nedjelja, 25. srpnja 2010.

Soja nije za jelo

Zadnjih desetljeća prehrambena industrija je lansirala soju kao superiornu namirnicu koja može spasiti ljudsko zdravlje i planet Zemlju. Uspješno je uvjerila potrošače širom svijeta da prihvate sojino mlijeko, tofu i brojne prerađevine soje u zamjenu za mlijeko, sir, meso i drugu prirodnu hranu. Soja, koja nekada uopće nije smatrana ljudskom hranom, postala je čudesna namirnica koja sprečava srčane bolesti i rak, čuva kosti, smanjuje probleme menopauze i nudi nam vječnu mladost. Ako mislite da se samo vegetarijanci trebaju zabrinjavati oko soje, varate se: sojino ulje, sojini proteini i sojin lecitin našli su svoje mjesto kao sastojci u svim industrijskim prerađevinama. Ali krenimo redom – što sve nalazimo u soji?


  • Visok sadržaj fitinske kiseline smanjuje apsorpciju i iskorištavanje kalcija, magnezija, bakra, željeza i cinka. Fitinska kiselina u soji ne može se neutralizirati klasičnim metodama kao što su natapanje, klijanje i dugo kuhanje, pa redovnom konzumacijom soje riskiramo teški nedostatak minerala u organizmu, što dovodi do razvoja bolesti. Prehrana s visokim sadržajem fitinske kiseline može otežavati normalan rast i razvoj djece i mladih.
  • Soja sadrži inhibitore tripsina i protease, dakle spojeve koji ometaju rad enzima potrebnih za razgradnju i iskorištavanje proteina. To dovodi do problema sa gušteračom, želucem i cijelim probavnim sistemom, te otežava normalan rast i razvoj.
  • Soja sadrži gitrogene koji ometaju metabolizam joda i mogu uzrokovati hipotireozu i rak štitnjače. Neke studije povezuju uporabu dječje formule na bazi soje sa autoimunom bolesti štitnjače kod djece.
  • Soja sadrži fitoestrogene ili izoflavone koji nalikuju estrogenu i ometaju funkciju i rad endokrinih žlijezda, te mogu uzrokovati neplodnost i rak dojke.
  • Soja sadrži različite vrste oligosaharida koje ljudski probavni trakt ne prepoznaje. Oni ostaju neprobavljeni, te izazivaju gasove i nadutost, ali također provociraju imunološki sustav dovodeći do stvaranja upalnog procesa i proizvodnje antitijela. Tako soja igra ulogu i u razvoju autoimunih bolesti.
  • Soja sadrži hemaglutinine, tvari koje potiču koagulaciju i uzrokuju zgrušavanje crvenih krvnih zrnaca što ometa pravilnu apsorpciju i distribuciju kisika u tkivima.
  • Soja sadrži aluminij koji je toksičan za nervni sistem i bubrege.

Soja se reklamira kao sredstvo koje sprečava nastanak raka, pa se kao dokaz navode Azijati koji zbog navodne konzumacije soje manje obolijevaju od raka. Međutim ovo nije nikakav argument jer iako je kod njih manje nekih vrsta raka tipičnih za zapad, oni više obolijevaju od drugih vrsta raka. Osim toga, Azijati jedu soju samo fermentiranu, i to u malim količinama kao začinski dodatak, a ne jedu sojine burgere, sireve i kobasice kao zamjenu za životinjske namirnice. Fermentacijom se mogu neutralizirati neki od antinutrijenata i toksičnih tvari iz soje. Proizvodi koji su fermentirani na tradicionalna način su: miso, tempeh, natto i pravi soja sos.

Čak i ako ne jedete soju i sojine prerađevine velika je vjerojatnost da unosite u sebe  izolat sojinog proteina. Ova teško procesirana tvar sadrži toksični spoj lysinoalanine, kancerogene spojeve nitrosamine, te slobodnu glutaminsku kiselinu (MNG) – potencijalni neurotoksin, koja se još posebno dodaje da bi se prikrio odvratan okus ovog izolata. Izolat sojinog proteina dodaje se u većinu industrijskih prerađevina kako bi se ”obogatile”.

Najstrašnije su ipak dječje formule na bazi soje, jer s takvim mlijekom bebe u sebe dnevno dobivaju količinu estrogena koliko ga sadrži pet kontracepcijskih pilula. To dovodi do teških hormonalnih poremećaja: preranog spolnog razvoja kod djevojčica i zakašnjelog ili zaustavljenog spolnog razvoja kod dječaka. Kod djevojčica hranjenih formulom na bazi soje pubertet počinje prije osme godine života, a neki znaci ranog spolnog razvoja čak i prije treće godine života.

Tisuće studija povezuju konzumaciju soje sa brojnim zdravstvenim problemima i bolestima: pothranjenost, probavne smetnje, pad imunološkog sustava, disfunkcija štitnjače, prerano starenje mozga, bolesti reproduktivnih organa, neplodnost pa čak i rak i srčane bolesti.

Pored svega, većina soje je genetski modificirana. Dakle, ova stvar nije za ljudsku konzumaciju, a najbolje je da izbjegavate i sve što sadrži neki sastojak soje.


Pročitajte više: Soja ta užasna grahorica

Broj komentara: 47:

  1. hvala ti za ovaj tekst. dugo me mucilo pitanje soje i sva halabuka oko nje... covjek ne zna u sumi informacija kome bi vjerovao.

    nego, sinulo mi je par tema i pitanja za tebe dok sam citala tvoje tekstove, pa ako imas volje pozabaviti se tematikom i napisati stogod o tome:

    - nigdje nisam nasla konkretna objasnjenja sto je to u UH tako stetno? kakve kemijske promjene se desavaju i zasto? osim price s inzulinom? jel ima jos nesto? zanimalo bi me na koji nacin ta prica utjece na ostale hormone? (ako si vec pisala, mozes me uputiti, mozda sam previdjela nesto)

    - procitala sam negdje (nisam sigurna jel kod tebe ili drugdje) da prehrana bogata mesom dize nivo testosterona. kako bi se to moglo odraziti na zene? i ja sama osjecam da kad jedem vise proteina imam vise snage/energije (za vjezbanje i opcenito, svakodnevne) i jasno mi je da ima nesto u tome. no...koje bi bile dugorocne posljedice s tim testosteronom, naravno ako je informacija tocna? zadnje sto zelim je poremecaj ciklusa, PCOS ili nesto trece.

    - ovo sa sojom me potaklo na razmisljanje o vegetarijancima, veganima posebice. oni soju konzumiraju u golemim kolicinama. sto s njima?! kako ce jedan vegan koji spozna zlo o soji to primjeniti na svoje vegetarijanstvo? tj, odakle ce dobiti proteine?

    OdgovoriIzbriši
  2. Kris79 isprcavam se na kasnom odgovoru, opet bila na putu...

    sto se tice ugljikohidrata, tj zasto su sve stetni, spominjala sam ja dosta toga kroz vise svojih tekstova, ali bas si mi dala ideju da napisem jedan novi post gdje cu sabrati na jedno mjesto negativne ucinke pretjeranog konzumiranja ugljikohidrata.

    da prehrana bogata mesom dize nivo testosterona, to ti ja ne vjerujem. gle, crveno meso sadrzi kolesterol a kolesterol se u tijelu koristi izmedju ostalog i za proizvodnju testosterona. ali ovo ne znaci da visak kolesterola proizvodi visak testosterona, kao sto ni kolicina kolesterola u krvi ne ovisi o visku kolesterola u prehrani, nego je upravo obrnuto. isto kao sto jetra proizvodi kolesterol u onim kolicinama koje su tijelu trenutno potrebne, tako se i produkcija testosterona regulira u specijalnom dijelu mozga, ovisno koliko testosterona imamo a koliko ga trebamo u tijelu.
    dakle, ne vjerujem da jedna normalna prehrana sa prirodnim namirnicama moze izazvati neki hormonalni poremecaj. ali vjerujem da moze biti obrnuto.

    vegani se igraju sa svojim zdravljem zbog teskog nedostatka hranjivih tvari u organizmu i zbog pretjerane upotrebe soje. preporucila bi ovu knjigu "The Vegetarian Myth: Food, Justice, and Sustainability" od Lierre Keith, spisateljice koja je 20 godina bila vegan i tesko se razbolila zbog nedostatka hranjivih tvari. Nisam jos procitala knjigu ali su mi pricali o njoj i citala sam recenzije. Pise o tome kako vegetarijanski stil zivota nije odrziv ni za pojedinca ni za planetu i kako vegetarijanski mit pociva na neznanju o ekoloskih prirodnim zakonima. uglavnom knjiga koja je mnoge vegane okrenula da ponovo pocnu jesti meso.

    OdgovoriIzbriši
  3. Ovaj post me je stvarno zabrinuo jer imam dijete koje pije adaptirano mljeko , i u sastavu mljeka pise da sadrzi : sojino brasno, kao i ulje uljane repice s emulgatorom sojin lecitin, pa me sada znima koliko to moze nastetiti mojem djetetu , i kada vec postavljam pitanje , zanimaju me te teorije o stetnosti kravljeg mljeka (koliko domaceg ,a koliko kupovnog ) na djetetov organizam, i to da djete nesmije piti kravlje mljeko do 2 godine njegovog zivota ?
    Molim vas napisite nesto o tome !!
    Hvala velika unaprijed!!

    OdgovoriIzbriši
  4. ja bih vam savjetovala da kupujete neko drugo mlijeko koje nije na bazi soje, zbog stetnih sastojaka u soji.

    oko kravljeg mlijeka se isto vode zestoke debate. zbog alergija na protein iz mlijeka se savjetuje da se ne daje kravlje mlijeko djeci ispod jedne godine, ovdje u svedskoj. medjutim problemi s proteinima iz mlijeka nastaju zapravo u procesu pasterizacije, koja dovodi do promjena na molekulama tih proteina, tako da nije problem u prirodnoj namirnici mlijeku vec u industrijskoj obradi mlijeka.

    koliko vam je stara beba? mozda ce uskoro kasice?

    OdgovoriIzbriši
  5. znači li to da je bolje davati djeci domaće mlijeko? mislila sam preći na domaće kad mi dijete navrši godinu dana, ali neki kažu da je to preteško, bolje kupovno, što je smiješno ali opet zbunili su me? da li ga treba po malo uvoditi npr. pola mlijko pola voda ili može odmah npr. 2 dcl ? hvala

    OdgovoriIzbriši
  6. naravno da ste zbunjeni, kad nam se industrijski obradjeni proizvodi reklamiraju kao zdravi, a u stvari je obrnuto. ja bih sa godinu dana djetetu pocela uvoditi domace mlijeko malo po malo. poceti s pola decilitra pa polako povecavati. istovremeno uciti dijete na jogurt i kiselkasti okus. lakto bakterije iz jogurta su jako zdrave i jacaju imunoloski sistem. ako imate dostupno domace mlijeko to je veliko bogatstvo u ovom zatrovanom svijetu umjetnih proizvoda. mozete sami praviti jogurt od domaceg mlijeka: stavite pola salice jogurta u litru toplog mlijeka preko noci i ujutro je krasni domaci jogurt gotov.

    OdgovoriIzbriši
  7. hvala vam na odgovoru :) tako ću i uradit :D a trebam li i jogurt domaći pomalo dodavati? kupovni sam vec davala i nema problema. unaprijed hvala

    OdgovoriIzbriši
  8. za svaku sigurnost davajte po malo, kao i svaku novu namirnicu koju pocinjete prvi put davati malom djetetu :)

    OdgovoriIzbriši
  9. Pozdrav,
    negdje sam pročitao da sojin protein upravlja radom hipofize i da regulira rad štitnjače i ostalih hormona. Također da soja sadrži sve esencijalne aminiokiseline, pa me zanima Vaše mišljenje koliko je to istina.
    Hvala.

    OdgovoriIzbriši
  10. tvari u soji koje nalikuju na zenski hormon estrogen mogu dovesti do poremecaja u radu hormona.
    sadrzaj aminokiselina u soji se ne moze dobro absorbirati jer je soja prepuna raznih antinutrijenata koji sprecavaju iskoristavanje proteina i minerala u tijelu.
    industrija soje je velika, i kao i svaka druga industrija sluzi se neistinitim reklamnim porukama samo da bi osigurala svoj profit :/

    OdgovoriIzbriši
  11. NAJBOLJE ŠTO MI SE DOGODILO U POSLJEDNJE VRIJEME JESU TVOJI BLOGOVI , DRAGA ANITA!

    OdgovoriIzbriši
  12. hvala Marina :) bas mi je drago da si zadovoljna :)

    OdgovoriIzbriši
  13. Ja svaki dan ujutro popijem 2 dcl sojina mlijeka,jer od kravljeg sam naduta.Jel mi ta 2 dcl mogu jako škoditi?

    OdgovoriIzbriši
  14. procitajte jos jednom tekst o soji i upitajte se da li zelite tu namirnicu u svom tijelu. umjesto kravljeg mlijeka probajte piti jogurt ili acidofil, oni ne napuhuju kao mlijeko.

    OdgovoriIzbriši
  15. Poštovana Anita,
    svaka Vam čast!

    Da barem postoji više ljudi koji na internet stavljaju ovako korisne informacije a ne zauzimaju prostor raznoraznim glupostima.

    Molio bih Vas ako možete nešto napisati o koncentartu i izolatu proteina sirutke, naime, bavim se već neko vrijeme bodybuildingom i konzumiram prilične količine whey proteina pa me zanima nešto o njegovim štetnim posljedicama i kako djeluje na organizam (bubrezi, jetra, gušterača i sl..).
    Unaprijed hvala na odgovoru i Vašem trudu.

    OdgovoriIzbriši
  16. nisam previse upucena u prehranu bodybuildera i nemam konkretne podatke o sirutkinom proteinu ali ono sto mogu reci je da je svakako bolji od sojinog utoliko sto ne sadrzi sve te uzasne sastojke koje soja sadrzi. ali ipak je to industrijski izoliran proteinski prasak cija pretjerana konzumacije moze dovesti do problema do kojih dolazi zbog opterecenja tijela viskom proteina (zapravo viskom amonijaka koji se stvara i kojeg se tijelo tesko oslobadja pa dolazi do preopterecenja unutrasnjih organa).

    ja sam veliki pristalica prirodne prehrane koja se sastoji od prirodnih i cjelovitih namirnica kakve nam dolaze iz prirode, obradjenih na pravi nacin. za izolate i koncentrate proteina ne mogu reci da su nesto prirodno. znam da vi body builderi uzimate proteinske praskove ali pitam se zar nije moguce trenirati i bez njih? mislim da bi se sasvim lijepo dalo trenirati i izgradjivati misicavo tijelo i sa prirodnom hranom koja je bogata proteinima a koja uz to sadrzi i sve one druge hranjive tvari koje nam trebaju. visokovrijedni proteini zivotinjskog porijekla dolaze u namirnicama uvijek zajedno sa masnocama, a masnoce nisu stetne niti debljaju nego su vrlo vazne i neophodne za dobro zdravlje i vrlo ih je lose izbjegavati.

    mislim da ste nazalost i vi bodybuilderi kao i svi mi drugi prevareni od strane industrije po pitanju sto je zdravo a sto ne...

    OdgovoriIzbriši
  17. Postovana Anita, otkrila sam Vas tek prije nekoliko dana i prije svega bih Vam se htjela zahvaliti na ovako izvrsnim i nadasve korisnim postovima. Vec nekoliko godina pijem sojino mlijeko zbog intolerancije na mlijecne kravlje proizvode no ovaj me proizvod potakao da se pokusam prebaciti na kozje mlijeko koje je izgleda jedina prava zamjena. Htjela bih Vas pitati sto mislite o UHT proizvodima tj. da li bi dobra alternativa bilo trajno kozje mlijeko koje ima podnosljiviji miris od svjezeg kozjeg mlijela. Unaprijed hvala.Petra

    OdgovoriIzbriši
  18. @ petra, UHT mlijeko je mlijeko koje je zagrijavano na vrlo visokoj temperaturi (ultra high temperature process) od 135 stupnjeva celzijusa. obicnom pasterizacijom se mlijeko zagrijava na nekih 70 stupnjeva celzijusa cime se produzava trajnost mlijeka (tzv svjeze mlijeko) jer se unistavaju neke vrste bakterija. UHT jos vise produzava trajnost mlijeka (tzv trajno mlijeko) jer unistava sve bakterije.

    medjutim problem sa pasterizacijom je sto unistava i mnoge druge vrijedne sastojke u mlijeku kao npr enzime koji sluze za bolju i potpuniju probavu mlijeka. moguce da je upravo pasterizacija jedan od glavnih uzroka rastuce nepodnosljivosti tj alergija na mlijeko :(

    kozje mlijeko je takvog sastava da nama vise odgovara, lakse se probavlja i korisnije je za covjeka. tvrdi se cak da je ljekovito. u svakom slucaju ne izaziva iste alergijske reakcije kao kravlje mlijeko. bilo bi daleko bolje koristiti prirodno, nepasterizirano kozje mlijeko, ali svaka alternativa je bolja i prirodnija od sojinog mlijeka! zato, kratki odgovor: da, trajno kozje mlijeko je dobra alternativa za vas!

    OdgovoriIzbriši
  19. pozdrav,što mislite o soja lecitinu da li je štetan kao i sama soja? hvala unaprijed na odgovoru..

    OdgovoriIzbriši
  20. @ sani, nista sto je napravljeno od soje nije zdravo. lecitin je emulgator koji je potreban da bi se mogle pomijesati masnoca i voda. taj sojin lecitin je vrlo tesko izbjeci jer ga trpaju svuda posto je jeftiniji nego lecitin iz jajeta. dobro je biti toga svjestan i pokusavati birati one proizvode koji ne sadrze sojin lecitin, ali s druge strane, to su tako male kolicine da ako ih malo dobijemo u sebe mozda i nije toliko opasno.

    OdgovoriIzbriši
  21. Mislim da ste propustili spomenuti da je 90% soje koja se uzgaja u svijetu, a najviše u Americi i Argentini je GMO soja. Sojin lecitin potječe od te GMO soje ali ne treba se deklarirati kao GMO. U Europskoj uniji je dopuštena količina 0.9% GMO-a u hrani bez da se to deklarira, ali zabrinjavajuće je to što su metode ispitivanja u najmanju ruku čudne.znam da kada kamion s nekoliko tona soje dođe na granicu, ne ispituje se sva soja nego neki mali dio. A kada uvoznik dobije dozvolu jednom, njega se više ne kontrolira te idućih nekoliko godina može uvoziti ako hoće npr. pola GMO, pola ne-GMO soju a da to nitko ne kontrolira. GMO soja je jeftinija na svjetskom tržištu i u Americi gotovo da i ne postoji konvencionalna proizvodnja.

    OdgovoriIzbriši
  22. dobro jutro
    ovako pozdrav i pohvale blogu, nisam presla na LCHF prehranu i vjerovatno necu medjutim ne jer je smatram losom vec jednostavno jer se ne zelim u ovom zivotu ogranicavati u nekim stvarima u kojima uzivam..nisam pobornik junk fooda ili kako se vec zove,ljubitelj sam kako bi dalmatinci rekli DOMACE SPIZE ;) Vas blog mi je veoma zanimljiv zbog ovih razno raznih istrazivanja tipa ovaj post..e sad ovako ja sam godinama pila mlijeko od soje smatrajuci ga ZDRAVIM,kako vidimo sojica nam to nije,ali me ipak zanima da li je sve u soji totalno nezdravo ili ipak ima nesto zdravo u njoj?

    OdgovoriIzbriši
  23. @ natasa, razlog sto ovdje nisam spominjala GMO je taj sto sam imala namjeru posebno obraditi GMO sadnice, samo nikad vremena za to. ono sto razlikuje soju od ostalih zitarica je to sto ako izbjegnemo GMO sadnice, te ako zitarice pripremamo na pravilan nacin (natapanje, fermentacija, kiselo tijesto) onda se ipak moze dobiti dobar proizvod. ako ne specijalno dobar onda barem ne toliko stetan. medjutim kod soje nije tako, cak i ako izbjegnemo GMO soju, ona ostaje zbog svog sastava visestruko stetna.

    ovo sto pisete o kontrolama je strasno. sto je sa drugim zitaricama, nije valjda da se i kukuruz i psenica uvoze? ima li GMO uzgoj u hr?

    OdgovoriIzbriši
  24. Uzgoj GMO kultura u komercijalne svrhe za hranu nije dozvoljen u RH kao ni u Europskoj uniji. Uvoz je međutim sasvim drugačije reguliran da se ne bi sprječila slobodna trgovina. Podnositelj zahtjeva (dakle organizacija koja na umu ima samo profit i provela je mnoga istraživanja koja se traže po zakonu pa sad želi vratiti uloženo) može staviti na tržište GMO i proizvode koji sadrže GMO-e ako zadovolji sve uvjete za dopuštenje. Dopuštenje za stavljanje na tržište izdaje se najviše na rok od 5 godina(!) uz mogućnost produženja dozvole. Ovaj rok je u EU 10 godina. Tijekom tih 5 godina ta organizacija može realno švrcati i neke druge modifikacije tog sjemena ali se to ne testira jer je ona dobila dopuštenje i kontolira se samo taj gen koji je bio promjenjen u trenutku dobivanja dozvole. Sve je to dosta zapetljano da bi se objasnilo.
    Nijedan od inspektora nadležnih tijela u RH zasad nije posebno obučen za obavljanje isključivo inspekcije na GMO-e. Prilikom slučajnog uzorkovanja pošiljke žitarica, broj uzetih uzoraka je ograničen jer ukoliko rezultat testa na GMO-e bude negativan troškove
    uzorkovanja i testiranja snosi državni proračun. Kod obavljanja kontrole inspekcije se većinom oslanjaju na deklaracije koje se nalaze na proizvodima. Mogu Vam poslati na e-mail (?) neke linkove koji su meni koristili kada sam obrađivala ovu temu.

    OdgovoriIzbriši
  25. @ natasa, to zvuci stvarno komplicirano, ali da, zanimaju me linkovi. kad kliknete gore lijevo na moj profil doci cete do e-mail adrese :)

    OdgovoriIzbriši
  26. Pozdrav
    Vidim da ste odgovarali tu na neka pitanja valjda vam je moje promaknulo,ali tu je još.Ma zanima me ovo vezano uz soju i dali je potpuno otrov ili kao neke namirnice s jedne strane je ok,a opet s druge štetna,odnosno ima li ipak što ok u njoj? Ina

    OdgovoriIzbriši
  27. @ ina nazalost ne stizem odgovarati na sva pitanja.
    o soji ne mogu reci nista pozitivno, da ima nesto pozitivno to bih navela u gornjem tekstu. moje je misljenje da je najsigurnije soju izbjegavati i da ima sasvim dovoljno drugih namirnica koje nisu problematicne koje se mogu koristiti. ako ne upotrebljavate kravlje ili kozje mlijeko mozete umjesto sojinog mlijeka npr napraviti bademovo mlijeko.

    OdgovoriIzbriši
  28. ok,ali kako ga napravit na koji nacin ? :) Ina

    OdgovoriIzbriši
  29. 1 dl badema potopite u vodu oko 5 sati. procijedite, isperite bademe, dodajte 5 dl ciste vode i miksajte u mikseru dok se bademi dobro ne usitne. procijedite kroz gazu, stisnite dobro gazu da izadje sto vise mlijeka van. usitnjene bademe mozete sacuvati i upotrebiti za pripremu hrane, npr za vegetarijanske polpete, ili za kruhice ili palacinke i sl. mlijeko mozete malo zaciniti vanilinim stapicem. cuvajte ga u frizideru. mozete naravno napraviti i vecu kolicinu, ovisi koliko trosite mlijeka.

    OdgovoriIzbriši
  30. pozdrav,hvala na odgovoru,ali jeste mislili 1kg badema ?Ina

    OdgovoriIzbriši
  31. ina, mislila sam 1 dl badema. mjericu od 1 decilitar ili malu salicu od espresso kave napunite bademima i to je 1 dl badema. na to ide 5 dl ili 1/2 l vode.

    OdgovoriIzbriši
  32. evo mene opet :-) negdje je pukla priča da se kožica od badema nakon natapanja općenito treba skidati jer kao nije najzdravija ili nešto tako,pa što je s tim? Hvaljovski ;O)

    OdgovoriIzbriši
  33. Anita, sve pohvale za blog. Cim uspijem uplaticu vam nesto na racun, da lakse radite na dobro svih nas. Htjela sam podijeliti svoje dobro iskustvo sa nekoliko vasih citatelja. Vec 30 godina se amaterski zanimam za zdravu prehranu (uz muza ljekara)i sretna sam da sam imala neki licni intuitivni osjecaj da soja ne valja i da nikada nisam iskljucila iz ishrane buter i mast. Podigla sam dva sina, kojima je danas 27 i 25 godina. Dojila sam ih po godinu dana, ali sam sam im u prvom mjesecu zivota davala malo jogurta i nisu imali grceve (davala sam i floru kupljenu u apoteci), od 4. mjeseca zivota davala domaci mladi sir i mileram, te malo tvrdo kuhanog jajeta, sa 6 mjeseci njihovog zivota pocela ubacivati kravlje i mnogo vise kozije mlijeko, koje nisam kuhala. Gledala sam da je uvijek od iste zene, kojoj su zivotinje zdrave. Moja mama se krstila kada je to gledala. Moja djeca i danas vole vise kozije nego kravlje mlijeko. Kozije mlijeko koje nije skuhano uopce ne smrdi. Tek iz djecije mokrace se osjeti karakteristican miris na kozu. Odnedavno zivim u Ljubljani i pijem nekuhano kravlje mlijeko iz mljekomata. Moj ga pas obozava, a od onog iz tetrapaka se samo okrene. Rado pije i nepasterizirano mlijeko iz trgovine. Veterinari kazu da mlijeko izaziva proljev kod macaka i pasa, ali to nije slucaj sa nekuhanim i nepasteriziranim mlijekom. Tih aparata po Ljubljani ima puno i samo za jedan, u Cernucu, sam cula da je mlijeko gorko ili uzeglo. Ostali su perfektni. Na mljekomatu stoji adresa kmetije na kojoj je mlijeko proizvedeno i mozete je posjetiti da vidite kako se uzgajaju krave. To mlijeko je daleko probavljivije, ne pada tesko na stomak, sto su potvrdili svi moji prijatelji koji ga kod mene piju, a mnogi vec godinama ne piju slatko mlijeko zbog tezine, vec samo jogurt. Nekuhano mlijeko ima sacuvane ne samo bjelancevine koje nisu denaturisane koagulacijom od kuhanja, nego i enzime, koji nasem organizmu sluze kao sirovina za sintezu vlastitih enzima (barem tako to objasnjavaju Ginter i Brojs).

    Samo naprijed, reklamirala sam vas barem na sto adresa. Najljepsi pozdrav!

    Sasha

    OdgovoriIzbriši
  34. @ sasha hvala vam najljepša na riječima podrške. potpuno ste u pravu što kažete za mlijeko, nepasterizirano mlijeko je vrlo zdrava hrana dok je pasterizirano nešto sasvim drugo jer su u njemu, osim enzima, uništeni i vitamini, korisne laktobakterije i druge važne antimikrobiološke komponente koje jačaju imunološki sustav i štite od oboljenja. mnogi ljudi koji ne podnose kupovno mlijeko nemaju nikakvih problema sa nepasteriziranim. lijepo je da u ljubljani imate više mljekomata; u zagrebu su bila samo dva pa su i ta dva uklonjena jer se vlasnicima nije isplatilo držati ih zbog nedovoljne prodaje. nadam se da će ljudi u hrvatskoj uskoro shvatiti vrijednost nepasteriziranog mlijeka.

    OdgovoriIzbriši
  35. U Bjelovaru na tržnici postoji mljekomat. Možda će ova informacija koristiti ljudima koji prolaze ovom stranom ili su u blizini. Nadam se da će opstati, jako je fino mlijeko.

    OdgovoriIzbriši
  36. Anita molim vas da li nešto znate o magnezijevu kloridu za čiji rastvor piše da je veoma zdrav.Taj recept se pojavio na Internetu 1 litra vode, prokuhati i dodati 33 g MgCl2 i od tog rastvora piti po pola male kavene šalice jednom ili dva puta dnevno.I da li se nigari može za to koristiti?Hvala unaprijed uz srdačan pozdrav.

    OdgovoriIzbriši
  37. Npisala sam tekst vezano za magnezijev klorid i zaboravila potpisati pa se ispričavam.Uz srdačan pozdrav Eva Pandol

    OdgovoriIzbriši
  38. @ eva, mozete na taj nacin koristiti nigari.

    OdgovoriIzbriši
  39. Ma da. Po tome bi pola Azije bilo neplodno i imalo Alzhaimera i nebi se sexalo. A najveća stopa nataliteta je u Aziji, Kina je već davno uvela zakon da roditelji mogu imati najviše jedno djete.....

    Samo što se u Aziji pripravci od soje pripravljaju na pravilan način, dok zapadnjačke tvrtke ne rade pripravke na pravilan način kojim se poništavaju štetne tvari u soji i njenim prerađevinama. U aziji se recimo tofu jedu svjež, a netako da stoji na policama po par mjeseci. Tamo svako selo ima svog tofu majstora koji svakodnevno priprema tofu, sojino mljeko i sl. Tofu kakav zapadnjaci konzumiraju azijati nebi stavili u usta. U Japanu se većinom konzumira tofu u obliku koji zove juba. A spiku o tome da je soja štetna štite likovi kao što je Dr. Mercola koji zagovara prehranu svježe cjeđenim sokovima povrća. Naravno uz to ide prodaja skupih sokovnika na kojima se zgrće lova. I u SAD si svako može dodjeliti titulu doktora i pokrenuti vlastit institut.

    Soja i pripravci od soje jedino mogu biti problematični za osobe koje imaju problema sa tiroidnom žljezdom.

    OdgovoriIzbriši
  40. Ruralna podrucja "Azije" da ne kazem IndoKine su znacajno veca i rasirenija nego urbani dijelovi istih tih podrucja tako da tradicija podizanja mnogobrojnog narastaja je oblik mirovinskog sistema a ne efikasnost soje i slicnih proizvoda.Lokalno proizvedena i svjeza soja pripremljena od lokalnih "vraceva" je njima bolja nego proizvodi od genetski masovno producirane soje koja predje pola svijeta da bi mjesecima stajala na policima. Svi koji su svjesni da zapadnjacka industrijski proizvedena soja je stetna nisu doktori niti zaradjuju da sokovnicima nego ne zele da trose pare na egzoticne proizvode za koje nisu niti rodjeni niti genetski predodredjeni.Sad da idem doktoru i trazim nalaze stitnjace da bih mogla jesti sojine proizvode ne pada mi na pamet. Dosta nas je i ova moderna "zdrava" izvela na pravi put pa mi ne treba ni soja niti sta od nje. Tako dok u vrtu ne podjemo saditi soju i susjed nam je pripravljati,nema nam druge nego soju smatrati stetnom i ne za jelo.

    Schnewphie

    OdgovoriIzbriši
  41. Pišu se svakojake gluposti i svi su pravi nutricionisti koji znaju šta valja.
    Soja je zdrava namirnica kao i svaka druga namirnica, ako se uzgaja prirodno i bez uporabe umjetnih gnojiva i herbicida, te bez gmo intervencija.
    Način na koji se hrana obrađuje i finalizira također određuje dali će biti zdrava ili ne.
    Sa sojinom sačmom koja ostaje nakon dobivanja sojina ulja hrane se večina životinja koje se uzgajaju za prodaju.
    Tako se krave koje daju mlijeko koje kupujete u dučanu također hrane i sa sojinom sačmom.
    Teletina i junetina također kao i piletina i puretina.
    Svim tim životinjama daje se u hrani i sojina sačma ili brašno.
    Još im se doda kukuruz(gmo), silaža, sjeno, i razni dodaci puni pesticida.
    Većina tih životinja nikad nije vidjela sunce niti travu.
    Pa si sad vi mislite kak jedete zdravo.
    Zdravo se hrane seljaci koji sami uzgajaju svoju hranu a imaju prirodno i zdravo sjeme te ne špricaju hranu raznim zaštitnim sredstvima.
    Svi koji žive u gradu ne hrane se zdravo , niti znaju šta jedu.
    U svakom slućaju bilo koje meso kupite u dućanu, puno je štetnije po zdravlje od soje i bilo koje druge biljke koja se jede.
    Pozz

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Istina, zato se zalažemo za lokalnu, domaću, ekološku proizvodnju hrane, kako mesa i jaja, tako povrća i voća. http://istineilaziohrani.blogspot.com/p/lchf-i-okolis.html
      A što se tiče soje, uz sve hrpe dostupnih znanstvenih podataka da soja NIJE zdrav dio svačije prehrane, šokantno je koliko se još ljudi fura na "Soja je dobra za vas".

      Izbriši
    2. Ki sit ki lačan... Izložba u Puli.
      Oliti, neko sit a neko gladan...
      Izložba je to koja me vratila u djetinjstvo. Stara ambalaža prehrambenih artikala od prije 50 godina. Kraš bombonijera, metalna, crna, sa ružičastom mašnicom... I tim redom, ambalaža pašte, bombona, kave, čajeva, sve metalno. Staklene boce za mlijeko i jogurte, nigdje plastike... Pogled na njih me vratio u maminu i noninu kuhinju... Puno je toga izloženo. Stari tanjuri... prekrasni ( skoro da ti je žao jesti iz njih ) , srebrni pribor za jelo, a i onaj manje srebrni, svijetlo plave stolice i stolovi, kredence sa staklenim ornamentima, ogromni ormari, škrinje sa „blagom“... Nekad su bile strogo zabranjeno područje za nas djecu. A da o drvenim tanjurima i žlicama ne pričam, oni zauzimaju centralno mjesto na izložbi, koja nas vraća u naše kuhinje od prije 100 godina, kao i u one od prije 50 godina. Kuhinja od nekad je bilo ognjište... i uz njega lonci od gline i metala, drveni tanjuri. Ogroman napredak je došao sa štednjakom na drva, koji je imao više funkcija. Multipraktik... Praktički je sva hrana fotografirana i fotografije su postavljene na centralni stol, tako da posjetitelj nije siguran da li je to pravi tanjur i hrana, spreman za konzumaciju ili ne. Jedino fale oni stari mirisi, koji su se širili cijelom kućom. Prave hrane je bilo na otvaranju te izložbe... Stari recepti... Za degustiranje. Svega tu ima, od popularne istarske kuhinje, što znači njoki, fuži, pljukanci, žgvacet-gulaš s kokošon, ovčetina i kapuz, morski plodovi svih vrsta i oblika... Kolači orahnjače, pince, cukerančići, fritule, kroštule... dosta, jer mi već sline idu. Pršut se slabo vidi. Visi skriven u kutu, za rijetke prigode... Trebalo je doći najesti se na otvaranje. Kad sam ja bio, jedino jestivo su bile fritule izložene kao jestivo umjetničko djelo, hhh.
      Po zidovima je jako puno fotografija iz jednog prošlog vremena, koje i nije tako daleko iza nas. Na fotografijama su ljudi i ogroman fizički rad da bi se ta hrana ulovila, ubrala, spremila i servirala. Na cijeloj izložbi jedino električno pomagalo je bio frižider iz pedesetih. Ali inače nema niti jednog uređaja na struju... Sve je na ruke, okreći, diži, reži, valjaj... Žedni ste, e pa na šternu vuci vodu... Želite li kavu, uzmite si najprije drva i cijepajte, pa naložite vatru. Pa kavu ručno miješajte i pecite na špaheru, još ako je bilo ljeto, to je bio vrhunski doživljaj. ( klima je bila umjerena mediteranska ). Kava se zatim ručno samljela... Itd itd. Na tim starim fotografijama se vidi jedan ogroman fizički rad koji je danas nezamisliv.
      Žene koje nose ogromne košare hrane na glavama, žene koje sa motikom u ruci obrađuju njive. I tako dalje... Muškarci koji oru, sijeku, pile drva, kovači koji rade kuhinjski pribor... Ribari koji su veslali po cijele dane za ribom, pa ručno dizanje mreža da se dođe do te „ zdrave hrane“. Rad koji budi ogromno strahopoštovanje. Jedini pomoćnik je bio Istarski boškarin i magarac...
      Hrana je nekad bila „zdrava“, iz vlastite njive ili vrta... Ali je očito vladala oskudica. Primjer je ta velika drvena zdjela i 5 drvenih žlica oko nje... Hrana je bila iz čistog mora, zemlje ili rijeke... Da, ali uz sav taj trud i znoj da bi se prehranili ta hrana nije mogla biti štetna, jer su silnim fizičkim radom sve kolesterole, šećere i trigliceride, jednostavno izbacivali iz tijela. Trošili su više nego što su jeli, to je sigurno...
      Svaka faza pripreme te „stare“ hrane je značio fizički rad, kojeg danas više nema jer imamo kuhinjske aparate za sve... i to na struju...
      Ova izložba ima skrivenu poruku na fotografijama nekadašnjeg života, malo se ljudi osvrnulo na taj silni fizički rad. Uglavnom se priča o zdravoj hrani od nekad i o starim receptima. I to kako su jeli naši stari, a kako su radili, e o tome se baš i ne priča, hahaha...
      Kad bi mi danas samo 20 posto fizički radili kao oni nekad, ne bi bilo toliko debljine i kardiovaskularnih problema...
      LP ........... Neno

      Izbriši
    3. Hvala Neno na prekrasnom izvještaju s izložbe. Tvoj živopisni opis i mene vraća u neka stara vremena. Da, hrana i prehrana je oduvijek podrazumijevala puno rada i truda, to je bio smisao života. Danas se prehrani ne pridaje pažnja a rad se izbjegava, ali ljudi ipak nisu sretniji. Samo su sve više izgubljeni i otuđeni u ovom materijalističkom potrošačkom društvu.

      Izbriši
    4. Molim...nema na čemu.
      Bilo mi je zadovoljstvo vratiti se malo unazad. Preporučio bih svima da pogledaju tu izložbu.
      Zaista se vidi velika razlika u prehrani a još više u načinu života nekad i sad.
      Hrana je postala svijetski biz broj jedan.
      A mi statisti za gutanje.
      Dobro je rekao na yt jedan američki doktor:
      Zdrav život...super, to je jako krasno i divno, ali tu nema novaca....
      I što ljudi manje znaju to bolje.

      Izbriši
  42. Pozdrav autorici i hvala na blogu. Zanima me, pošto sam tek nedavno na etiketi konzerve tune pročitao da je ulje u kojemu se komadići tune nalaze zapravo sojino ulje, koliko konzumacija te konzervirane ribe može biti štetna. Znam da inače konzervirana hrana i nije baš najzdravija, ali me zanima konkretno štetan utjecaj sojinog ulja u ovome slučaju. Želim napomenuti kako ja i inače od te količine ulja barem 80 do 90 % ocijedim, ali koliko bi ovih preostalih 10tak posto moglo biti štetno ? Hvala!

    OdgovoriIzbriši

Molim za malo osnovne kulture komunikacije: Ne ostavljajte komentare kao Anonimno; ako nemate profil kliknite na Ime/URL i potpišite se.

Ako smatrate da su informacije koje ste ovdje dobili za vas vrijedne i ako želite podržati moj volonterski rad na ovom blogu, možete to učiniti novčanim darom.

Copyright © 2010-2014 Anita Šupe. Podijelite sadržaj s ovih stranica ali navedite izvor i ime autora.

Informacije sadržane na ovom blogu imaju svrhu općeg informiranja i nisu namijenjene kao medicinski savjet niti kao zamjena za savjet vašeg liječnika.