Stranice

nedjelja, 25. srpnja 2010.

Soja nije za jelo

Zadnjih desetljeća prehrambena industrija je lansirala soju kao superiornu namirnicu koja može spasiti ljudsko zdravlje i planet Zemlju. Uspješno je uvjerila potrošače širom svijeta da prihvate sojino mlijeko, tofu i brojne prerađevine soje u zamjenu za mlijeko, sir, meso i drugu prirodnu hranu. Soja, koja nekada uopće nije smatrana ljudskom hranom, postala je čudesna namirnica koja sprečava srčane bolesti i rak, čuva kosti, smanjuje probleme menopauze i nudi nam vječnu mladost. Ako mislite da se samo vegetarijanci trebaju zabrinjavati oko soje, varate se: sojino ulje, sojini proteini i sojin lecitin našli su svoje mjesto kao sastojci u svim industrijskim prerađevinama. Ali krenimo redom – što sve nalazimo u soji?



  • Visok sadržaj fitinske kiseline smanjuje apsorpciju i iskorištavanje kalcija, magnezija, bakra, željeza i cinka. Fitinska kiselina u soji ne može se neutralizirati klasičnim metodama kao što su natapanje, klijanje i dugo kuhanje, pa redovnom konzumacijom soje riskiramo teški nedostatak minerala u organizmu, što dovodi do razvoja bolesti. Prehrana s visokim sadržajem fitinske kiseline može otežavati normalan rast i razvoj djece i mladih.
  • Soja sadrži inhibitore tripsina i protease, dakle spojeve koji ometaju rad enzima potrebnih za razgradnju i iskorištavanje proteina. To dovodi do problema sa gušteračom, želucem i cijelim probavnim sistemom, te otežava normalan rast i razvoj.
  • Soja sadrži goitrogene koji ometaju metabolizam joda i mogu uzrokovati hipotireozu i rak štitnjače. Neke studije povezuju uporabu dječje formule na bazi soje sa autoimunom bolesti štitnjače kod djece.
  • Soja sadrži fitoestrogene ili izoflavone koji nalikuju estrogenu i ometaju funkciju i rad endokrinih žlijezda, te mogu uzrokovati neplodnost i rak dojke.
  • Soja sadrži različite vrste oligosaharida koje ljudski probavni trakt ne prepoznaje. Oni ostaju neprobavljeni, te izazivaju gasove i nadutost, ali također provociraju imunološki sustav dovodeći do stvaranja upalnog procesa i proizvodnje antitijela. Tako soja igra ulogu i u razvoju autoimunih bolesti.
  • Soja sadrži hemaglutinine, tvari koje potiču koagulaciju i uzrokuju zgrušavanje crvenih krvnih zrnaca što ometa pravilnu apsorpciju i distribuciju kisika u tkivima.
  • Soja sadrži aluminij koji je toksičan za nervni sistem i bubrege.


Soja se reklamira kao sredstvo koje sprečava nastanak raka, pa se kao dokaz navode Azijati koji zbog navodne konzumacije soje manje obolijevaju od raka. Međutim ovo nije nikakav argument jer iako je kod njih manje nekih vrsta raka tipičnih za zapad, oni više obolijevaju od drugih vrsta raka. Osim toga, Azijati jedu soju samo fermentiranu, i to u malim količinama kao začinski dodatak, a ne jedu sojine burgere, sireve i kobasice kao zamjenu za životinjske namirnice. Fermentacijom se mogu neutralizirati neki od antinutrijenata i toksičnih tvari iz soje. Proizvodi koji su fermentirani na tradicionalna način su: miso, tempeh, natto i pravi soja sos.

Čak i ako ne jedete soju i sojine prerađevine velika je vjerojatnost da unosite u sebe  izolat sojinog proteina. Ova teško procesirana tvar sadrži toksični spoj lysinoalanine, kancerogene spojeve nitrosamine, te slobodnu glutaminsku kiselinu (MNG) – potencijalni neurotoksin, koja se još posebno dodaje da bi se prikrio odvratan okus ovog izolata. Izolat sojinog proteina dodaje se u većinu industrijskih prerađevina kako bi se ”obogatile”.

Najstrašnije su ipak dječje formule na bazi soje, jer s takvim mlijekom bebe u sebe dnevno dobivaju količinu estrogena koliko ga sadrži pet kontracepcijskih pilula. To dovodi do teških hormonalnih poremećaja: preranog spolnog razvoja kod djevojčica i zakašnjelog ili zaustavljenog spolnog razvoja kod dječaka. Kod djevojčica hranjenih formulom na bazi soje pubertet počinje prije osme godine života, a neki znaci ranog spolnog razvoja čak i prije treće godine života.

Tisuće studija povezuju konzumaciju soje sa brojnim zdravstvenim problemima i bolestima: pothranjenost, probavne smetnje, pad imunološkog sustava, disfunkcija štitnjače, prerano starenje mozga, bolesti reproduktivnih organa, neplodnost pa čak i rak i srčane bolesti.

Pored svega, većina soje je genetski modificirana. Dakle, ova stvar nije za ljudsku konzumaciju, a najbolje je da izbjegavate i sve što sadrži neki sastojak soje.


Pročitajte više: Soja ta užasna grahorica

subota, 24. srpnja 2010.

LCHF kruh bez jaja

U ovom postu je originalno bio napisan jedan drugi recept za kruh bez jaja. Medjutim izgleda da taj recept nije bio dobar pa kad je citateljica Maja pekla kruh nije joj uspio :(

Poslije smo malo eksperimentirale i rezultat je ovaj odlican kruh bez jaja :) za osobe koje su alergicne na jaja, ili jednostavno kao jos jedna alternativa za kruh bez brasna.

Krenula sam iz recepta za "dobar jutarnji kruh" ali sam se sjetila da se gel iz prokuhanih lanenih sjemenki koristi u tijestima umjesto jaja, pa sam iskoristila taj trik za bolje povezivanje tijesta.

Sastojci:
125 g maslaca
80 g badema
80 g ljesnjaka
2 dl suncokretovih sjemenki
1,5 dl kokosovog brasna
1,5 dl lanenih sjemenki
1 dl zobenih posija (mekinja)
1 cajna zlicica soli (ravna)
3 dl vode
po zelji cimeta, narancine kore ili mljevenog koromaca

Postupak:
Upalite pecnicu na 170 stupnjeva. Maslac izvadite na vrijeme da bude sobne temperature.

Sameljite 1,5 dl lanenih sjemenki. Nije ih potrebno mljeti skroz fino, dovoljno je da se sjemenje "razbije". Sjemenke stavite u jednu posudu zajedno sa 1,5 dl vode i zagrijte. Kad zakuha sklonite s vatre i pustite da stoji dok pripremate ostale sastojke.

1 dl zobenih posija (mekinja) potopite u 1,5 dl hladne vode i pustite da nabubre.

Bademe, ljesnjake i suncokretove sjemenke sameljite fino ili grubo, prema zelji. Ako ih sameljete grublje bude vise "grickanja" kad se jede kruh.

Tucite mikserom 125 g maslaca sobne temperature i dodajite postepeno ostale sastojke: zakuhane lanene sjemenke u vodi koja se do sada pretvorila u gel, natopljene zobene posije, samljevene bademe, ljesnjake i suncokretove sjemenke, te 1,5 dl kokosovog brasna. Dodajte sol i zacina po zelji.

Ljepljivo tijesto koje ste dobili izlijte na pleh oblozen papirom za pecenje i vlaznim dlanovima oblikujte okrugli kruh ili stavite tijesto u kalup za kruh oblozen papirom. Ostavite da se pece 45 minuta na 170 stupnjeva. Ostavite kruh da se dobro ohladi pa ga spremite u hladnjak. Ohladjeni kruh se lakse reze, a moze se cuvati u hladnjaku do tjedan dana.



četvrtak, 22. srpnja 2010.

Smoothie od avokada


Ljetne vrucine cesto lose djeluju na apetit, pa nam se ne da jesti nista "konkretno", a osjecamo potrebu za osvjezavajucim napicima ili sladoledom... Ali iz raznih sokova, gaziranih pica i sladoleda dobivamo u sebe masu nepotrebnog secera i kemikalija, a uz to riskiramo i nedostatak hranjivih tvari koje tijelu trebaju za normalno funkcioniranje. Zato su raznovrsni hranjivi smoothiji idealni za osvjezenje ali i prehranu tijekom ljetnih vrucina.

Smoothie od avokada


Sastojci:
1 avokado
saka svjezih listova baby spinata
2 zlice djevicanskog maslinovog ulja
1 iscijedjeni limun
malo morske soli
1,5 dl vode

Postupak:
Podijelite avokado po sredini i izvadite kosticu. Izvadite zlicom meso avokada iz kore i stavite u blender zajedno sa ostalim sastojcima te izmiksajte. Izlijte u casu i uzivajte. Pomalo kao salata, samo u tekucem obliku :) meni je odlican kao promjena za dorucak.