Prehrambene smjernice o izbjegavanju masnoća bile su pogrešne

Domaća svinjska mast

Od 2010. čitate na ovom blogu da prirodne masnoće životinjskog porijekla nisu štetne. Nakon 5 godina vijest se napokon probila pa i domaći portali ovih dana objavljuju veliku vijest...

Meta analiza (pregled znanstvenih radova) objavljena u medicinskom žurnalu Open Heart pod naslovom Evidence from randomised controlled trials did not support the introduction of dietary fat guidelines in 1977 and 1983: a systematic review and meta-analysis pokazala je da su prehrambene smjernice iz 70-ih i 80-ih godina o  izbjegavanju masnoća bile neutemeljene. Zbog toga su prošlog tjedna najpoznatiji svjetski portali svi odreda objavljivali ovu ”novu” vijest: masti nisu štetne kako smo to donedavno vjerovali. 

The Telegraph: Guidelines to avoid fat should never have been introduced 

TIME: Where Dietary-Fat Guidelines Went Wrong 

Times LIVE: ‘We’ve been sold a big fat lie’ 

Reuters: The fat fight: Study fuels row over UK, U.S. diet guidelines

The Verge: Low-fat diet advice was based on undercooked science

Daily Record: Butter isn’t bad for you after all: Scots researchers claim advice on fatty foods was flawed

Mashable: Butter and cheese may not be so bad for you after all, study says

Mail Online: What irony. By scaring us off butter they’ve made us fatter – and more unhealthy 

The Herald: It’s official (38 years on): links between saturated fat and health have no scientific basis

Tech Times: Forget Low Fat: Butter, Other Fatty Food Not Bad For You, Says New Study

NHS: 1980s fat guidelines ‘lacked evidence,’ study argues

Međutim, već odavno, zadnjih 10-tak godina, mnogi stručnjaci, liječnici i naučnici upozoravaju protiv pogrešnih prehrambenih smjernica radi kojih smo prije 40 godina smanjili unos prirodnih masnoća i povećali unos rafiniranih ugljikohidrata i industrijskih ulja. Ozloglašene zasićene masnoće životinjskog porijekla iz mesa, maslaca, jaja, svinjske masti i punomasnih mliječnih proizvoda zapravo nikad nisu ni bile štetne, već su od pamtivijeka sačinjavale važan dio ljudske prehrane iz kojeg crpimo vitamine topive u masti, esencijalne masne kiseline, energiju i dugotrajnu sitost. One su građevinski materijal za naše tijelo, neophodne za normalan rast i razvoj djece i za funkcioniranje ljudskog organizma. Kolesterol, kojeg nasilno nastojimo smanjiti lijekovima, zapravo nije štetan, već je to važna i potrebna tvar koju ljudsko tijelo samo proizvodi. Potreban je za cijeli niz zdravih tjelesnih funkcija – proizvodnju hormona, popravak oštećenih stanica u tijelu i jačanje imunološkog sustava organizma. Kolesterol izgrađuje staničnu stijenku, čisti i neutralizira toksine koji nastaju raznim upalnim procesima u tijelu, te štiti mozak i živčani sustav od štetnih učinaka stresa.

Teorija o štetnosti masnoće i kolesterola, na kojoj nažalost počiva cijela medicinska djelatnost, neutemeljeni je mit proizašao iz loše provedenih zastarjelih istraživanja i iznad svega komercijalnih interesa. Zbog nametnutog straha od masnoća i kolesterola, tradicionalnu ljudsku prehranu koja je od pamtivjeka sadržavala visok udio prirodnih neprocesiranih masti životinjskog podrijetla, zamijenili smo industrijskim prerađevinama, light i zamjenskim proizvodima. Danas su očite posljedice takvog poremećaja ljudske prehrane: upravo zadnjih 40 godina dogodila se epidemija debljine, dijabetesa tipa 2, srčano-žilnih bolesti, kroničnih crijevnih bolesti, neurodegenerativnih i autoimunih bolesti, alergija i mnogih vrsta raka. 

Stvari su se pokrenule u pozitivnom smjeru još prošle godine u ožujku, kada je znanstveni časopis Annals of Internal Medicine objavio rezultate nove Meta analize, tj znanstvenog pregleda 76 studija koje su uključile preko 600.000 sudionika iz 18 zemalja. Najkraće rečeno, ova meta analiza nije našla vezu između zasićenih masnoća i pretilosti, dijabetesa, visokog kolesterola i kardiovaskularnih bolesti. Kardiolog dr Rajiv Chowdhury, vodeći autor studije rekao je ”Ne trebamo se brinuti oko zasićenih masnoća. Zapravo je prehrana bogata šećerom i rafiniranim ugljikohidatima krivac za sve ove bolesti.” Ubrzo nakon toga je ugledni američki časopis TIME objavio poznatu naslovnicu "Eat Butter" koja je obišla cijeli svijet i "okončala rat s mastima".

Uffe Ravnskov, doktor medicine i docent iz Lunda (Švedska) koji se preko trideset godina bavi znanstvenim radom na području kolesterola i zasićenih masnoća, još je 2000. godine pisao:

• Ne postoje dokazi da povećani unos zasićenih masti životinjskog podrijetla uzrokuje aterosklerozu, niti infarkt.
• Osobe s niskim kolesterolom u krvi obolijevaju od ateroskleroze u istoj  mjeri kao i osobe s visokim kolesterolom u krvi.
• Osobe koje su doživjele infarkt nisu konzumirale ništa više masnoće od osoba koje nisu doživjele infarkt.
• Ljudi s visokim kolesterolom u krvi – žive duže.

Osim što smo krivo vjerovali da su masnoće nezdrave, potpuno pogrešno i dalje vjerujemo da su žitarice zdrava hrana i da trebaju sačinjavati osnovu zdrave prehrane. No u novije vrijeme imamo i po tom pitanju neka nova saznanja, tj. sve je više znanstvenih dokaza da prehrana temeljena na žitaricama uzrokuje cijeli niz vrlo ozbiljnih zdravstvenih problema. Žitarice sadrže antinutrijente koji ometaju apsorpciju hranjivih tvari u organizmu, lektine koji izazivaju oštećenje crijevne sluznice i dovode do upalnih procesa u tijelu, one su nutritivno siromašna hrana, bogata škrobom (koji je zapravo isto što i šećer jer se sastoji od čiste glukoze). Pšenični škrob je posebno štetan jer podiže šećer u krvi još više nego obični šećer, pa tako pekarski proizvodi od pšeničnog brašna pridonose razvoju dijabetesa, pretilosti i metaboličkog sindorma. Pšenica sadrži i gluten, neprobavljivi protein, za kojeg znamo da izaziva cijeli niz kroničnih i autoimunih bolesti.

Puno je pogrešnih uvjerenja u vezi prehrane, koja su nam nametnuta ne zbog brige za naše zdravlje nego zbog komercijalnih interesa velikih industrija. Pozitivno je što se sve pomalo razotkriva, ali problem i dalje ostaje neinformiranost radi koje će se ljudi i dalje hraniti pekarskim proizvodima i margarinom, dok će se zgražati nad slaninom i jajima.

Kako je došlo do pogrešnih prehrambenih smjernica, zašto su masnoće zdrave a žitarice nezdrave, koja nas hrana ubija a koja liječi, kako mršaviti bez gladovanja i sačuvati svoje zdravlje – o svemu tome detaljno se može čitati u mojoj knjizi Istine i laži o hrani.

Citat iz knjige:

Došli smo do kraja jedne ere koja je započela prije nekoliko desetljeća, kad su nas mediji i medicinski establišment prisilili na prehranu siromašnu mastima, a bogatu ugljikohidratima, iz možda dobronamjernog, ali neutemeljnog pokušaja da se suzbiju srčano-žilne bolesti. Ta era završila je kao totalni fijasko: porastom oboljenja od srčano-žilnih bolesti i epidemijom debljine, dijabetesa, autoimunih bolesti i mnogih drugih modernih bolesti.  

Mitovi o štetnosti masnoća, ispočetka zasnovani na zastarjelim istraživanjima, ubrzo su postali komercijalno isplativi. Na njima su profitirali mnogi: prehrambena i farmaceutska industrija, poljoprivredni biznis, državne službe, medicinski stručnjaci i mediji. A mi, obični ljudi i potrošači, sve smo to platili svojim zdravljem, sudjelujući u jednom eksperimentu globalnih razmjera, kao kakvi pokusni kunići. 

No, taj eksperiment bliži se kraju. Moderna znanstvena saznanja potvrđuju ono što smo negdje duboko u sebi, oduvijek i sami znali: prirodne masnoće iz prave hrane nisu štetne, niti je povišeni kolesterol rizik za srčano-žilne bolesti.