Stranice

ponedjeljak, 1. rujna 2014.

Kako Paleo prehranu prilagoditi djeci

Intervju za Klinfo.hr

“Trebali bismo izbaciti kupovne slatkiše, kekse i grickalice, i umjesto toga djeci ponuditi bademe, orahe, lješnjake, popržene sjemenke i naravno voće. Prestati kupovati sokove i naučiti djecu da se za žeđ pije voda. Umjesto salama i hrenovki dati djeci špeka i pravog domaćeg sira, umjesto margarina koristiti maslac. Ne kupovati po pekarama, već peći domaći kruh i praviti kolače doma od pravih zdravih sastojaka. I to su već ogromni koraci prema zdravijem rastu i razvoju” – ovim riječima nutricionistica Anita Šupe objašnjava kojim bismo jednostavnim preinakama trebali ispraviti štetne prehrambene navike kod naše djece.

Anita je prehranu i nutricionizam diplomirala u Švedskoj, a u Hrvatskoj je popularizirala koncept Paleo prehrane, odnosno izvorne i zdrave hrane kakvu su konzumirali naši stari.

Kako paleo prehranu prilagoditi bebama i djeci u razvoju te kakvom se filozofijom kupovine i pripreme namirnica voditi, objasnila nam je autorica popularnog bloga Istine i laži o hrani koji propitkuje suvremenu prehranu i nudi novu, odnosno staru alternativu.


U Hrvatskoj ste popularizirali koncept Paleo prehrane. O čemu je riječ?

Radi se o jednom globalnom pokretu vraćanja prirodnom, izvornom načinu prehrane kakav je bio nekad, prije razvoja prehrambene industrije i masovnog uzgoja hrane. Osvješćujemo povezanost prehrane i zdravlja kao i štetnost industrijske rafinirane hrane, kemijskih aditiva i GMO namirnica. Radi se, dakle, o odbacivanju onih namirnica za koje danas sa sigurnošću možemo reći da su štetne za ljudsko zdravlje kao što su šećer, pšenično brašno, industrijska ulja i margarini te prerađevine koje ih sadrže. Nastojimo birati hranu u njenom prirodnom izvornom obliku, tj. biramo voće, povrće, meso, ribu, jaja, orašaste plodove, sjemenke i punomasne mliječne proizvode, te koliko je to moguće biramo hranu iz ekološkog ili barem domaćeg uzgoja kako bismo smanjili unos toksičnih pesticida, umjetnih gnojiva, hormona i sličnih kemikalija koje se dodaju u konvencionalnom masovnom uzgoju i proizvodnji.

Je li takvu prehranu moguće prilagoditi djeci i bebama i koja je idealna dob djeteta za prelazak na Paleo?

Naravno da je moguće, ako činimo nešto dobro za svoje zdravlje imamo još više razloga da to isto činimo za zdravlje svoje djece koja su tek u razvoju i kojima je još potrebnija nutritivno bogata prehrana. Idealno je već s nadohranom djeci početi davati pravu hranu, a ne prerađevine. Djeca mogu i trebaju jesti isto što i mi odrasli s tim da ćemo im naravno hranu usitniti, tj. prilagoditi njihovoj dobi.

Djetetova dohrana započinje uvođenjem žitarica u prehranu. Nakon rižinih pahuljica, na meniju će se uskoro naći i žitarice koje u svom sastavu imaju gluten. Što je tako kontroverzno u glutenu i zašto sve češće na policama s hranom pronalazimo proizvode s natpisom „bez glutena“?

Preporuka da se dohrana počne sa žitaricama nije dobra. One su vrlo problematična skupina namirnica, nedovoljnog nutritivnog sadržaja i prepune teško probavljivih komponenti i antinutrijenata. Cijela ta propaganda žitarica kao super zdrave hrane zapravo je vođena komercijalnim interesima, a ne brigom za ljudsko zdravlje. Danas imamo jako puno novih saznanja o štetnosti glutena. Osim što izaziva bolest celijakiju, smatra se da gluten izaziva ili okida preko 50 različitih bolesti od kojih su većina autoimunološke. Gluten je teško probavljivi protein iz pšenice (ali i nekih drugih žitarica), pa ga tako nalazimo u svim proizvodima od brašna žitarica. Razlog sve učestalijoj osjetljivosti na gluten je genetska modifikacija pšenice, dodavanje ekstra glutena u brašna i pekarske proizvode, prerano uvođenje glutena u prehranu te općenito sve veća konzumacija brašna i pekarskih proizvoda.

Budući da su djetetove potrebe ipak drugačije od naših, kojih i koliko žitarica ili kruha mu dnevno možemo ponuditi?

Naravno da možemo djeci ponuditi kruh, ali teško da u prodavaonicama i pekarama možemo kupiti zdrave vrste kruha. Stoljećima su naši preci i tradicionalni narodi širom svijeta znali da su žitarice problematična hrana i da se trebaju pravilno pripremiti prije konzumacije. To je podrazumijevalo natapanje, klijanje i fermentaciju zrnja i brašna te pripremu kruha od kiselog tijesta. Ovi postupci neutraliziraju teške komponente u žitaricama i obogaćuju njihov nutritivni sadržaj. Jedini zdravi kruh od brašna žitarica kojeg mogu preporučiti je domaći, pripremljen kod kuće, od organskog brašna raži, pira, ječma (ne preporučujem pšenicu) pripremljenog postupkom kiselog kvasanja.
Recept za kruh od kiselog tijesta dostupan je na blogu, odnosno ovdje.

Mlijeko je osnova prehrane malog djeteta, no sve je više alergične djece koja ga ne podnose, a javljaju se i razne intolerancije na životinjska mlijeka. Kakvo je mlijeko dobro za našu djecu?

Pravo domaće mlijeko pašnih krava i koza je zdrava namirnica, međutim industrijski procesirano, pasterizirano, homogenizirano mlijeko krava iz masovnog uzgoja koje se tove žitaricama, sojom i tretiraju hormonima – nije dobro. Najkorisniji mliječni proizvod je domaći jogurt, kiselo mlijeko ili kefir jer je u procesu fermentacije mlijeko već predprobavljeno i obogaćeno korisnim sojevima mikroorganizama (laktobakterije i dr.) koji su neophodni za zdrava crijeva kao i za općenito dobro zdravlje i snažan imunitet.

Mliječne instant kašice te slatke pahuljice djeci su omiljeni zajutrak ili večera. Jednako kao što je kruh namazan džemom ili kremasti kolač idealan desert. Kakve im zdravije alternative možemo pripremiti?

Domaći kruh od kiselog tijesta sa debelim slojem maslaca, kajmakom ili punomasnim vrhnjem, šalica domaćeg jogurta ili kefira, jaja na sve načine, špek… Ovo je nutritivno bogat doručak od kojeg će dijete pravilno rasti i razvijati se te izdržati dugi dan u školi. Od kupovnih žitnih pahuljica koje su pune šećera, a siromašne nutrijentima, dijete će biti gladno već sat vremena nakon doručka te će imati problema s koncentracijom i učenjem u školi.

Kako bi trebao izgledati idealan dnevni meni jednog školarca prema Paleo principima prehrane?

Doručak: jaja, špek i po potrebi kruh od kiselog tijesta. Užina: malo orašastih plodova (badema, oraha, lješnjaka) i voće. Ručak: juha, meso ili riba, povrće, sve pripremljeno na prirodnim zdravim mastima (svinjska mast, maslinovo ulje, maslac), a ne na industrijskim uljima i margarinu. Poslijepodnevna užina: jogurt ili kefir, domaći kolač pripremljen od zdravih sastojaka – jaja, maslaca, orašastih plodova, voća, meda… Večera: isto što i za ručak ili isto što i za doručak.

Budući da većina mališana voli slatke okuse, kojim se zdravijim alternativama poslužiti pri zaslađivanju jela?

Djecu ne treba previše navikavati na slatki okus jer se u mladoj dobi lako stvara ovisnost tj. pretjerana žudnja za šećerom i škrobom što dovodi do mnogih problema kasnije u životu. Ali svakako će domaći kolač pripremljen od pravih zdravih sastojaka biti bolji izbor od kupovnih slatkiša koji su nutritivno siromašni, a prepuni kemijskih aditiva. Za zaslađivanje se može koristiti med, biljka stevija i suho voće.

U svojim tekstovima zastupate ljekovitost kokosovog ulja, kao i ulja jetre bakalara. Koji bi se dodaci prehrani trebali naći na djetetovu jelovniku i koliko često?

Ulje jetre bakalara bogato je vitaminima A i D te masnim kiselinama EPA i DHA (omega 3) koje ne dobivamo dovoljno iz hrane pa je ovo svakako koristan dodatak prehrani djece u razvoju, kao i trudnica (preporučam fermentirano ulje jetre bakalara dobiveno tradicionalnim postupkom bez zagrijavanja kao što je Green Pasture). Kokosovo ulje je ljekovito, jača imunitet i preporučljivo je za svakodnevnu konzumaciju kao dodatak jelima.

Topli kakao, griz na mlijeku, bijela ječmena kava ili žganci s jogurtom, svevremena su i djeci omiljena jela. Koliko je na Paleo prehrani moguće sačuvati tradicionalan stil kuhanja bez pretjeranog prelaska na egzotične i nepoznate namirnice koje se danas žestoko promoviraju kao zdrave i skupo naplaćuju?

Nema nikakve potrebe nabavljati egzotične skupe namirnice (osim možda kokosovog ulja, ali to nije obavezno). Sve što nam treba naći ćemo u podneblju u kojem živimo, hrana uzgojena lokalno i sezonski je najzdravija. Paleo stil upravo znači tradicionalno kuhanje s možda nekih sitnim preinakama ovisno o zdravstvenom stanju i potrebama. Žganci s jogurtom ostaju žganci s jogurtom, ako je jogurt domaći, onda još bolje. Topli kakao je odličan ako ga sami napravimo od pravog domaćeg mlijeka u koje dodamo pravi nezaslađeni kakao i neki prirodan zaslađivač. Umjesto griza (koji je pšenica) možemo skuhati zobenu kašicu. Ja svojoj djeci u nju dodam po jedan žumanjak i žlicu maslaca kako bi obrok bio hranjiviji. Šato (zavajon) je također omiljena dječja poslastica, samo ga ne trebamo iz navike natrpavati šećerom, dovoljno je staviti malo šećera ili meda.

Više informacija o Paleo prehrani pronađite na blogu Istine i laži o hrani.

Anita Šupe izdala je i istoimenu knjigu – Istine i laži o hrani te knjigu korisnih recepata i savjeta kako Paleo prehranu uvesti u vlastitu kuhinju na najbolji način – Prva hrvatska LCHF kuharica.


Razgovarala Jelena Pervan za Klinfo.hr


Broj komentara: 13:

  1. Eto ja došla na stranicu da vidim jel ima što o prehrani beba djece kod naše najdraže Anite i taman naletim na friško napisani tekst :) . Imam bebu od 6 mjeseci i voljela bih vidjeti kako izgleda tablica dohrane po Vašem mišljenju. Vjerujem da ima još zainteresiranih mama za tu temu. Također me zanima što mislite o samohranjenju beba (baby-led weaning). Hvala!

    OdgovoriIzbriši
  2. Lijepi pozdrav,
    Zanima me ovaj način prehrane, kao i LCHF, najviše zbog problema sa štitnjačom, a vjerujem da je i inače zdravije od uobičajene prehrane u našim krajevima. Samo me 'muči' jedna stvar: gdje nabaviti domaće meso, jaja, suhomesnato, mast i sl.? Živim u Rijeci i pokušavam doći do neke informacije kako kupiti domaću hranu, ali najviše informacija ima o domaće uzgojenom voću i povrću (imamo i zelene tržnice vikendom), ali za meso ništa.

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Potražite GSR-ove Grupe Solidarne Razmjene u vašoj blizini, Ima domaćih stvari, a bit će i sve više što potražnja bude veća. Mi kupci se moramo angažirati, ne možemo samo pasivno čekati da netko drugi odradi nešto za nas...
      http://www.grupasolidarnerazmjene.net/

      Izbriši
  3. Draga Anita,Konacno se ukljucujem udavanje komentara,naravno pozitivnih.6mjeseci prakticiriram Vase recepte pri ishranui.Smrsala sam 6kg.Sasvim dovoljno da su se masne naslage otopile a mlaboratorijski nalazi doveli u red.Hrabrim i sve druge da ustraju.

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Krasno, baš me veseli da vam tako dobro ide. Samo naprijed i sretno :)

      Izbriši
  4. Odlican tekst, hvala.

    OdgovoriIzbriši
  5. Sjajan tekst. Gde u Srbiji nabaviti ulje jetre bakalara?

    OdgovoriIzbriši
  6. Lijep pozdrav!
    U potpunosti se slazem s vasim preporukama, ali imam veliki problem s jednoipol godisnjom curicom-naime ima jaku alergiju na mlijeko i apsolutno sve mlijecno(i kozije), takodjer na jaja te orasaste plodove (orah, ljesnjak, badem...). Da li imate kakve preporuke u vezi njene prehrane? Kuham joj juhe, jede povrce i meso, ali najveci problem imamo s doruckom i medjuobrocima. Koje je vase misljenje o soji kao zamjeni za mlijeko?Bila bih vam jako zahvalna na savjetima jer se bojim za njeno zdravlje i razvoj.
    Lidija

    OdgovoriIzbriši
  7. Poštovana Anita! Mjeseci idu, kile se tope :) Skroz na skroz sam promijenila prehranu, svoju i svoje obitelji. Jako sam zadovoljna osjećam se odlično. I mada mi neki kažu da nisam normalna što toliko proučavam deklaracije i što više ne koristim šećer mislim da sam na jako dobrom putu da sačuvam zdravlje, svoje i svoje obitelji. Više ne kupujem nutelu i slično, djeca su se privikla. Čišs i druge smicalice više nemamo. Ako je sila ispečem im doma čips od krumpira i na masti. Sve se da posložiti. Bitno je razviti djeci svijest o tome šta je dobro i zdravo a šta ne. Pratim Vas i željno upijan nove ideje, recepte i prakticiram im svaki dan. Svaka čast. Imala je Ana Bučević pravo: svijet će čuti za Vas :) lp Kristina

    OdgovoriIzbriši
  8. Poštovana, prije 3 dana sam saznala da mi sedmogodišnja kćer ima Candidu i pedijatrica je rekla da mora obavezno na dijetu. To je posljedica narušenog imuniteta nakon nekoliko učestalih upala krajnika i pripisanih antibiotika što od redovne pedijatrice, što na bolničkom liječenju. Malo sam u šoku jer ne znam kako s ovim reduciranim popisom namirnica zadovoljiti njezine potrebe u školi gdje se nalazi u produženom boravku. Ne može svaki dan jesti posebni kruh sa slaninom ili s maslacem. Na uputama od doktorice mi se ne spominju orašasti plodovi. Potrebno mi je više ideja za samu užinu, jer je sa školske užine planiram ispisati. Za ručak po školskom jelovniku imaju prihvatljiva variva, pa ću je samo uputiti koje priloge da izbjegava. Sva sreća pa nije kao današnja tipična djeca-ovisnik o slatkom, no i ona katkad voli pojesti slatki keks, no više će joj problem predstavljati nedostatk voća koje konzumira svakodnevno. Kako izdržati 3 mjeseca a da joj prehrana bude raznolika? Nije previše zahtjevno dijete, no moram njezinu zainteresiranost da ne bi po skrivečki u školi jela peciva, voćne jogurte i čokoladne pudinge. Molim vas za pomoć! Unaprijed zahvalna!

    OdgovoriIzbriši
  9. Poštovana,
    Već dva mjeseca pokušavam prebaciti sebe i svoju obitelj na LCHF prehranu. Trudim se maksimalno, ali njih nikako da pokrenem. Muž i kćer nemaju višak kilograma kao ja pa ne inzistiram da izbace kruh, tjesteninu, krumpir i rižu a sve ostalo kuham kao i sebi po LCHF pravilima.
    Problem je u mojoj kćeri, uvjetno rečeno problem. Ona je zdrava trogodišnjakinja koja nije pretila i jako bira hranu. Ne voli kruh i sve jede bez njega, ali ponekad traži kiflić. Od slatkiša jede jedino kinder čokoladu i to do dva štapića tjedno. Čokolino, sladoled, nutelu i većinu slatkiša sa polica odbija uopće probati jer tvrdi da to nije fino. Povrće i grahorice jede sve, meso obožava naročito domaći pršut, piletinu i teletinu. Pije mlijeko, vodu ali više voli gusti sok a da se nju pita tjesteninu bi za sve obroke i to samo začinjenu maslacem. I to je moj najveći strah i dilema. Da nije te tjestenine mogla bi slobodno reći da je ona "odabrala" LCHF po urođenom instinktu. Koliko je opasna ta tjestenina za njen daljnji razvoj? Odnosno da li je trebam ukinuti? Čime zdravijim da je zamijenim?
    Kako ide u vrtić na taj dio prehrane ne mogu utjecati, ali kad je kući htjela bi da tu dobije najkvalitetnije.
    Cijeli život vodim borbu s kilogramima, želim svoju kćer naučiti kako se zdravo hraniti prije nego stekne loše navike.

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Ja se ne bih zabrinjavala, dijete vam super jede. U tjesteninu možete osim maslaca dodati još žumanjak i vrhnje. S vremenom će naučiti jesti i druge dobre stvari, samo vi nastavite kuhati raznoliko i budite sretni da neće slatkiše i ostalo za čim većina djece žudi.

      Izbriši
  10. Mozete li odgovoritisto je Arowprah? Smatrate li ga korisnim kao zamjenu za brasno?
    Lp

    OdgovoriIzbriši

Molim za malo osnovne kulture komunikacije: Ne ostavljajte komentare kao Anonimno; ako nemate profil kliknite na Ime/URL i potpišite se.