nedjelja, 30. listopada 2011.

Sigurnost upotrebe nepasteriziranog mlijeka

Zagovornici pasterizacije imaju pravo u jednoj stvari: neke vrste mlijeka ne bismo smjeli konzumirati nepasterizirano. Ali, takve vrste ne bismo trebali konzumirati uopće, jer se radi o mlijeku loše kvalitete. Mlijeko koje se proizvodi za pasterizaciju češće je lošije kvalitete nego mlijeko koje se proizvodi da bi se konzumiralo nepasterizirano. ”Ionako će pasterizacija uništiti sve bakterije” – misle proizvođači/uzgajivači. 

Krava je jedna biološka čarobnica koja pretvara zelenu travu u bijelo mlijeko. Krava je kao što je poznato preživač. Preživači su kopitari sa genijalnim sistemom od 4 želuca, tj jednim želucem koji se sastoji od 4 različita dijela želučanog sistema. Kao i ostali preživači, krava vraća hranu i žvače je, ponovo je vraća i žvače – preživa. Ovo radi da bi se biljna vlakna razgradila u manje i lakše probavljive komponente. Da bi ovo napravila, krava proizvodi preko 50 litara pljuvačke dnevno. Pljuvačka je bazična i pridonosi održavanju povoljne ph vrijednosti za probavu hrane. Osim čina preživanja, u razgradnji teško probavljivih tvari iz biljne hrane – celuloze,  sudjeluju mikroorganizmi naseljeni u probavnom sistemu preživača. 

Prirodna hrana za krave je paša trave i biljaka. U vrijeme kad je ispaša nemoguća, krave se hrane drugom vrstom krmiva - sijenom i silažom. Sijeno je pokošena i osušena trava, a silaža se dobiva tako da se pokošena trava, i razno drugo bilje prirodno konzerviraju uz pomoć mlječno-kiselih bakterija u silosima. Koristi se još i sjenaža (silirano sijeno). 

Međutim, kako je proizvođačima mlijeka glavni cilj da životinje brže rastu i daju što više litara mlijeka, tako se kravama daje i druga vrsta krmiva, naime koncentrati (koncentrirana krmiva). Koncentrati se dobivaju od žitarica, nusproizvoda nastalih njihovom preradom, te od zrna soje. Ovi koncentrati izuzetno su bogati lakoprobavljivim škrobom što dovodi do pretjeranog debljanja, lošije kondicije i lošije reproduktivne sposobnosti životinja. Ovi koncentrati dovode i do poremećenog tijeka fermentacije hrane u probavnom sustavu krava što uzrokuje povećanu kiselost u probavnom sistemu, a posljedica svega ovoga je lošija kvaliteta mlijeka kao i poremećaj općeg zdravstvenog stanja životinja. 

Premalo koncentriranog krmiva znači da krava daje manje mlijeka. Svaka mljekara naravno želi doseći maksimum što se tiče količine proizvedenog mlijeka ali krava nije stvorena da jede soju ni žitarice. Jedna velika EU-studija, koja je nedavno analizirala uzorke sa raznih farmi krava, pokazala je da je mlijeko krava koje pasu travu puno zdravije od mlijeka krava koje žive u zatvorenom prostoru i žvaču koncentrate. Mlijeko pašnih životinja bogatije je antioksidantima i ima bolji omjer masnih kiselina omega 3 i omega 6. Sadrži više E vitamina i karotenoida, kao i 60 % više konjugirane linolne kiseline CLA  kojoj se pripisuju brojni pozitivni učinci na zdravlje. 

Dodavanje koncentriranog krmiva ugrožava prirodni imunološki sistem mlijeka. Brojne antibakterijske komponente koje štite nepasterizirano mlijeko su ugrožene zbog toga što se ph vrijednost u kravljem želucu mijenja i postaje nepovoljna za određene korisne bakterije. Čak se i udio masnoće i hranjivih tvari mijenja. Krave koje se hrane koncentratima jednostavno daju mlijeko lošije kvalitete koje bi se zapravo trebalo izbjegavati, bilo pasterizirano ili nepasterizirano. 

Industrijski otpad koji se koristi kao krmivo za životinje još je jedan dodatni problem. Nerijetko su u prošlosti destilerije alkohola u zadnjim dvorištima držale krave koje su hranili otpadnim tvarima od proizvodnje alkohola. Ovakva loša prehrana i općenito loši i nehigijenski uvjeti uzgoja životinja dovodili su do bolesnih stanja životinja a mlijeko činili toliko lošim da je lako dolazilo do njegove zaraze opasnim bakterijama. Takvo loše mlijeko je jedan od glavnih razloga što se u prvoj polovici prošlog stoljeća uopće uvela pasterizacija. Iako su se vremena promijenila i danas su uvjeti uzgoja krava drugačiji i bolji, nažalost se još uvijek koriste otpadne tvari od proizvodnje alkohola kao hrana za životinje. Destilerije imaju velike količine otpada od proizvodnje alkoholnih pića i rado žele i taj otpad unovčiti, pa ga prodaju uzgajivačima životinja kao krmivo. Ovaj industrijski otpad sadrži brojne ostatke opasnih kemikalija koje se koriste u proizvodnji alkohola što naravno sve utječe na pogoršano zdravlje krava i lošiju kvalitetu mlijeka. 

Ispaša je ključna za zdrave životinje i kvalitetno mlijeko kao i boravak na suncu, jer kao što danje svjetlo ima pozitivne učinke na hormonsku ravnotežu kod ljudi, tako djeluje i na životinje.

Koje je onda nepasterizirano mlijeko sigurno za upotrebu?
  • Mlijeko koje dolazi direktno od životinja koje pasu travu i bilje u ljetnoj polovici godine a zimi dobivaju sijeno i silažu.
  • Po mogućnosti mlijeko sa ekoloških farmi.
  • Mlijeko sa farmi gdje se vodi dobra briga o životinjama i gdje su životinje zdrave.
  • Drugim riječima, krava kojoj su omogućeni uvjeti da živi kao krava, daje najbolje mlijeko.

Naravno da trebamo misliti i na farmere. I oni trebaju, kao i svi ljudi, biti plaćeni za svoj rad. Kako pašne životinje daju manje mlijeka nego životinje hranjene koncentratima, logično je da cijena takvog mlijeka treba biti viša. Ja vjerujem da bi većina nas bila voljna platiti nekoliko kuna više po litri mlijeka ako znamo da je to pravo mlijeko – ne mislite li i vi tako?

Pročitajte više: Istine i laži o mlijeku


nedjelja, 23. listopada 2011.

Rođendanski meni

I tako je došlo vrijeme za proslaviti još jedan rođendan. Kako drugačije nego uz drage prijatelje, dobar zalogajčić i čašu (ili dvije) dobrog vina. 

Evo što je bilo na meniju. Zapravo sve vrlo jednostavne stvari jer se meni ne da raditi komplicirana jela i ukrašavati kolače do besvijesti. Ali bilo je fino.
  • punjena jaja sa kozicama
  • narezani sir parmigiano reggiano, domaća kuvana slanina i sremska kobasica
  • sir brie 
  • kiseli krastavci, masline
  • dimljeni losos
  • grčka salata
  • zelena salata
  • kruh od sjemenki i badema
  • marinirani pečeni svinjski kare
  • šampinjoni u vrhnju
  • marinirani pečeni pileći bataci
  • umak od creme fraiche i ajvara
  • čokoladna torta sa orasima i narančom
  • kokosove kuglice
  • bounty čokoladice 
  • crno ekološko vino
  • za dojilje cider - fermentirano piće od kruške
  • cappuccino

Naravno da je sve bilo LCHF. Sjedili smo satima i jeli bez onog osjećaja težine u želucu i napuhanog trbuha što je neminovno nakon hrane koja se sastoji od tijesta – šećera, brašna, margarina, rafiniranih ulja i ostale anti-hrane.

Evo recepata:

Punjena jaja sa kozicama
Skuhati jaja utvrdo. Prepoloviti, izvaditi žumanjke, izmrviti ih pa ih pomiješati sa creme fraiche, majonezom, malo senfa, limunovog soka, sol, papar i svježe kozice. Smjesom puniti polovice bjelanjka, ukrasiti sitno narezanim peršinom.

Grčka salata
Krastavac, rajčice, paprike, crveni luk, crne (neobojane) masline i feta sir. Začiniti sa maslinovim uljem, limunom, sol, papar.

Šampinjoni u vrhnju
Očistiti i narezati šampinjone, popržiti ih na maslacu. Dodati sol, papar i creme fraiche.

Čokoladna torta sa orasima i narančom
(Ovo je torta po Vladkinom receptu, definitivno najbolja LCHF torta do sada)
Sastojci:
8 jaja
250 g tamne čokolade 70 %
250 g mljevenih orasa
1 veća ili 2 manje naranče
zaslađivač na bazi stevije i eritritola u količini koja zamjenjuje 200 g šećera
500 ml slatkog vrhnja

Postupak:
Istući snijeg od bjelanjka. Istući žumanjak sa sladilom. Dodati ribanu ili mljevenu čokoladu, mljevene orase i koricu naranče. Na kraju dodati snijeg od bjelanjka. Peći u kalupu za tortu na 200 stupnjeva 30 – 40 minuta. Kad se ohladi preliti iscijeđenim sokom naranče. Namazati tučenim slatkim vrhnjem i posuti narezane listiće čokolade. Torta se može ukrasiti i narezanim ploškama naranče.

Bounty čokoladice
Sastojci:
250 g maslaca
1 dl slatkog vrhnja
250 g kokosovog brašna
zaslađivač na bazi stevije i eritritola u količini koja zamjenjuje 200 g šećera
200 g tamne čokolade 70 %

Postupak:
Na laganoj vatri otopiti maslac, vrhnje i sladilo. Kad zakuha maknuti sa vatre i umiješati kokosovo brašno. Izliti u pleh obložen sa papirom za pečenje. Staviti u frižider da se stisne, oko 2 sata. Izvaditi iz frižidera. Preokrenuti kolač na dasku za rezanje obloženu papirom za pečenje. Narezati kolač na kocke. Otopiti čokoladu u posudi uronjenoj u kipuću vodu. U pomoć dvije viljuške uvaljati svaku kocku u čokoladu i odložiti je na pladanj obložen papirom za pečenje (inače se čokolada zalijepi za pladanj). Ostaviti u frižideru da se stisne. 


Ma hrana je zapravo manje bitna. Ono što me veseli je okupljanje dragih prijatelja, uz pokoji zalogajčić, čašu dobrog vina i laganu glazbu u pozadini… 

Hvala društvo, baš nam je bilo super :)

nedjelja, 9. listopada 2011.

Pozdrav hrvatskom društvu Croatia - Katarina Zrinski - Geteborg

Ovo moram podijeliti s vama. Jučer 8. listopada sam bila pozvana da održim predavanje na jesenjem seminaru Hrvatica u Švedskoj. To je odbor žena povezanih preko Saveza hrvatskih društava u Švedskoj. Tradicionalno se okupljaju jednom godišnje i provode vikend zajedno, ovaj put je to bilo u Geteborgu u organizaciji hrvatskog društva Croatia – Katarina Zrinski. Između ostalog na svoj seminar pozivaju i nekog predavača pa je ove godine izbor pao na mene i temu Istine i laži o hrani.


Ja sam relativno kratko u Švedskoj i nisam uključena u socijalna zbivanja hrvatskih iseljenika tako da ni članove ovog društva ranije nisam poznavala. Utoliko mi je bilo veće zadovoljstvo biti njihov gost jer se takva dobra atmosfera ne nailazi baš posvuda.


Predavanje je bilo odlično, iznad svih očekivanja. Intenzitet je bio jako visok sa velikim angažmanom svih prisutnih. Pitanja su stizala jedno drugo i pokazala su veliku zainteresiranost publike. Sve je trajalo nešto preko 2 sata sa jednom kraćom pauzom nakon prvog sata. Drugi dio je završio degustacijom Dobrog jutarnjeg kruha sa maslacem. Diskusija se nastavila i dalje za vrijeme ručka: domaće punjenje paprike, pečeni losos sa hladnim umakom od vrhnja i salata.


Ovim putem se želim još jednom zahvaliti za jučerašnji dan. 


subota, 1. listopada 2011.

Mliječna revolucija!

Mljekomati iz Zagreba premješteni u Jastrebarsko? Zašto? Zbog loše prodaje svježeg nepasteriziranog mlijeka? Zar Zagrepčani ne bi trebali svaki dan stajati u redovima pred mljekomatima, sretni i zahvalni što imaju mogućnost kupiti ovu najsavršeniju prirodnu hranu koju mogu dati svojoj djeci? 

Mliječna industrija tvrdi da se hranjiva vrijednost mlijeka ne mijenja pasterizacijom. Naravno da to kažu kad se radi o njihovom vlastitom profitu. Pitanje je da li ćemo se mi, u svom izboru hrane koja direktno utječe na naše zdravlje, oslanjati na tvrdnje jedne profitabilne industrije? Činjenica je da zagrijavanje mlijeka uslijed pasterizacije uništava ovu savršenu namirnicu na toliko mnogo raznih načina da se ove dvije namirnice ne bi ni trebale nazvati istim imenom. 

Evo nekih znanstveno potvrđenih činjenica o tome što se događa s mlijekom tijekom pasterizacije:

  • Uništava se veći dio vitamina B6, B12, tiamina, folne kiseline, vitamina C i D.
  • Deaktiviraju se životno važni enzimi, neophodni za absorpciju hranjivih tvari iz mlijeka.
  • Potpuno se deaktivira enzim fosfataza, neophodan za absorpciju kalcija (ova dekalcifikacija pasteriziranog mlijeka može uzrokovati osteoporozu).
  • Uništava se enzim lipaza potreban za razgradnju masnoće iz mlijeka.
  • Uništavaju se laktobakterije (istraživanja pokazuju da laktobakterije čak i same pomažu u proizvodnji enzima laktaze koji nedostaje osobama koje ne podnose mliječni šećer laktozu, što objašnjava činjenicu da većina osoba netolerantnih na laktozu, bez problema mogu piti nepasterizirano mlijeko).
  • Proteini mlijeka mijenjaju svoju strukturu što dovodi do alergija i kod djece i kod odraslih.
  • Laktoza (mliječni šećer) pretvara se u betalaktozu koja brže podiže šećer u krvi što dovodi do prekomjerne tjelesne težine.
  • Uništava se betalaktoglobulin koji pomaže iskorištavanje vitamina A u organizmu.
  • Wulzen faktor (anti-stiffness factor), tzv. faktor protiv ukočenosti, nalazi se samo u negrijanom mlijeku (ta tvar štiti životinje i ljude od ovapnjenja zglobova, artroze).
  • Uništava se četvrtina joda iz mlijeka (neophodan nam je za sintezu hormona štitnjače koja između ostalog regulira metabolizam).
  • Uništavaju se prirodna antibakterijska svojstva mlijeka, kao i svojstvo jačanja imuniteta (mlijeko postaje lako prijemčivo za loše bakterije). 

Osim toga istraživanja pokazuju:

  • Konzumacija pasteriziranog mlijeka povezuje se sa dijabetesom tipa 1. Znanstvenici su u pasteriziranom mlijeku pronašli protein koji je možda “okidač” autoimune reakcije kojom se uništavaju stanice koje proizvode inzulin.
  • Pasterizirano se mlijeko povezuje s rakom jajnika. Žene koje konzumiraju pasterizirano mlijeko imaju tri puta veći rizik od oboljenja raka jajnika.
  • Pasterizirano mlijeko povezuje se s multiplom sklerozom i neplodnošću kod žena.
  • Pasterizirano mlijeko sadrži kolesterol-epoksid i kolesterol-oksid (oksidirani kolesterol). Istraživanja su pokazala da oksidirani kolestrol doprinosi razvoju raka i ovapnjenju žila.


Želite li i dalje koristiti pasterizirano mlijeko jer se bojite “mikrobiološkog onečišćenja” iz svježeg mlijeka? Toga se ne treba bojati, jer mlijeko ima vlastiti imunološki sustav, tj. vlastiti ugrađeni zaštitni mehanizam. Svježe mlijeko krave, ovce ili koze sadrži višestruke, prirodne, bioaktivne komponente koje ubijaju strane bakterije koje dospiju u mlijeko. Ovo su neke od njih: laktoperoksidaza, makrofagi, laktoferin, leukociti, makrofagi, neutrofili, antitijela, srednje lančane masne kiseline i lizozim. Za sprječavanje prodora stranih bakterija kroz želudac i crijeva brinu se polisaharidi, oligosaharidi, mucini, fibronektini i glikomakropeptidi. Da bi ojačali imunološki sustav aktivni su leukociti, limfociti, imunoglobulini, antitijela, hormoni i faktori rasta. Osim toga tu su korisne bakterije lactobacilli i bifidus bakterije, bifidus faktor i B12 vezni protein. Sve ove komponente prisutne su i u majčinom mlijeku, no što se s njima događa prilikom pasterizacije? Inaktiviraju se, tj. uništavaju. Zagrijavanje mlijeka kod pasterizacije zapravo podržava rast patogenih bakterija, jer uništava faktore koji sprječavaju njihov rast. 

Ovo je više nego dovoljno razloga da industrija mlijeka osigura svježe nepasterizirano mlijeko svaki dan u našim trgovinama. Ili mljekomate u svakom kvartu. Ali, što je sa tvrdnjom da se mlijeko pasterizira radi "zaštite" potrošača?  Istina je da se mlijeko pasterizira jedino radi zaštite mliječne industrije koja profitira na produženoj trajnosti mlijeka, a time se maskira mlijeko loše kvalitete, jer se onečišćeno mlijeko koje sadrži patogene bakterije pročišćava pasterizacijom i baktofugiranjem. 

Priroda je stvorila savršen sistem i jedinstvenu prehrambenu namirnicu koja se potpuno uništava pasterizacijom. Trebamo mljekomate s pravim mlijekom u svim gradovima Hrvatske! Ali pravo mlijeko znači mlijeko krava s pašnjaka... 

Pročitajte više: Istine i laži o mlijeku

Copyright © 2010-2017 Anita Šupe. Podijelite sadržaj s ovih stranica ali obavezno navedite izvor i ime autora.

Informacije sadržane na ovom blogu imaju svrhu općeg informiranja i nisu namijenjene kao medicinski savjet niti kao zamjena za savjet vašeg liječnika.