene medicine), a i kad nema strogo znanstveno dokazive koristi, ostaje placebo učinak koji nipošto ne treba odbaciti.

Ne slažem se s dogmatičnim stavom ortodoksnih znanstvenika i liječnika koji „alternativcima“ odriču pravo liječenja, to više što je znanost na koju se pozivaju prepuna ograničenja i zloporaba, a suvremena medicina sve manje ispunjava očekivanja ljudi. Bilo bi pametnije i poštenije da svi mi „usustavljeni“ znanstvenici i liječnici najprije pometemo pred vlastitim vratima, tj. da se oslobodimo nadriliječništva koje sami prakticiramo, kao i tehnokratsko-birokratskog mentaliteta koji smo prigrlili.

SAŠA JADRIJEVIĆ TOMAS

Nepotrebna cjepiva

» Što mislite o cijepljenju?
-Cijepljenje je još jedan primjer zarađivanja na zdravima. Svjedoci smo da se uvodi sve više novih obaveznih cjepiva. U vezi s tradicionalim vakcinama, poput onih protiv difterije, tetanusa, zaušnjaka i ospica, nema dokaza o djelotvornosti u sprečavanju tih bolesti. Njihova je pojavnost pala zbog porasta životnog standarda i boljih higijenskih uvjeta i prije negoli je cijepljenje uvedeno. S novijim vakcinama postoje još veći prijepori. Hepatitis B nije tako ozbiljan javnozdravstveni problem da bi trebalo cijepiti čitavu populaciju, i to već u rodilištu.

Najavljeno uvođenje obavezne vakcinacije protiv HPV virusa je nepotrebno, jer se rak grla maternice može sprečavati i liječiti na puno jednostavnije i racionalnije načine. Cijepljenje protiv sezonske gripe, bez obzira na to što nije obavezno, vrlo je rašireno, premda ne postoje dokazi o tome da sprečava gripu, smanjuje njene komplikacije ili smrtnost. Moja obitelj i ja nikada se nismo cijepili protiv gripe.

Ljekovi su ipak u načelu dobri momci

» Medicina je bez sumnje unaprijedila zdravlje ljudi, i danas to čini. Za razliku od kroničnih bolesti koje ne uspijeva izliječiti (jer to medicinskoj industriji nije u interesu), efikasna je u akutnim stanjima i bolestima. Antibiotici su nesporno korisna i vrijedna skupina lijekova. Inzulin doslovno spašava život bolesnicima s mladenačkim tipom šećerne bolesti. Hormoni štitnjače su prijeko potrebni u hipotireozi. Tablete za želudac izliječit će čir, antiastmatici olakšati disanje, analgetici ublažiti glavobolju i reumatske smetnje, a sedativi će nam pomoći u kriznim razdobljima života. Značajno povišeni krvni tlak i šećer također treba medikamentno liječiti.

U takvim stanjima koja predstavljaju stvarne bolesti i imaju svoju jasnu kliničku sliku i simptome, nema puno dileme i valja posegnuti za lijekovima. Problem je, kao što sam već naglasila, u tome da nam se lijekovi nude i onda kad se osjećamo dobro. U takvim situacijama ispravno je i sasvim legitimno osloniti se na zdrav razum, osobno laičko iskustvo i intuiciju; te bi kategorije, ako se sadašnji trendovi nastave, uskoro mogle postati spasonosne, kaže dr. Gajski.





Broj komentara: 20:

  1. Citiram ;
    "- Kad je gotovo polovina onoga što se propisuje na recept bekorisno, možete misliti koliko je toga nepotrebnog izvan sustava zdravstvnog osiguranja! Da bi dodatak hrani, odnosno pomoćno ljekovito sredstvo dobili dozvolu za promet, moraju zadovoljiti kriterij neškodljivosti; učinkovitost nitko ne ispituje. Stoga je većina tvrdnji o korisnosti tih pripravaka bez ikakavog znanstvenog uporišta, a te lažne tvrdnje vrlo se rijetko sankcioniraju. Proizvođači zlorabe naivnost i povjerenje kupaca. "
    Sve je rekla. Ne treba ništa dodati.
    Vrlo su rijetke osobe koje se ne može kupiti poput dr Lidije Galski.

    OdgovoriIzbriši
  2. Svaka čast dr. Gajski koja nam je sve to lijepo objasnila, kad sam prvi puta čitala njezine tekstove, doduše knjigu nisam pročitala, pila sam tablete protiv povišenog kolesterola, jer kao spadam u rizičnu skupinu, mama mi je imala infark, tada sam odlučila prestati uzimati tablete eto i danas sam tu s rizičnom skupinom ili ne, progutala sam mnoštvo tih nazovi lijekova, danas sam vrlo oprezna što se toga tiče, radije prijeđem na alternativu.
    Doktorica Gajski mi je otvorila oči nadam se da će i vama!!!!

    OdgovoriIzbriši
  3. dali hemoterapiju tereba prihvatiti ili ne? zasto kada se znad da mnogo toga nevalja u farmaciji lekari znajuci da to nije dobro ipak propisuju ljudima? HIPOKRAT ----ZAR SU POLOZILI ZAKLETVU DA UBIJAJU NAROD ILI DA GA LECE

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. osobno, da obolim od karcinoma, ne bi išla na kemoterapiju. U mojoj obitelji je više ljudi obolilo od karcinoma, svi su išli na kemoterapiju, i svi su umrli. Mislim da ih je kemoterapija ubila prije nego karcinom.... Radije ću preživjeti 3 mjeseca kao čovjek, nego 6 uz kemoterapiju....

      Izbriši
  4. Pa bas se neslazem sa tvrdnjom da dodatci ishrane netreba koristiti, normalno na prirodnoj bazi, oni sadrze mikro i makro elemente, enzime aminokiseline sve sto treba nasoj celijskoj ishrani, jos je hipokrat govorio neka vam hrana bude lek ,a lek hrana,

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Ti dodaci ishrane su sve samo ne to,puno je kojekakvih kemikalija i kroz par godina koristenja ti samo nastete a da ti to i ne primjetis.

      Izbriši
    2. Više ćeš koristi imati od voća i povrća te recimo mineralne vode, nego tabletica koje gutaš... Uzmi bilo koji primjer npr multivitamina. Vitamini nastaju u prirodi, ne u laboratoriju. Ono što ti piješ su sintetski vitamini, i bez obzira što možda imaju istu kemijsku strukturu, TO NIJE ISTA STVAR! Osim toga, dodaci prehrani, dakle, svaka tableta sadrži i bojila, kemikalije da ih se glazira, da izgledaju tako lijepo šareni, jednaki, unificirani, a o E brojevima da ne pričam... Po meni, jabuka, kivi, naranča i bilo koji oblik voća i povrća ima deseterostruku korist u odnosu na bilo koju tabletu... ok, ok, sad će se svi uhvatiti štetnosti pesticida i svega ostalog, ali po meni i dalje su zdraviji nego tablete... Dodatke prehrani bi trebali koristiti ljudi koji žive na ekstremniji način, npr. željezo vegetarijanci, jer ga iz povrća ne mogu izvući dovoljno, onda profesionalni sportaši koji jednostavno hranom ne mogu namiriti sve što potroše, ali za sve ostale, to je bacanje novaca... Osim toga, svaka tableta je u pravilu napravljena da ispuni 100% RDA čovjeka... Ali tu dolazi do problema hipervitaminoze (pod uvjetom da tableta sazdrži STVARNO onoliko vitamina koliko piše na njoj, što ne vjerujem) jer vitamine uneseš i drugom hranom... B i C vitamin ćeš ispiš.. van, ako si previše unio, ali ostali vitamini ti se taloše u mastima...

      Izbriši
  5. Kod mene, eto, skoro sve o čemu piše doktorica Gajski, se i događa.

    Uzimam neke dodatke prehrani, isprobavam ih 2 tjedna i ako nema nikakvog učinka, prestajem ih piti. Meni je to najbolji test za provjeru učinkovitosti. Također mi je bitan proizvođač i sastav toga dodatka. Provjereni proizvođač, koji je godinama na tržištu, meni je dovoljna garancija.

    Prije par tjedana moja kćer je odbila cijepljenje protiv tetanusa, koje je obavezno. Doktorica koja je to obavljala, rekla je kako sada moja kćer postaje opasna po okolinu, jer nekoga može zaraziti, što mi nije jasno, jer ako su svi drugi cijepljeni, kako ih ona može zaraziti i još k tome s iskorijenjenom bolešću?! Doktorica je prijetila prijavom sanitarnom inspektoru, sad čekamo poziv "na raport". Itekakve probleme sve to može izazvati, radi se o pokazivanju moći nad nama, a novčane kazne su velike. Mi novaca za to nemamo, pa se sad "natječemo" tko će u - zatvor, da odradimo to.

    Moj pokojni otac je odbio liječenje u bolnici i morao bi potpisati da to ne želi i kad bi se vratio s istim problemom, ne bi ga trebali liječiti. To je slavna "hipokratova zakletva". Na kraju je moj otac umro - u bolnici. Nitko mu nije mogao pomoći. Pio je valjda desetak vrsta lijekova, bio na 3 operacije, ali do smrti je vjerovao kako će mu liječnici pomoći.

    U svemu tome, mi smo oni na temelju kojih se zarađuje, pokazuje moć i terorizira nas, bilo da smo zdravi ili bolesni. Čak nisi normalan ako si zdrav, ako se brineš za svoje zdravlje, jer to danas nikako nije normalno, jer "svi piju neki lijek". To se naziva bolesnim stanjem - "ortoreksijom". Eto, još malo pa će nama, koji se "previše" brinemo da živimo zdravo, biti propisan "lijek", ali ne da ozdravimo, već da obolimo, pod krinkom liječenja. Na žalost, ljude je u to lako uvjeriti. Moja okolina nikako da prihvati da ne pijem nikakve lijekove, da slušam svoje tijelo i sam na LCHF-u, što namjeravam i dalje, misle kako sam na nekoj dijeti i da će me to proći...

    Ima li tko slična iskustva?

    Poz, Sanja B.

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Sanja B, dodaci prehrani kao i multi-vitaminima i mineralima treba posvetiti 3 mjeseca da bi "proradili". Ne zastupam nikakvu industriju nego sam portošač istih sa znanjem o onome što i kako uzimam (osobito su korisni prirodni dodaci prehrani). Naše tijelo nije sklopka koju se uključuje i isključuje po želji- treba mu vremena da "shvati" što je ušlo u njega i kako to preraditi. Tu puno bolje reagira na prirodne dodatke prehrani kojima ništa nije dodano niti oduzimano ( primjer: ljekovite gljive, prah algi, i sl). Pokušajte na duže staze, a ne samo 2 tjedna, sa dodacima prehrani, rezultat sigurno neće izostati- sretno!:)
      Katarina

      Izbriši
    2. Tetanus nije iskorijenjen, istina da je danas rijedak slučaj, ali svejedno ga ima. Spore su i dalje oko nas, ali sva sreća na profilaksi i cjepivima.

      Izbriši
  6. Uvjek je hrana bila lek i lek hrana, a ljudi vjeruju bjelim haljinama i zbog toga idu brže odavde.Sve više se jih ne vrača kuči kad dodžu u bolnicu, na žalost.Decu treba odgajat,naučit sve o prehrani.

    OdgovoriIzbriši
  7. mene zanimaju kortikosteroide ,naime mom sinu je s 13 god sasvim slucajno otkrivena Trombocitopenija...sad pije Dekortin ..Mene je strah da to uzima a i strah me sama mu prekinuti tu terapiju ...Nalazi svi u redu ..Ima li tko iskustva da nam podijeli svoj savjet...

    OdgovoriIzbriši
  8. Ovo o čemu priča dr. Gajski, je na našu veliku žalost, istina. Masu pregleda koje sam obavila tijekom života bili su potpuno nepotrebni a isto tako hrpe lijekova koje su mi liječnici velikodušno propisali a ja ih vođena zdravim razumom nisam željela uzimati i gle čuda još sam uvijek živa. Što se tiče dodataka prehrani, priča je ista jer uravnotežena prehrana daje nam sve ono što nam je potrebno a sve ostalo je izmišljanje tople vode. Dr. Gajski se divim kao osobi i kao liječnici jer je imala dovoljno hrabrosti da progovori o svemu onom o čemu svi ostali tako mudro i uporno šute.

    OdgovoriIzbriši
  9. Pročitala sam ovaj članak ,u potpunosti se slažem sa dr Lidijom .Imala sam srčani infarkt ove god u 7 mj infart miokard ,nakon propirivanja jedne žile u kojoj se stvorio tromb ,potom otpuštanja iz bolnice propisali su mi 11 kutija ljekova od kojih mi se stomak razara ,znam da mi nije zdravo jedno liječim ,drugo trujem .Sve više naginjem prirodnim lječenjem jel me ove tablete sustavno ubijaju.

    OdgovoriIzbriši
  10. glupo je da zdravi ljudi uzimaju bilo kakve lijekove nije mi jasan izraz kada kažu da je lijek ili pripravak potpuno prirodan a to je tableta nisam nikada vidio da tablete rastu na drvetu ili u vrtu.ako imaš problema sa masnoćom ,šećerom i sličnim bolestima treba paziti na prehranu ,a ne uzimati lijekove A NAJVAŽNIJA PREVENTIVA OGROMNE VEĆINE BOLESTI JE KRETANJE savremena medicina nije uopće napredovala već duuugo jedino kirurgija i dijagnostika imaju pomaka na bolje a taj napredak ima veliku cijenu pogotovo dijagnostički aparati.Koliko je samo puta u novinama pronađen lijek protiv karcinoma sve je to djelo farmaceutske mafije.Kada je pronađen antibiotik to je bio veliki uspjeh medicine i mnoge smrtonosne bolesti se od tada liječe sa nekoliko injekcija ili tableta.Otkada nije pronađeno ništa ni blizu tako učinkovito,a silne milijarde su potrošene.IDEMO SVI U PLANINE KRETANJE JE SPAS.

    OdgovoriIzbriši
  11. Potpuno se slažem sa dr.Gajski.Mislim da će farmaceutska mafija vrlo brzo svjetu usaditi u mozak da je i ZRAK koji udišemo veoma kanceriozan,pa bi trebalo da,ili pijemo neke njihove izmišljotine ili da nosimo preko usta neke njihove izmišljene maske ili ko zna šta već.Ja sam operisana od karcinoma dojke,koja je amputirana,imala sam8 hemoter.i 25 zračenja i nastavak 1 god.herceptin.To je bilo 2010 god.Nikakav lijek mi nije dat za dalje liječenje.Hvala Bogu,sve je prošlo super,redovno sam na kontrolama sa nalazima koji su dobri,i nadam se da neću biti jedna od onih koje će živjeti samo 5 god.Čuvam se koliko mogu,jedem više povrće i voće više u svježem stanju,cjedim sok od cvekle,tikve,mrkve,jabuke itd.Ništa spektakularno,ali koliko je tih lijekova na tržištu za liječenje karcinoma,ja mislim da niko nebi trebao oboliti od te bolesti i bilo kakve druge.Imamo lijekove za sve bolesti,pa nemoramo da se brinemo da ćemo umrijeti.Žalosno je šta MAFIJA radi od zdravog čovjeka,a bolesnog su već i otpisali.Zato,koliko god je to moguće ne pijte nikakav lijek,a ovi lijekovi što se reklamiraju svakodnevno,e baš to ni slučajno ne uzimajte!

    OdgovoriIzbriši
  12. Ja sam primjetila kad sam istraživala neke lijekove da većina lijekova spada u ugljikohidrate tojest šećere koji su osiromašeni za kisik a pojačani za ugljik. I ovakvi nam lijekovi uzimaju kisik iz crijeva kako bi se zasitili. Plus toga neki lijekovi sadržavaju i druge elemente kao naprimjer sumpor ili željezo koji nam mogu uništiti crijeva. Sa 11 različitih vrsta lijekova imamo jednu malu ljekarnu u želucu u kojoj se sami šećeri natječu koji će se prije zasititi pri čemu nerijetko jedan šećer razori druge. Kako li je tek pacijentu na terapiji u njegovom tijelu?!

    Jednom sam davno citala da su u Ukrajini prije nekoliko godina napravili pokus tako da je jedan decko otisao na pet razlicitih mjesta valjda je bolovao od gastritisa ne sjecam se tocno uglavnom dobio pet različitih terapija, a onda su sve te prepisane terapije odnesene na medicinski fakultet u Kijevu i nijedna nije odgovarala opisanoj bolesti a u svakoj ima više lijekova.. Sjecam se da su lijecnici bili ili lijeni ili 'jako uplaseni za pacijenta' i prepisivali su sto su htjeli, a na jednom mjestu mu je lijecnik pokusao prodat neki lijek koji nije bio za prodaju.. i nijedna terapija opce nije odgovarala. A ni kod nas nije nista bolje..

    OdgovoriIzbriši
  13. Hvala dr.Gajski.....na hrabrosti i iskrenosti..nikada nisam o lekarima i lecenju razmisljala na ovaj nacin ,potpuno sam sokirana ovim novim saznanjem.Nisam pobornik lekova ali zdrave ishrane koliko je to moguce DA. Reci ..zalosno je sta mafija radi od zdravog coveka u mene ulivaju strah jer posle ovog teksta zaista me strah ali ujedno sam dobila vise samopouzdanja u smislu borbe sa bolescu,ovo saznanje uliva i strah i hrabrost .....hvala doktorki i neka je sreca prati a i svi komentari su poucni i jaki .HVALA

    OdgovoriIzbriši
  14. samo mali komentar za dr. spisateljicu za izjavu:
    „za obavijesti o indikacijama, mjerama opreza i nuspojavama upitajte svog liječnika ...“ Liječnici malo znaju o tim preparatima i nisu dužni o njima informirati bolesnike. Imaju dovoljno drugog posla

    naime ova izjava se koristi za lijekove koji su registrirani pri agenciji za lijekove, a ne za TAMO NEKAKVE PREPARATE, o kojima cijenjena doktorica nema pojma, a niti vremena da ima pojma.
    Kad se bavi drugim stvarima...

    OdgovoriIzbriši
  15. divim se doktorici Gajski što je imala hrabrosti progovoriti o nečemu takvom. I sama sam pobornik NEuzimanja tableta, a to sam prenijela i na svoju obitelj. Povišenu temperaturu npr. liječimo tabletama tek kad je iznad 38-38,5 stupnjeva, do tada pustim organizam da se sam izbori. Dobar primjer je i pokojna majka moga supruga, boravila je kod nas 8-9 mjeseci. To je bila starica od 92 godine koja je do tada pila hrpetinu lijekva za tlak i neznam za šta sve još (to joj je pribavila kćer kod koje je inače živjela). Kod nas lijekove nije uopće pila, mi je nismo doduše ispitivali, a ona se nije požalila da joj trebaju. Kada joj je nakon nekoliko mjeseci NEuzimanja lijekova izmjeren tlak - starica je imala idealan tlak, vrativši se kćeri vraćena je na terapije lijekovima, tlak je bio povišen i naravno da se morao snižavati i sl.
    Mislim da je pravi recept u tome da nastojimo koliko-toliko živjeti zdravo, jesti sve (pa čak i margarin za koji kažu da mu fali samo jedna molekula da bude plastika!!!). Važno je u ničemu NE pretjerivati.

    OdgovoriIzbriši

Molim za malo osnovne kulture komunikacije: Ne ostavljajte komentare kao Anonimno; ako nemate profil kliknite na Ime/URL i potpišite se.

Copyright © 2010-2016 Anita Šupe. Podijelite sadržaj s ovih stranica ali obavezno navedite izvor i ime autora.

Informacije sadržane na ovom blogu imaju svrhu općeg informiranja i nisu namijenjene kao medicinski savjet niti kao zamjena za savjet vašeg liječnika.