Čestitka 2016.

Dragi svi!

Želim vam radosne Božićne blagdane i neka vam Nova 2016. godina donese mir, ljubav, zdravlje, obilje i uspjeh na svakom planu! 

Živimo u vremenu podizanja svijesti, širenja ljubavi i zajedništva i preuzimanja odgovornosti za svoje odluke i postupke. Najbolje odluke koje možemo donijeti su da odbacimo loše i prigrlimo dobro. 

Odbacimo misli i uvjerenja koja nam više ne služe, koja nas zarobljavaju u začaranom krugu nezadovoljstva i sprečavaju nas da ispunimo svoje snove i ostvarimo svoje ciljeve. 

Osjetimo zahvalnost za sve dobro što nam život pruža, jer je zahvalnost najuzvišeniji osjećaj i osnovni preduvjet za istinsku sreću i ispunjenost u životu. 

Prvo budemo zahvalni a onda postanemo sretni i zdravi a ne obrnuto - ovo je dokazala neuroznanost :) 

S najljepšim željama od srca, Anita Šupe

•:*¨¨*:•..•:*¨¨*:•..•:*¨¨*:•..•:*¨¨*:•..•:*¨¨*:•..•:*¨¨*:•..•:*¨¨*:•..•:*¨¨*:•..•:*¨¨*:•..•:*¨¨*:•..•:*¨¨*:•..•:*¨¨*:•..•:*¨¨*:•..•:*¨¨*:•..•:*¨¨*:•..•:*¨¨*:•..•:*¨¨*:•

U ŠUMI - Kako sam nadvladao autoimunu bolest uz pomoć Paleo prehrane i funkcionalne medicine

Ovdje prenosim predgovor koji sam napisala za knjigu U šumi - Kako sam nadvladao autoimunu bolestu uz pomoć Paleo prehrane i funkcionalne medicine, autora Denisa Delogu. Već drugo izdanje u nepuna dva mjeseca pokazuje koliko su ljudi spremni preuzeti odgovornost za svoje zdravlje u vlastite ruke. Knjiga je dostupna za narudžbe ovdje.

---Živimo u fantastičnom vremenu u kojemu je sve moguće, živimo u vremenu buđenja. Sve je više ljudi širom naše planete koji postaju svjesni da nismo tek pasivni i nemoćni promatrači svog života, već da smo aktivni, i vrlo moćni, kreatori. Bolesti više nisu neizlječive, jer su znanje i informacije postali dostupni svima. Vjerujem, naime, da su upravo edukacija i otvoreni um osnovni preduvjet potreban za donošenje odluka koje nam omogućuju zdraviji i kvalitetniji život. 

Sve je više ljudi koji shvaćaju da sa svojim svakodnevnim, naizgled sitnim odlukama bitno utječu na svoje zdravlje. Prošla su ta vremena kada smo samo vjerovali, nadali se, prepuštali se sudbini ili nečijoj tuđoj volji. Danas imamo mogućnost preuzeti odgovornost za svoje zdravlje i svoj život u vlastite ruke – i to upravo i činimo. 

Denis Delogu je prošao put otkrivanja vlastite, vrlo moćne slobode izbora. Od početnog šoka i nevjerice koji slijede nakon dijagnoze ozbiljne bolesti kao što je multipla skleroza, uz pitanje ”zašto baš ja?” i proklinjanje sudbine, preko samostalnog istraživanja i edukacije, do postepenog prihvaćanja, puštanja i osvješćivanja da je zapravo sam glavni aktor cijele te priče. Ovo nije samo priča o ozdravljenju već i o duhovnom rastu, put od ”zašto baš ja?” do ”tko zna zašto je to dobro?”, put od osjećaja ogorčenosti do osjećaja zahvalnosti. 

Naravno, bila je potrebna edukacija i otvoreni um, bilo je potrebno prevazići neke ustaljene načine razmišljanja i ponašanja i stvoriti nove životne navike. Zapravo, bilo je potrebno preuzeti odgovornosti za svoje zdravlje i svoj život u vlastite ruke, što je istodobno zatrašujuće i oslobađajuće. 

Kad mi je Denis ispričao kako se sam izliječio od multiple skleroze promjenom prehrane i promjenom načina razmišljanja, znala sam da se ta priča mora ukoričiti kako bi postala dostupna svima. Svima onima koji ne žive svoj život punim potencijalom jer imaju zdravstvene tegobe i različite dijagnoze, prihvaćajući ta stanja kao nešto normalno, iz jednostavnog razloga što im nitko dosada nije rekao da može biti drugačije. Nitko nas nije učio da je prirodno stanje čovjeka vitalnost, visoka razina energije i fantastično dobro zdravlje. Nisu nas učili ni kako održati to prirodno stanje. Nažalost, u našem modernom društvu bolesti i razne zdravstvene tegobe prihvaćene su kao sastavni i neizbježni dio života. Nije to ni čudno, jer nam je moderno društvo nametnulo poprilično neprirodan način života. Kao baza prehrane propagira se visokoprofitabilna, industrijski rafinirana, nutritivno siromašna hrana. Umjesto da živimo u skladu s prirodom i njezinim ritmovima, moderno nam je društvo nametnulo potrošački mentalitet i život pod konstantnim stresom i frustracijom. Takav neprirodan način života, naravno, izaziva neprirodna stanja u organizmu. 

”U šumi” je osobna, vrlo intimna priča o vlastitom iskustvu od dijagnoze do izlječenja, priča o unutarnjoj promjeni i putovanju koje je samo sebi postalo cilj. Ovo je priča nad kojom ćete plakati i smijati se, priča koja će vam obogatiti život, koja će vas inspirirati i oplemeniti. 

Kako je Denis nadvladao autoimunu bolest, za koju medicina nema lijeka? Potrebna je bila promjena prehrane, jer je to nešto najmoćnije što dnevno unosimo u svoj organizam, ali također je bila potrebna promjena načina razmišljanja. 

Možda na prvu djeluje zastrašujuće, i možda neće biti baš lako prihvatiti da smo sami kreatori svoje sudbine, da smo sami glavni igrači na daskama svog života, te da nas nitko drugi ne može spasiti ako to nismo spremni učiniti sami. Ali, nije li to istovremeno oslobađajuće? Nije li fantastična spoznaja da imamo moć izbora, kontrolu donošenja i provođenja vlastitih odluka? 

Dakle, što je sutra za doručak i kojim mislima ćete započeti dan? Odluka je samo vaša, a ova knjiga neka vas u tome inspirira.---

Podaci o knjizi:

• 144 stranice, dimenzije 14,8×21 cm 
• meki uvez 
• Izdavač TRAGOM Šibenik 
• Tisak Denona Zagreb 
• ISBN 978-953-57637-2-7 
• Cijena 99,00 kn 

Klikom ovdje naruči knjigu U šumi

Popust na knjige u mjesecu darivanja 10 - 30%

Izuzetno cijenim što mnogi od vas kupuju moje knjige za Božićne darove dragim osobama te vam stoga želim omogućiti da ta kupnja darova bude povoljnija.
Pogodnost se odnosi na sve četiri knjige koje su trenutno u ponudi i vrijedi do kraja prosinca 2015. 

Za kupnju jedne knjige popust je 10%
Za kupnju dvije knjige popust je 20 %
Za kupnju tri i više knjiga popust je 30%

Trošak dostave je 25 kn a za iznos preko 500 kn dostava je besplatna.

Od srca vam želim radost u nadolazećim blagdanima!

•:*¨¨*:•..•:*¨¨*:•..•:*¨¨*:•..•:*¨¨*:•..•:*¨¨*:•..•:*¨¨*:•..•:*¨¨*:•..•:*¨¨*:•..•:*¨¨*:•..•:*¨¨*:•..•:*¨¨*:•..•:*¨¨*:•..•:*¨¨*:•..•:*¨¨*:•..•:*¨¨*:•..•:*¨¨*:•..•:*¨¨*:•

Zagreb: Seminar o zdravlju 12.12.2015.

Dragi svi,

Na ovom seminaru naučit ćete mnoge korisne stvari koje će vam pomoći da osvijestite uzrok problema i odredite smjernice i promjene koje će vas dovesti do boljeg zdravlja i vitalnosti.

Seminar o zdravlju: PREHRANA, BIOREZONANCA I INDIVIDUALNA DIJAGNOSTIKA 

- Anita Šupe i dr. Zdravka Svetličić.

Teme o kojima govorim:

- Koji su najveći problemi modernog načina prehrane;

- Kako hrana doprinosi razvoju bolesti;

- Kako promjenom prehrambenih navika omogućiti organizmu da se vrati u ravnotežu.

Dr. Zdravka Svetličić govori o:

- Energetska medicina - biorezonanca, individualna dijagnostika i terapija;

- Kako funkcionira ljudsko tijelo;

- Kako nastaje bolest;

- Poveznica emocija i organa;

- Ravnotežom do zdravlja.

Vrijeme i mjesto: subota 12.12.2015. od 16 - 19 sati

MoFit fitness club, Zorkovačka ul. 6 (Selska 81) dvorana Patliđan

Kotizacija: 100 kn

Prijave mailom su obavezne radi rezervacije mjesta: anita.supe@tragom.hr ili zdravka.svetlicic@gmail.com

Vidimo se!

Nova knjiga Pšenični trbuh

Ovdje prenosim predgovor koji sam napisala za hrvatsko izdanje čuvene knjige doktora Williama Davisa "Pšenični trbuh" (Wheat Belly) koja je upravo izašla iz tiska i dostupna je za narudžbe ovdje.

---Od najranijeg djetinjstva mojim je životom upravljao trbuh. U tinejdžerskim godinama sve je kulminiralo. Stalno mi je trbuh bio napuhan, bolan, i što je najgore, stolica je bila užasno neredovita (jednom tjedno, uz pomoć laksativa). Moje raspoloženje direktno je ovisilo o stanju moga trbuha i probave. Ako bi trbuh bio koliko toliko miran, moj je dan imao šanse da bude dobar. Kada mi je trbuh bio napuhan, uglavnom bih izgledala kao trudnica u sedmom mjesecu trudnoće. Kada bi bio bolan, ti su se bolovi prenosili na ramena, kukove i leđa, tako da sam jednostavno morala leći.

Ne mogu se pohvaliti da sam kao dijete zdravo jela. Mama i baka kuhale su, naravno, domaća jela, ali ja sam bila vrlo divlje i tvrdoglavo dijete i odbijala sam kuhanu hranu. Najdraži su mi bili keksi i mlijeko ili kruh ”udrobljen” u bijelu kavu s dosta šećera. Osim toga, slatkiši svih vrsta, peciva, sendviči, mlijeko. Zapravo, od tog vremena do danas, malo se toga promijenilo – prehrana koja se temelji na pšeničnim proizvodima, šećeru i mlijeku i dalje se smatra normalnom. Pšenica? Pa ona je itekako zdrava, posebice ona ”integralna”. Nisu li upravo prema službenim prehrambenim smjernicama žitarice baza zdrave prehrane?

Vjerojatno su moji probavni problemi bili razlog zašto me je u odraslog dobi jako zanimala prehrana pa sam čitala i proučavala sve do čega sam mogla doći i revno sam isprobavala sve metode koje bi mi se učinile logične. Omiljena mjesta za kupovinu bile su mi prodavaonice ”zdrave hrane” gdje sam kupovala müslije, žitne pahuljice, integralne krekere, vegetarijanske kolačiće, energetske žitarične pločice i integralnu tjesteninu.

Koliko god sam u odrasloj dobi težila zdravijem načinu prehrane, zapravo se nisam ni koraka pomaknula od onog keksa i mlijeka i u bijelu kavu udrobljenog kruha – hrane mog djetinjstva. Cijelo vrijeme zapravo sam konzumirala pšenicu. Proizvode od pšeničnog brašna. Pod ovim ili onim imenom, ali uglavnom pšenicu uz dodatak drugih žitarica.

U međuvremenu je medicina priznala to stanje za koje su nam liječnici ranije govorili da je samo u glavi. Napuhan i bolan trbuh uz neredovitu stolicu, u izostanku dijagnoze neke teže bolesti kao što je Crohnova bolest, ulcerozni kolitis ili celijakija, dobio je ime: iritabilni kolon ili IBS prema engleskom Irritable bowel syndrome. Prevalencija ovog poremećaja toliko je postala učestala da su mu morali dati ime. Jupi, nisam jedina koja okolo hoda s napuhanim trbuhom koji jednostavno tako, kad njemu dođe, odluči da ne mogu zatvoriti patent zatvarač na jeans hlačama jer se napuhao nekih 20 cm u širinu. Ali to je bilo sve. Stanje je dobilo ime ali ne i rješenje. Lijekovi se naravno nude ali oni ne rješavaju uzrok jer uzrok nije ni pronađen. Zašto se zaboga moj trbuh napuhuje i zašto ne mogu kao sav normalan svijet otići ujutro na toalet?

A onda se sve promijenilo. 2006. godine otvorio se jedan sasvim novi svijet za mene – svijet učenja potpuno novih stvari. Uz studij nutricionizma u Švedskoj, uporedo sam čitala i proučavala i druge autore a ne samo obaveznu studentsku literaturu. Hrpa knjiga na švedskom i engleskom postajala je sve veća a moja spoznaja sve jasnija. Otkrila sam LCHF, Paleo prehranu, prehranu bez žitarica i što je najvažnije – bez pšenice i glutena. Moje probavne tegobe su nestale. Jednostavno su nestale. Trbuh više nije upravljao mojim životom i raspoloženjem. Više se nije napuhivao, niti je bolio, a stolica se regulirala. Bez lijekova, izbacivanjem žitarica.

Odavno sam čitala knjigu Wheat Belly dr. Williama Davisa i priželjkivala da se prevede na hrvatski kako bi postala dostupna svima. Sreća da je Jesenski i Turk nakladnik sa sluhom za motrišta koja izlaze iz okvira konvencionalnog, jer su knjige ovog tipa prijeko potrebne za edukaciju svih ljudi. Napokon ćete od A do Ž saznati zašto su žitarice, a posebno pšenica, štetne za ljudski organizam.

Postoji više skrivenih razloga zbog čega su pšenični proizvodi glavni uzročnici pretilosti, dijabetesa, bolesti srca, raka, demencije, depresije i mnogih drugih modernih bolesti. Pšenica uništava naše zdravlje kroz mnoge mehanizme i povijest ”nove” pšenice ide paralelno s poviješću kroničnih bolesti i pretilosti diljem svijeta.

Naime, nova pšenica, ova koja je danas nama dostupna, nije ona ista pšenica od koje su naše (pra)bake mijesile kruh. Nova, tzv. patuljasta pšenica, Triticum aestivum, proizvod je genetske manipulacije i hibridiziranja kojima je stvorena kratka, zdepasta, tvrda, visokootporna biljka s puno većim količinama škroba i glutena nego što su imale starinske vrste pšenice. Ovo je bio potrebno učiniti iz komercijalnih razloga usmjerenih na povećanje prinosa i otpornost na bolesti, sušu i vrućinu. Čovjek najzaslužniji za razvoj patuljaste pšenice, genetičar Norman Borlaug, vjerovao je da je genetska modifikacija jedini način da se nahrane milijuni gladnih diljem svijeta, pa je za svoj angažman i postignuće osvojio i Nobelovu nagradu za mir. No kako ta nova stvar, koja do prije 50 godina nije postojala, utječe na naše zdravlje poljoprivredni znanstvenici nisu istraživali. Gladni su i dalje gladni, a zapadnim se svijetom, u kojem je pšenica stup prehrane, širi epidemija debljine i drugih modernih bolesti.

Po čemu se nova Triticum aestivum pšenica razlikuje od starinske einkorn sorte pšenice? Prva velika razlika je u tome da nova pšenica sadrži vrlo visoke razine super brzog škroba pod nazivom amilopektin A, koji je zapravo štetniji nego šećer. Taj se škrob takvom brzinom razgrađuje u osnovne molekule – glukozu, da kruh od cjelovitog pšeničnog brašna podiže razinu šećera u krvi više nego ijedna druga namirnica, više nego šećer sâm. Ovaj glukozno-inzulinski tobogan dovodi do inzulinske rezistencije, metaboličkog sindroma, kroničnog umora, dijabetesa, trbušne debljine i mnogih drugih poremećaja zdravlja.

Nova patuljasta pšenica sadrži i novi modificirani gluten koji pridonosi stvaranju upala u tijelu. Gluten je onaj ljepljivi protein u pšenici koji čini da kruh može narasti a pekarske proizvode čini izdašnima, mekanima i primamljivima. Stara einkorn pšenica ima najjednostavniji genetski kôd sastavljen od samo četrnaest kromosoma koji kodiraju za mali broj proteina glutena, za koje je manje vjerojatno da će izazvati celijakiju, upalu i preosjetljivost. Nova patuljasta pšenica genetski je kompleksnija jer sadrži četrdesetdva kromosoma i proizvodi mnoštvo različitih proteina glutena, uključujući i one koji vjerojatnije dovode do celijakije, upale, preosjetljivosti i bolesti izazvanih imunološkom reakcijom organizma.

Pšenica sadrži i opijate – supstance koje izazivaju ovisnost i dovode do prejedanja. Proteini iz pšenice se u probavnom sustavu razgrađuju na polipeptide – tzv. egzorfine – koji iz krvotoka prelaze krvno-moždanu barijeru i djeluju na receptore u mozgu kao opijati, stvarajući osjećaj trenutnog kratkotrajnog zadovoljstva i neodoljivu želje za još, kao kod konzumiranja droge. Ovi polipeptidi se još nazivaju gluteomorfini ili ”morfiju srodni spojevi iz glutena”, jer se u mozgu vezuju za moždani receptor za morfij, isti onaj za koji se vezuju i opijati. Pšenica je dakle namirnica s vrlo snažnim djelovanjem na živčani sustav i može izazvati mnogostruke probleme, od ovisničke potrebe za hranom i prejedanja, do neuroloških bolesti i poremećaja ponašanja. Pšenica je i glavni uzročnik debljine zbog svog stimulativnog djelovanja na apetit, pa kad se jednom riješite pšenice, osigurali ste put prema vitkoj liniji i mršavljenju bez gladovanja.

Svjedočeći tisućama slučajeva pacijenata koji su odustajući od pšenice povratili zdravlje, dr. William Davis napravio je najveće istraživanje po pitanju djelovanja pšenice na ljudsko zdravlje i stoga je ova knjiga obavezno štivo za svakoga tko je imalo zainteresiran za prehranu i zdravlje. Bilo da vas muči pretilost, metabolički sindrom, visoki trigliceridi u krvi, sitne čestice LDL kolesterola, dijabetes, bolesti jetre, autoimune bolesti, neurološki poremećaji, demencija, nutritivna deficijencija (npr anemija), osteoporoza, bolovi u zglobovima, probavne tegobe ili kožne bolesti kao psorijaza, akne i dermatitis, u knjizi ćete naći poveznicu s pšenicom. Ako ste i potpuno zdravi, ipak će vas zanimati kako usporiti starenje i zadržati lijepu kožu, visoku razinu energije i vitalnost u svim razdobljima života.

”Unatoč dramatičnim promjenama u genetskoj strukturi pšenice i drugih usjeva, na novostvorenim genetskim sojevima nije provedeno nijedno istraživanje o tome jesu li sigurni za zdravlje životinja ili ljudi. Nastojanja da se povećaju prinosi bila su toliko intenzivna, biljni genetičari bili su toliko sigurni da hibridizacijom nastaju proizvodi sigurni za ljudsku prehranu, problem gladi u svijetu bio je toliko hitan, da su spomenuti proizvodi poljoprivrednih istraživanja ubačeni u lanac ljudske prehrane a da se pritom nije vodilo računa o tome koliko su sigurni za ljude.”

Ova stvar danas čini preko 70% sadržaja naših obroka. Cjelovita ili necjelovita, pšenica je jedna od najgorih pošasti moderne prehrane. Možda se na prvu čini teško zamisliti život bez kruha, tjestenine i pekarskih proizvoda, ali vjerujte, lakše je nego što se čini jer postoji zdravija i ukusnija alternativa. Pšenični trbuh nudi, između ostalog, i plan jelovnika, recepte i praktične savjete kako najlakše sprovesti promjenu prehrane. Neka vam ova knjiga bude inspiracija i priručnik za jedan sretniji, zdraviji, i vitalniji život bez pšenice!---

Podaci o knjizi:

• 294 stranice, dimenzije 15×23 cm
• meki uvez
• Izdavač Jesenski i Turk
• Tisak Znanje Zagreb
• ISBN 978-953-222-772-7
• Cijena 149,00 kn

Klikom ovdje naruči knjigu Pšenični trbuh

Događanja na Interliberu

Dragi ljubitelji Interlibera! 

I ove godine možete na Interliberu nabaviti moje knjige po sniženoj cijeni. Istine i laži o hrani, Prva hrvatska LCHF kuharica kao i knjiga U šumi Denisa Delogu izložene su u paviljonu 6 na štandu Naklade Nika, štand 9a i 5e. 

U petak i subotu ću i ja biti na Interliberu. Petak poslijepodne i subotu prijepodne naći ćete me na štandu Naklade Nika, gdje ću vam rado potpisati kupljenje knjige i ako ne bude gužve odgovoriti na vaša pitanja. 

Ako želite upoznati Denisa Delogu, autora knjige U šumi, Denis će odgovarati na vaša pitanja i potpisivati knjige u petak poslijepodne na istom štandu - Naklade Nika.

U subotu dođite na promociju nove knjige Pšenični trbuh - čuvene knjige doktora Williama Davisa Wheat Belly, broj 1 liste najprodavanijih knjiga New York Timesa, koja je sada dostupna u hrvatskom prijevodu u nakladi Jesenski i Turk. 

Promocija će se održati u paviljonu 6 na pozornici u 14 sati. O knjizi ćemo govoriti Momir Oljača, urednik knjige i ja, a nakon promocije nastavljamo druženje, diskusiju i potpisivanje knjiga u paviljonu 5 na štandu naklade Jesenski i Turk (štand 4d).

Veselim se susretima!

Vezano za objavu koja je jučer preplavila internet o štetnosti crvenog mesa i mesnih prerađevina

Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je potrošnju crvenog mesa kao "vjerojatno kancerogenu za ljude, na temelju ograničenih dokaza da konzumacija crvenog mesa uzrokuje rak kod ljudi" te proglasila procesirano meso kao "kancerogeno za ljude, na temelju dovoljno dokaza da konzumacija procesiranog mesa uzrokuje rak debelog crijeva." 

Stručnjaci su zaključili da "svakih 50 grama mesnih prerađevina dnevno povećava rizik od raka debelog crijeva za 18%". 

Prvo treba znati da kad se kaže da je nešto znanstveno dokazano, to nažalost nije uvijek tako. Pitanja koja između ostalog treba postaviti su: tko stoji iza studije (tko plaća njezino provođenje), koji rezultati se očekuju i zašto, o kojoj vrsti istraživanja se radi, koje metode i analize su korištene, kako su rezultati protumačeni itd. Recimo da imate dvije grupe ispitanika, jedna jede više mesa i ima visoku stopu nekog oboljenja, a druga jede manje mesa i ima manju stopu istog oboljenja. Treba znati da ovo dvoje nije u uzročno posljedničnoj vezi, kako se to često prikazuje, odnosno korelacija ne znači uzročnost. Skoro je nemoguće ispitati utjecaj jedne namirnice na zdravlje (u ovom slučaju 50 g mesnih prerađevina dnevno) jer postoje i mnogi drugi faktori koji će utjecati na rezultat, kao što su druge prehrambene navike i životni uvjeti ispitanika. 

Ako u skupini gdje se jede više mesa ljudi također više puše, ne jedu povrće, jedu više nezdrave procesirane hrane, više ih je pretilih i manje ih se bavi tjelesnom aktivnošću, dok u drugoj skupini gdje se jede manje mesa ljudi također jedu više svježih namirnica, ne puše, ne jedu prerađevine, bave se tjelesnom aktivnošću i nisu pretili - što mislite u kojoj skupini će biti više oboljenja? Zašto, zbog jedenja ili nejedenja mesa, ili zbog drugih faktora koji u studiji nisu uzeti u obzir? Razumijete? 

Drugi nedostatak ovakvih istraživanja je taj što se ljude pita što su jeli u nekom proteklom periodu. To nije pouzdana znanstvena metoda jer ljudi se često ne sjećaju što su jeli, koliko i kada, a često i namjerno iskrivljuju rezultat. Generalno, opservacijske studije nisu pouzdane u nutricionizmu. 

Nadalje, veliki nedostatak istraživanja o utjecaju mesa na zdravlje je što se trpaju u isti koš visoko procesirane mesne prerađevine i svježe meso. Ne trebaju nam novi znanstveni dokazi da bismo znali da su prerađevine štetne upravo zato što su visoko procesirane i prepune aditiva, i to ne samo mesne nego i sve ostale prerađevine. Kao što nam ne trebaju neki posebni dokazi da je bolji i zdraviji izbor meso pašnih životinja iz slobodnog uzgoja na kojemu smo kao vrsta evoluirali, nego meso životinja iz masovnog uzgoja koje su tretirane antibioticima i hormonima i tovljene koncentratima i sojom. 

Također obratite pažnju na riječi ”vjerojatno” (kancerogeno) i ”ograničeni” (dokazi), kojih u naslovima vijesti nema. Naravno, naslov treba biti bombastičan jer je to jedan od načina da se preuveličaju nepouzdani rezultati loše znanosti. 

Ne bih više dužila… Za mene ovo nije nikakva nova vijest - i dalje sam protivnik prerađevina svih vrsta i pobornik prave hrane u njenom izvornom obliku. Dolje hrenovke i salama, živio biftek! I ne brinite, nema ništa loše u domaćem špeku kakvog su konzumirali naši djedovi i babe i doživjeli 90+ godina. Problem je onaj industrijski jer je pogrešno tretiran i prepun kancerogenih aditiva. 

Ako želite čitati više, neka to budu izvještaji pametnih i neovisnih stručnjaka koji razumiju što je loša znanost, npr:

• Zoe Harcombe, engleska nutricionistica i autorica, vrlo ozbiljna i detaljna u svom istraživanju: World Health Organisation, meat & cancer 
• Dr. William Davis, američki kardiolog, autor bestsellera Wheat Belly: Go ahead: Eat your meat 
• Nora Gedgaudas, nutricionistica i autorica bestsellera Primal Body Primal Mind: The World Health Organization Red Meat Brouhaha 
• Dr. Ann Childers, stručnjakinja za nutricionizam i psihijatriju: The WHO and Meat
• Denise Minger (ranije na istu temu), autorica knjige Death by Food Pyramid: Will Eating Red Meat Kill You?

Susreti u mjesecu knjige i dalje...

Promocija knjige ”U šumi - Kako sam nadvladao autoimunu bolest uz pomoć Paleo prehrane i funkcionalne medicine” održat će se:

RIJEKA: četvrtak 15.10. od 18 sati u Tower centru, pokraj knjižare Algoritam Profil Mozaik; 
ZAGREB: petak 16.10. od 18 sati u knjižari Megastore u Bogovićevoj 7. 

Predavanje i predstavljanje knjige Istine i laži o hrani: 

BELIŠĆE: utorak 20.10. u 19 h, Gradska knjižnica Belišće;
OSIJEK: srijeda 21.10. u 19 h, Knjižara Nova Osijek;
STON: srijeda 28.10. u 19 h, Mjesna knjižnica Ston;
PLOČE: četvrtak 29.10. u 19 h, Narodna knjižnica Ploče;
DRNIŠ: utorak 03.11. u 19 h, Narodna knjižnica Drniš;
OMIŠ: četvrtak 05.11. u 19 h, Narodna knjižnica Omiš;


INTERLIBER: 
- petak 13.11. poslijepodne i subota 14.11. prijepodne na štandu Naklade Nika, paviljon 6 štand 9a i 5e, druženje i potpisivanje knjiga; 
- subota 14.11. Promocija knjige “Pšenični trbuh” dr. Williama Davisa u 14 h na pozornici u paviljonu 6, nastavak (druženje i potpisivanje knjiga) u paviljonu 5 na štandu 4d Jesenski i Turk.

ZADAR: četvrtak 26.11. u 18 h, Gradska knjižnica Zadar; 
SPLIT: predavanje 01.12. u 18 h, Sveučilišna knjižnica u Splitu.

Onda, gdje se vidimo?

Nova knjiga i promocija: U ŠUMI - Kako sam nadvladao autoimunu bolest uz pomoć Paleo prehrane i funkcionalne medicine

Izuzetno me veseli što mogu najaviti novu knjigu u izdanju Tragom Šibenik: U ŠUMI, autora Denisa Delogu. Podnaslov je ”Kako sam nadvladao autoimunu bolest uz pomoć Paleo prehrane i funkcionalne medicine”.

”U šumi” je osobna, vrlo intimna priča o vlastitom iskustvu autora od dijagnoze teške autoimune bolesti – multiple skleroze – do iscjeljenja. Denis Delogu je kroz teške ekonomske i zdravstvene krize pronašao put mimo neadekvatnog zdravstvenog sustava i vratio svoj društveni i zdravstveni život u normalu, unatoč lošim prognozama uvriježenim za njegovu dijagnozu. U šumi podataka i informacija ne-personaliziranog zdravstvenog sustava, gdje je svaki čovjek sveden na gotovo samo broj, pronašao je vlastiti put do tjelesnog i duhovnog zacjeljenja. 

Iz ove knjige saznat ćete kako je zapanjujuća moć prehrane i što se sve može postići promjenama prehrambenih i životnih navika. Ovo je priča nad kojom ćete plakati i smijati se, priča koja će vam obogatiti i oplemeniti život, koja će vas inspirirati da i sami učinite promjene i preuzmete kontrolu nad svojim zdravljem u vlastite ruke.

Pozivam vas da dođete na promociju i druženje u Rijeci i Zagrebu! Knjigu ćemo predstaviti autor i ja kroz razgovor s dr. Silvijom Zec Sambol – liječnicom integrativne medicine. Ulaz je slobodan.

• Rijeka: četvrtak 15.10. od 18 sati u prostorijama knjižare Algoritam Profil Mozaik u Tower centru (ako ste na FB prijavite dolazak ovdje);

• Zagreb: petak 16.10. od 18 sati u knjižari Algoritam Profil Mozaik – Megastore u Bogovićevoj 7 (ako ste na FB prijavite dolazak ovdje).

Informacije o knjizi:

144 stranice, dimenzije 14,8×21 cm

meki uvez

Izdavač TRAGOM Šibenik

Tisak Denona Zagreb

ISBN 978-953-57637-2-7  

Cijena 99,00 kn

Knjiga je u slobodnoj prodaji od 15.10.2015. po cijeni od 99 kn. Za ranije narudžbe u pretplati vrijedi promotivna cijena od 79 kn. Naručite na e-mail info@tragom.hr

Baza zdrave piramide prehrane je povrće

Vrlo je malo toga oko čega bi se svi stručnjaci po pitanju prehrane mogli složiti. Ne slažemo po pitanjima koliko masnoća trebamo jesti i koje vrste masnoća su zdrave, je li bolji maslac ili margarin, koliko ugljikohidrata nam je potrebno i koje vrste ugljikohidrata su zdrave, jesu li žitarice zdrave ili nisu, trebamo li ih uopće jesti ili ne, je li gluten zaista veliki problem za zdravlje ili nije, je li meso zdravo ili nije, koliko jaja smijemo jesti, je li čovjek mesojed ili biljojed ili svejed, treba li hranu kuhati ili jesti samo sirovu… popis bi se mogao nastaviti. Čak se ne slažemo ni oko toga je li zdravo jesti voće i u kojim količinama.

Nevjerojatno zar ne?

No ipak, ima jedna stvar oko koje se slažemo svi: povrće je zdravo i trebamo ga jesti u većim količinama nego što to većina ljudi radi. (Drago mi je da se barem u nečemu mogu složiti s većinom.)

LCHF i Paleo prehrana ima puno blagodati, a jedna od boljih stvari je ta što se jede puno više povrća nego što to čine ljudi na standardnoj prehrani. Ono što čini volumen standardne prehrane – tjestenina, kruh, krumpir, riža, pekarski proizvodi i sl. – u Paleo LCHF prehrani je to povrće i zelenje i to je fenomenalno!

Kruh, pekarski proizvodi i tjestenina su nutritivno siromašna hrana (nema hranjivih tvari potrebnih za izgradnju i pravilno funkcioniranje organizma) a bogata kalorijama, lako razgradivim škrobom i glutenom. Zamislite kad ovo zamijenimo povrćem, koja je to blagodat za organizam. Povrće je siromašno kalorijama i siromašno ugljikohidratima, ali bogato vitaminima, mineralima, fitonutrijentima, antioksidantima i vlaknima.

Povrće je jako velika grupa namirnica i ima ga puno različitih vrsta. Kad kažemo da jedemo povrće, ne mislimo na jednu-dvije rajčice u toku dana i tri lista salate ili kupusa. Na Paleo LCHF povrće nije dekoracija na tanjuru već čini volumen obroka, naravno, uz dovoljno prirodnih zdravih masnoća koje daju sitost. Treba voditi računa da jedemo različito povrće i zelenje, najbolje prema sezoni. Ovo povrće znam nabrojati, ali sigurno ga ima još i puno više: 

artičoka
batat
blitva
brokula
bundeve
celer
cikla
cvjetača
češnjak
čičoka
daikon (bijela rotkva)
endivija
kelj
korabica
koromač
krastavci
kupus bijeli
kupus crveni
ljutika
luk bijeli
luk crveni
luk mladi
maslačak
masline
matovilac
mrkva
paprika
pastrnjak
patlidžan
poriluk
potočarka
prokulica
radič
rajčica
raštika
repa bijela
rikula (riga)
romanesco (šenon)
rotkva crna
rotkvica
salata kristalka
salata puterica
salata rimska
šparoge
špinat
tikvice
zelene mahune 

Jedite povrće uz svaki obrok, kako kuhano tako i sirovo – trebate oboje. Povrće se može jesti na stotine načina, pa evo nekih prijedloga. 

Odličan način za konzumaciju povrća je smoothie – kašasti sok iz blendera. Stavite u blender povrće, npr mladi špinat, malo kupusa, kelja ili blitve, dodajte tekuću komponentu (kefir, bademovo ili kokosovo mlijeko, te neko voće da ublaži okus gorkog povrća. U smoothie možete dodati ljekovite sastojke kao npr komadić đumbira, kurkumu, bijeli luk… Dodajte i prirodne zdrave masnoće kao mljevene bademe, orahe, avokado, žumanjak, kokosovo ulje…

Tikvice su jako popularne kao špageti umjesto tjestenine. Možete ih narezati ručno nožem ili na spiralizator. Tako narezane ”špagete” možete prokuhati par sekundi u kipućoj vodi, ili baciti na tavu s maslacem, sve to vrlo kratko, ili ih možete jesti sirove. Uz špagete od tikvica pripremite umak po želji, to može biti bolognese, milanese, umak od vrhnja i sira, umak od maslaca, pancete i žumanjka ili što god drugo vam padne na pamet.

Tikvice ili patliđane možete izdubiti po sredini pa puniti bolognese umakom, posuti ribanim sirom pa zapeći u pećnici, ili napravite musaku, na redove. Ovo povrće je odlično i pečeno, poprženo na tavi ili na grilu. Poprženi patliđan je odlična podloga za pizzu. 

Od cvjetače napravite ”rižu” – izribajte cvjetaču na krupno i bacite malo na tavu s maslacem. Jedite kao rižu uz jela od mesa ili ribe, gulaš, brudet, tingul i slično. Ili napravite pire kao što biste ga napravili od krumpira. Povrće se malo prokuha, pa se zgnječi viljuškom i doda sol, maslac i začini po želji. Isto možete učiniti od brokule, korabe ili pastrnjaka. Ili napravite zapečenac sa sirom – cvjetaču malo prokuhajte, poslažite na pleh, posolite i dodajte začine po želji pa prelijte jajima i vrhnjem i zapecite.

Bundeve su odlične za slana i slatka jela, pečene, pržene, dinstane, u juhi, u kolaču i sladoledu. Ja je najčešće spremam pečenu: raspolovim je i uklonim sjemenke. Narežem je na komade, stavim u pleh, dodam sol, papar, ružmarin i maslinovo ulje. Pečem 20-tak minuta, probam viljuškom kad je mekana. Ne pečem predugo jer ne volim kad se raspada. Koru gulim kad je pečena.

Mrkvu, ciklu i crnu rotkvu jedite sirove naribane na salatu. Može i slatka verzija, s naribanom jabukom i posuto cimetom. Naribanu mrkvu ili tikvicu dodajte u kruhove i kolače. 

Ja sam cijelo ljeto jela sataraš i još mi nije dosadio. Popržim luk i dvije paprike, dodam nekoliko rajčica i na kraju tikvicu. Mladog luka ako ga ima, ili slatke papričice. Dodam sol, papar, kurkumu i mediteransku mješavinu začina. Odlično paše uz meso i ribu, ali najčešće ga samo prelijem umućenim jajima s vrhnjem i pospem parmezanom – ovo je predobro. Ili napravite omlet i napunite ga satarašom i kozjim sirom.

I naravno, koristite povrće za juhe. Skuhajte povrće ili zelenje, dodajte maslaca, maslinovog ulja, začine i izmiksajte štapnih mikserom. Ovo uz dva kuhana jaja može biti odličan ručak.

Torta od pečenih paprika i tikvica, sa svježim sirom i pancetom, prokulice s pancetom, popečci od jaja, sira i naribanog povrća, gljive sa vrhnjem, čips od kelja, pita od špinata, pizza s podlogom od cvjetače… nađite načine, nađite recepte i jedite povrće!

Pročitajte još: Povrće - neizostavan dio prehrane

Priča u kojoj će se mnogi prepoznati: od dijabetesa, povišene masnoće, medicinske dijete, bolova u leđima i tableta za smirenje - do LCHF

Vjerujem da će se mnogi prepoznati u ovoj priči. Hvala Marijane što ste se javili i odlučili podijeliti svoje iskustvo s drugima.

– Ja sam čovjek u svojoj 49-oj godini. Hrani nikada nisam pridavao neku osobitu pažnju, dapače, desetljećima sam živio stihijski i nisam po cijeli dan ništa jeo, a zatim bih se “natovario” navečer i, kao da sam drogiran, hipnotički zaspao, često u nekom nemogućem položaju na dvosjedu pred TV-om.

Bio sam siguran da sam relativno zdrav, a sve eventualne promjene koje bi mi se dešavale kao što su gojaznost oko pasa, učestalije mokrenje, nedostatak sline u ustima, gastritis koji je naveo moju doktoricu da mi zauvijek prepiše Xanax 1 mg nakon svih mogućih pregleda i tome slično, pripisivao sam jednostavno svom “datumu proizvodnje”.

Osim toga, smatrao sam da ono što pojedem ili da ono što izaberem kada sam se nalazio u mogućnosti da biram, jedem i biram dobro – naravno prema poznatim smjernicama, te da mi na taj način, “pravilnim izborom namirnica”, ništa organizmu ne može nauditi.

Kao što je bilo i za očekivati, nisam uopće bio u pravu. Štoviše, zbog svog uvjerenja da sam super zdrav, sve češće sam si dozvoljavao jesti brzu hranu i pri tome nisam niti primjećivao da je to postalo prečesto da bih to i dalje nazivao “jednom tjedno”. Činjenica je da moja radna okolina i dalje upravo tako jede, a odnos naše bliske okoline prema hrani nekako automatski bitno utječe i na naš vlastiti odnos prema hrani, jer sve izvan toga počnemo smatrati nenormalnim ponašanjem.

Uglavnom, potkraj veljače, nakon trodnevnog jačeg stresnog perioda na poslu, jednog jutra sam osjetio takvu snažnu suhoću u ustima da sam zamolio kolegicu dijabetičarku tipa 1 na poslu da mi izmjeri šećer – bio je 17.6. Dva sata nakon što sam nešto pojeo izmjerio sam ga ponovno i, kako je tada bio 14, nazvao svoju doktoricu. I tu počinju moje drame.

Nalaz krvi pokazao je visoke vrijednosti hemoglobina, ukupnog kolesterola, triglicerida i LDL kolesterola, HDL mi je bio granično dobar, a funkcija bubrega i jetre u redu, odnosno ustanovljeno je da oboje “radi”. Doktorica me je odmah stavila na Gluformin i Statex, dala mi jelovnik za dijabetičare od 1500 kalorija dnevno, glukometar i dnevnik za upisivanje izmjerenih vrijednosti šećera. Također me je obavijestila da sam dijabetičar tipa 2 i da se to ne može izliječiti, samo staviti pod kontrolu.

Uopće ne trpim niti pomisao da sam bolestan, pa me to poprilično dotuklo, tim više što u mojoj obitelji dijabetesa nije bilo osim kod tatine najstarije sestre i jedne njene pretile kćeri. U svakom slučaju, to me ponukalo na to da se striktno pridržavam tog jelovnika od 1500 kalorija dnevno. Pažljivo sam ga iščitao, uhvatio njegovu logiku i smisao, i shvatio da neću moći to provoditi kuhajući prema ponuđenim, prekompliciranim receptima. Krenuo sam sa svojim, prilagođenim stilom: 6 obroka dnevno, s tim da su 2 međuobroka zapravo po jedna voćka, a obrok prije spavanja ”light” mliječni napitak.

Munjevito sam uhvatio naporni ritam svakodnevnog kuhanja popriličnih količina povrća, te se striktno držao uputa o tome da niti u jednom obroku ne bude više od 8 dag krtog mesa, više od 2 žlice kuhanih cjelovitih žitarica i više od jedne žlice maslinovog ili repičinog ulja.Tako sam se hranio puna 3 mjeseca, nadopunjavajući prehranu chia sjemenkama, ”light” svježim sirom, ”light” kefirom i malom dnevnom količinom preporučenih orašastih plodova, ne više od 7 badema npr. i to u jutarnjoj kašici, odnosno doručku koji se sastojao od zobenih pahuljica s tim dodacima.

Kile i masti su se s mene vrlo brzo počele topiti, pa sam već nakon mjesec dana imao čisto zadovoljavajući nalaz krvi, ali je doktorica sugerirala da nastavim s takvom prehranom jer, kako je rekla, “što god da radite, radite dobro i nemojte mijenjati, ali za pravi nalaz krvi mora proteći još najmanje 3 mjeseca”.

Dobro, nije da mi nije bilo naporno, ali nekako ću i to izdržati, rekao sam sam sebi. Naime, ono što nisam tada rekao doktorici, jer nije imala vremena saslušati što konkretno jedem, je da me jako bole leđa i da mi je teško kuhati cijelo popodne svakoga dana. U sljedeća 2 mjeseca odnosno do kraja svibnja bol u leđima postala je toliko nesnosna da sam kuhao na način da sam se, nakon svake pojedine kuhinjske aktivnosti od 5 minuta, morao prileći na najmanje 15 minuta pa tek onda nastaviti s kuhanjem, jer naprosto nisam mogao stajati dulje od 5 minuta!

Naravno da sam, sluđen od bolova, bio jednom i kod doktorice, ali ona mi je samo htjela propisati neke jake tablete protiv bolova! To mi uopće nije bilo prihvatljivo jer, ako se ispravno hranim, što će mi tablete protiv bolova, da mi unište crijevnu floru? Gluformin i Statex nisam isto tako htio piti nakon prve, inicijalne terapije, naročito Statex kad sam pročitao da bi taj lijek trebalo piti cijeloga života!

Bio sam na 100 muka, bolovi nisu prestajali nego su sada postajali sve jači i leđa su me otkidala od jutra do navečer svakoga dana, jedini trenutak mira bilo je 6 sati noćnog sna u ležećem položaju. Dobronamjernici su mi govorili da bih trebao općenito malo više jesti ili pojačati količinu tog maslinovog i tog repičinog ulja (“kad već ništa drugo ne smiješ”), ali to su bila nestručna i ničim potkrijepljena laička mišljenja.

Stao sam čitati sve i sva po Internetu i tako sam nekako potkraj svibnja nabasao i na Vaš blog “Istine i laži o hrani”. Potpuno iskreno ću Vam reći da je moja prva reakcija bila da ste Vi neka fanatična luđakinja koja ljudima preporučuje da jedu svinjsku mast, užas! Malo po malo, iščitavajući članak po članak na blogu, došao sam do zaključka da će biti najbolje da si ja u knjižnici posudim Vašu knjigu pa da je kompletno pročitam i o tome zauzmem nekakav konkretniji stav, s obzirom na moje godine možete i sami zaključiti da sam skloniji čitanju knjiga nego klikanju po blogovima i buljenju u osvijetljeni ekran.

Knjiga me je zapanjila!

Cijeli život, pa i nastavno, varaju nas pričama o blagotvornosti žitarica, a sada ovo?

Nakon prvotnog oduševljenja, koliko god ono veliko bilo, i dalje me progonila latentna skepsa prema pročitanom, međutim rekao sam si jednostavno “Što imaš za izgubiti, ako te prestanu boliti leđa – to je već puno samo po sebi, a ako skori nalaz krvi pokaže dobre rezultate, bar ćeš stvarno dokazati da li je žena u pravu ili nije i jesi li ti stvarno bolestan ili nisi”.

Točno 1. lipnja samoinicijativno sam prešao na LCHF prehranu, što mi nije predstavljalo neki preveliki problem, naime: izbacio sam one 4 žlice cjelovitih žitarica dnevno iz prehrane, povećao količinu mesa s 8 dag na cca 15 dag, što je zapravo normalna porcija mesa u jednom obroku, od prijateljice sam dobio na poklon 2 kg svinjske masti i kefirna zrnca, nabavio sam teglicu guščje masti, u Samoboru na mljekomatu (jer ja stanujem u Svetoj Nedelji), počeo kupovati sirovo, nepasterizirano mlijeko, počeo nabavljati kokošja jaja slobodnih koka u Svetoj Nedelji, uključio sam se u GSR Vestigium na Vrbanima, počeo paziti na to da kupujem samo masnije meso s kožom i kostima, te da juhu kuham od kosti s koštanom srži.

Stanje ketoze sam osjetio po (ponovljenoj) jakoj suhoći u ustima, no šećer mi je bio nizak, ali i po promjeni mokraće, međutim o tome Vam neću previše pisati jer, kada čovjek počne osluškivati svoj organizam, doživljava konstantno takve sitne drame i otkrivenja svakoga dana da tim sitnim spoznajama nema kraja! Ono što je važno, to ću Vam napisati: već nakon tjedan dana jači simptomi ketoznog stanja su zapravo prošli, a mene su prestala boliti leđa!

8. lipnja sam odlučio prestati piti Xanax 1 mg, jer sam pročitao da LCHF pridonosi i zdravlju i jačanju nervnog sustava. Ovo se pokazalo 100% točnim, naime, za alprazolam će vam svi liječnici jednoglasno reći da naglo skidanje s njega prouzrokuje tešku apscinencijsku krizu, pa čak i mogući prekid rada srca i smrt. Nemojte misliti da nisam probao i prije, u vrijeme kada sam bio na onoj nezdravoj svakodnevici, međutim apscinencijska kriza je tada bila toliko jaka da se nisam usudio voziti auto, a stvarnost oko mene izgledala mi je potpuno nestvarno, kao svijet Walta Disneya!

Ovoga puta nije bilo ničeg od toga, moj organizam reagirao je kao da u njemu nikada nije niti bilo alprazolama i ja na taj lijek od tada do danas niti u jednom trenutku (osim ovog sada) nisam niti pomislio! Također nisam postao niti nervozniji prema okolini, upravo suprotno, od nove prehrane danas sam puno snošljiviji nego što sam ikada bio! Druge pozitivne promjene su mnogobrojne, od čiste i prekrasne kože pa do ponovnog vraćanja osjećaja gladi kojeg se također više nisam niti sjećao, sve postupno ali dostižno.

Preostao je još samo posljednji, krunski test: vađenje krvi. Naime, bez obzira na sve već nabrojene dobrobiti ove prehrane, čovjek kojem su već ranije bile ustanovljene zdravstvene tegobe nekako ne vjeruje u potpunosti da se možda ipak ne radi samo o subjektivnoj reakciji organizma (ili mozga), te da nije u organizmu došlo do nekog sasvim drukčijeg poremećaja ili bolesnog stanja. No, to će utvrditi nalaz krvi i urina.

S doktoricom nisam previše razgovarao, pitala me koliko sam smršavio jer je vidjela da me “pola fali”, pa sam joj rekao ono što je činjenica, u 3 mjeseca s “njenom” prehranom skinuo sam 18.5 kg. Nisam joj rekao da me je tada bilo strah dalje nastaviti tu prehranu jer sam i dalje gubio na težini čak 2 kg u tjedan dana, a leđa su me otkidala! Ona me je pitala da li i dalje imam učestala mokrenja, imam, rekoh, ali danas mislim da je riječ o mom psihičkom stanju – ona je, to sam shvatio kasnije, bila sigurna da bolujem od hipotireoze.

Poslala me je da vadim krv “na lipide”, a nije mi uopće rekla da 3 dana prije takvog vađenja krvi moram prestati jesti sve vrste masti i ulja. To mi je rekla tek laborantica u Samoboru kad mi je vadila krv, pa sam bio uvjeren da će mi lipidi biti katastrofa jer bez 2 dobre žlice svinjske masti ili maslaca nije bilo nijednog dana. Kada sam odmah sutra ujutro došao do doktorice da mi pročita nalaz, ona je, gotovo oduševljeno, nekoliko puta uzastopce uskliknula “Pa vama je hormon štitnjače ODLIČAN!!!” Dakle, LDL jest malo povišen, on je 4.6, međutim HDL je 1.7, a trigliceridi su 1.3, pa je takav rezultat zapravo odličan! Svakako nije za liječenje, kaže ona.

Pored činjenice da se ja danas osjećam normalno i kudikamo bolje nego što sam se ikada osjećao, da me ne bole leđa, da mogu neprekidno stajati na nogama 3, 4 sata u kuhinji svakoga dana, da imam energije i snage bezgranično mnogo i da mi više ništa nije teško napraviti, ja sam zapravo drugi čovjek u odnosu na ono što sam bio.

Ako to uopće jest negativna popratna pojava, za svoju okolinu koja me pozna kao “simpatičnog bucka”, ja danas izgledam kao strašilo, vješalica i tome slično, a moja uža obitelj na mene gleda kao na teškog bolesnika. Tome, na žalost, nema pomoći, jer je ovdje riječ o društvenom poremećaju percepcije zbog kojeg se u našem društvu zdravim percipira samo muškarac koji ima masu, a kako ja po svojoj prirodnoj konstituciji nisam neki mišićavko, izgledam svima “slabo”. Oni ne mogu shvatiti da sam zapravo jači nego ikad, ali to me niti ne zanima niti ne zabrinjava previše, dokazi su tu.

Zbog svega opisanog osjećam veliku želju da Vam se puno zahvalim. Ono što ste Vi za mene učinili Vašom knjigom “Istine i laži o hrani”, to je nešto najveće što sam ikada dobio od bilo koje knjige do sada, jer zdravlje se ne može ničim dovoljno zahvaliti!

S najdubljim poštovanjem,

Marijan Jambrović

LCHF - kako prilagoditi jelovnik za mršavljenje

Najjednostavniji, najprirodniji i najučinkovitiji način za skidanje kilograma je ketogena dijeta ili strogi LCHF jer prirodno smanjuje apetit i osjećaj gladi.

Ako ste ozbiljni u namjeri da se zauvijek riješite suvišnih kilograma, tada prvi cilj treba biti ZAUZDAVANJE APETITA, jer ako u tome ne uspijete, kad-tad ćete prekinuti dijetu i vratiti se starim navikama. Kada uz LCHF dijetu zauzdate apetit, količina hrane i učestalost obroka se spontano smanjuju, bez nekog posebnog nastojanja. Je li vam lakše jesti manje zato što se suzdržavate, odričete i gladujete ili je lakše jesti manje zato što niste gladni, što vam se ne jede i što ne mislite na hranu? U tome je velika, velika razlika i jedan zaista oslobađajući osjećaj.

Najbolji način za zauzdavanje apetita je ketogena dijeta ili strogi LCHF, odnosno LCHF s unosom od oko 30-40 grama ugljikohidrata dnevno.

Jelovnik za one koji tek počinju sa LCHF i za one koji su već duže na ovoj prehrani nije isti. Prvo vrijeme se jede više i češće, dok se tijelo ne adaptira na keto i masni pogon. Ovo može potrajati par tjedana. U tom periodu ne trebate se ograničavati s količinom hrane, ali je vrlo važno da birate namirnice.

Nakon par tjedana osjetit ćete da više niste tako često gladni i primjetit ćete da ste siti s manjom količinom hrane. Obratite pažnju na to, slušajte svoje tijelo, jer je to vrlo bitno ako želite imati rezultate. Jesti nešto samo zato što je na listi ”dozvoljeno” i grickati između obroka i onda kad niste gladni – ne funkcionira ako želite skidati kilograme. Iako na LCHF ne računamo kalorije, ipak je u konačnici važna količina hrane koju unosimo u organizam. Ako jedete previše, tijelo jednostavno nema razloga sagorijevati nataložene masnoće, bez obzira bili u ketozi ili ne.

Zapravo se sve svodi na dobro staro: ”jedite kad ste gladni i prestanite jesti kad više niste gladni i nemojte se prejesti”. Drugim riječima: ne jedite ako niste gladni. Dakle, ako ste na početku gladni 5 puta dnevno, jedite 5 puta dnevno, ali neka obroci budu LCHF. Držite se konkretne, kod kuće pripremljene hrane i izbjegavajte stvari za grickanje tipa bademe i sireve, jer to zna vući na još tako da se pojede puno više nego što vam treba. Kad nakon par tjedana osjetite da vam se apetit stabilizira, da više niste toliko često gladni – poslušajte tijelo. Ako će vam tada biti dovoljna dva obroka dnevno, odlično, neka budu dva obroka. Nije istina da moramo jesti 5 ili 6 puta dnevno. Ono što je bitno je da kad jedemo, to bude prava, nutritivno bogata hrana a ne nutritivno siromašne prerađevine prepune kemijskih aditiva.

Doručak može biti nešto od navedenog, ali slobodno prilagodite sebi, sve je okej dok birate LCHF namirnice.

Počnite dan mlakom limunadom.

- Jaja na razne načine, sa ili bez suhog mesa/domaće kobasice, omlet s gljivama i povrćem, jaja s avokadom i sl.;

- LCHF kruh od dozvoljenih sastojaka s maslacem, kajmakom, pancetom ili domaćom jetrenom paštetom;

- Ako ujutro volite kašice, možete je napraviti od kefira sa 1-2 žlice chia ili lanenih sjemenki, par žlica ribanog kokosa, s cimetom npr. Ili nasjeckajte unutra bademe, orahe, pospite suncokretovim sjemenkama, ili dodajte šumsko voće ili avokado;

- Ako volite smoothije, ubacite u blender kefir, žumanjak, mljevene bademe, nešto povrća i šumskog voća;

- Ako ujutro niste gladni možda vam je dovoljan egg yolk cappuccino ili bulletproof kava;

- Popijte i malo kefira (domaćeg, kojeg radite s kefirnim zrncima), crijeva će vam biti zahvalna.

Ručak: sve što znate skuhati i pripremiti od mesa, ribe, povrća i dozvoljenih masnoća. To mogu biti juhe, variva, gulaši, pečeno, prženo ili grilano, lešo ili dinstano, kako god vam drago. Komad mesa, peradi ili ribe veličine vašeg dlana ili šake je umjereni unos proteina. Volumen obroku dat će povrće, a sitost će dati prirodne masnoće s kojima ste pripremali hranu. Neka jedna trećina tanjura bude protein (meso, riba) a dvije trećine povrće, uz to masnoća na kojoj ste spremali hranu ili nadodajte masnoću ako je jelo ”suho”. Npr. preko šnicle ili ribe možete dodati par žlica domaće majoneze ili umaka koji ste napravili od maslinovog ulja, maslaca, žumanjaka i začinskog bilja.

Juhe su odličan dio ručka. Lijepo pripreme želudac za probavu konkretne hrane a možete ih napraviti od svačega. Koristite često temeljac - juhu skuhanu od kostiju.

Umjesto krumpira, tjestenine, riže i drugih škrobno-glutenskih priloga, pripremajte povrće. Birajte ono s malim udjelom ugljikohidrata, kao što su blitva, špinat, tikvice, raštika, kupus, kelj, brokula, patlidžan, krastavci, zelena salata, rotkvice itd.

Ako ste u vrijeme ručka na poslu i ne možete kuhati, snađite se drugačije i ponesite nešto od kuće. Ako radite do kasno poslijepodne, onda vam je vjerojatno glavni kuhani obrok već u vrijeme večere. U tom slučaju možete kad kuhate obrok, ostaviti jednu porciju za ponijeti sutradan na posao.

Večera: ako ste jeli kuhani ručak, za večeru možete pojesti što vam je ostalo od ručka. Ili napravite veliku salatu i narežite malo sira i pancete. Ili napravite neko brzo jelo s jajima, popečke s tikvicama ili palačinku od dozvoljenih sastojaka. Ili pojedite kefir sa sjemenkama.

– Ali koliko pojesti, gdje su količine? – pitat će oni naviknuti na instant dijete. Odgovor je gore – jedite dok ne osjetite da više niste gladni, bez da se prejedete. To je individualno i ovisi u kojoj ste fazi, jeste li na šećernom ili masnom pogonu, koliko ste krupni ili sitni, koliko se trošite itd. Pratite slijedeće smjernice i nećete pogriješiti: 

Povrće: sačinjava volumen obroka, a trebate ga i zbog drugih stvari: vitamina, minerala i raznih fitonutrijenata, te zbog vlakana kojima hranite svoje crijevne bakterije. Nemojte preskakati povrće i nemojte se bojati ugljikohidrata u njemu, jer ih ono nema puno. Npr. 300 grama tikvica ima 7,5 g UH, 300 grama zelene salate 3 g UH, 300 grama blitve ima 4,5 g UH i 300 grama krastavaca 4,5 g UH. Dakle slobodno jedite kilogram povrća dnevno, nećete preći 20 g UH (pogledajte malo u tablice sadržaj UH).

Meso, perad, riba, divljač: jedite kao obično, najmanje za jedan obrok u danu, a može i za dva obroka, porciju veličine dlana ili šake vlastite ruke, to je umjerena količina. Ribu jedite 2-3 puta tjedno.

Iznutrice: jedite 1-2 puta tjedno, kako biste nadomjestili vitamine i minerale u lako dostupnom obliku.

Jaja: možete jesti svakodnevno. Ne brinite, od jaja vam se neće podignuti kolesterol, niti će vam se začepiti krvne žile. Ali, to već sigurno znate kad ste krenuli s LCHF.

Orašasti plodovi i sjemenke: jedna mala šalica od crne kave dnevno (1 dl) ili jedna vlastita šaka. Da li ćete ih pojesti onako ili samljevene u smoothiju ili u kruhu, izaberite sami.

Voće: šumsko (bobičasto) voće 2-3 puta tjedno po jedna šalica (od 2,3 dl, ona za cappuccino). Limun svaki dan. Za ostalo voće se strpite dok skidate kilograme, neće to dugo trajati. Kad postignete željenu tjelesnu težinu moći ćete jesti voće.

Mliječni proizvodi: vrlo umjereno, što manje to bolje. Tu i tamo po koja šnita tvrdog sira (ne svaki dan), punomasno kiselo vrhnje ili mileram po koja žlica u pripremi hrane (npr. musaka s tikvicama, složenci od povrća i sl.) ali ga nemojte jesti onako. 

Mlijeko izbacite u potpunosti! Iako ima malo ugljikohidrata, jako diže inzulin. Ako morate zabijeliti kavu, dodajte malu žličicu vrhnja za šlag (samo od mliječne masti kao što je npr. Zbregov, nikakvi Hula, Hopla i slični šlagovi od biljnih masti sa šećerom), ali i ovoga vrlo malo jer kupovna vrhnja sadrže karagene koji su štetni. Najbolji izbor je egg milk za kavu (žumanjak, žlicu maslaca i žlicu kokosovog ulja izmiksajte s malo vruće vode i to vam je najbolje mlijeko za kavu). 

Kefir slobodno uzimajte, ali samo onaj iz kućne radinosti kojeg radite uz pomoć kefirnih zrnaca. S kupovnim jogurtima se strpite dok ne smršavite, poslije ćete ih moći konzumirati. Dakle s mliječnim vrlo štedljivo, ali kefir i maslac su okej.

Masnoće: slobodno koristite maslac, maslinovo ulje, svinjsku mast za pripremu hrane. I druge životinjske masti su okej, kao pačja, gušća i kokošja mast. Kokosovo ulje je izvrsna namirnica koja čak i potiče mršavljenje.

Ne jedu se žitarice (nikakve), niti brašna žitarica, mahunarke, šećer, margarin ni industrijska ulja, industrijske prerađevine. Ponekad se možda mora posegnuti za nekom prerađevinom, pa tu i tamo može biti prihvatljiva tunjevina i sardina iz konzerve ili neka bolja šunka od cijelog komada mesa bez pojačivača okusa.

Detaljnu listu namirnica naći ćete ovdje: LCHF mršavljenje bez gladi

U prvoj fazi, nekih 2-3 tjedna, nema veze ako jedete više i češće. Bitno je birati namirnice, paziti strogo na unos ugljikohidrata, da bi vam se tijelo adaptiralo na keto i masni pogon. A onda ste na konju. Više nema gladi, dobivate priliv energije, kako tjelesne tako i mentalne i kilogrami se tope bez da gladujete. Tada će vam biti dovoljna dva konkretna obroka dnevno i jedan mini obrok, npr. ručak i večera a doručak samo egg milk kava, ili doručak i ručak a večera samo kefir, ili doručak i večera a ručak neka sitnica.

Na ketogenoj dijeti između obroka, ili kasno navečer nakon što ste večerali – gladi nema. Zaboravite ”grickanje”, jednostavno zaboravite na to. Nema veze jesu li to LCHF grickalice kao bademi, sjemenke, čvarci, sir… To sebi mogu priuštiti vitke osobe i djeca koja rastu, vi ne. Isto je i s LCHF kolačima i slasticama. Istina je da su zdravi, istina je da se od njih nećete udebljati, ali nećete ni smršaviti. Tijelo treba potrošiti svu tu silnu energiju koju unosite, plus onu koju nosite u obliku masnih naslaga oko struka. Ako baš morate pojesti LCHF kolač, onda neka to povremeno bude obrok s čašom kefira, a ne desert nakon obilatog obroka.

Ako želite ubrzati proces mršavljenja, uvedite isprekidani post IF (Intermittent fasting) ili produženi noćni post. Najlakše je to učiniti tako da izbacite doručak ili večeru, što vam je lakše, par puta tjedno. Dakle, jedete doručak i ručak i onda ništa osim vode, čaja i kave bez dodataka do sutra ujutro. Ili, ako vam je lakše preskočiti doručak, ne jedite i ne pijte ništa osim vode, čaja i kave bez dodataka do ručka, tada ručajte, navečer večerajte. Osim što pomaže mršavljenju, svaka vrsta posta ili smanjivanje unosa hrane je odlično za zdravlje i produžava život.

Pijte vodu! Ako mislite da ste između obroka gladni, vjerojatno ste samo žedni. U vodu možete dodati malo iscijeđenog limuna ili jabučnog octa, ili napravite ledeni čaj. Izbjegavajte zaslađivače, najpametnije je odviknuti se od slatkog okusa. Potreba za slatkim može značiti da ne unosite dovoljno masnoće, pa radije umjesto nečeg slatkog uzmite žličicu maslaca, smirit će vas. Potreba za jedenjem i kad nismo gladni može biti dosada ili potreba za nečim što nema veze s hranom. Pokušajte osvijestiti o čemu se radi i poraditi na tome.

Suplementi nisu potrebni zdravim ljudima. Na LCHF jedemo nutritivno bogate namirnice koje sadrže sve što nam treba. Ako ne jedete ribu redovno (2-3 puta tjedno) preporučam fermentirano ulje jetre bakalara radi esencijalnih masnih kiselina omega 3 (EPA i DHA) i vitamina D i A. Eventualno vam može nedostajati magnezija, pogotovo na početku LCHF, pa uzmite neki kvalitetniji suplement. (Situacija je drugačija kod osoba koje nisu u potpunosti zdrave, kod njih sigurno ima nedostataka vitamina i minerala, ali o tome drugi put.) 

Zaključak: Iako smatram da LCHF nije dijeta nego način prehrane, ipak moram priznati da je za mršavljenje potreban stroži režim i poštivanje nekih pravila. Ako se previše opustimo u smislu da količinski jedemo previše i prečesto i grickamo između obroka samo zato što je nešto po LCHF "dozvoljeno" - nećemo gubiti kilograme. Dakle, način prehrane za osobe s viškom kilograma i za one vitke bitno je drugačiji. No, uz LCHF dolazi do prirodnog suzbijanja apetita radi čega ne osjećamo glad i zato je LCHF jedini prirodan i održiv način za skidanje kilograma na duže staze.

Saznajte više o zdravom mršavljenju bez gladovanja iz knjige Istine i laži o hrani i pridružite se tisućama zadovoljnih osoba koje su prateći savjete iz knjige trajno izgubile suvišne kilograme, uz bitno poboljšanje zdravlja i vitalnosti.

Informacije o knjizi: Novo: revidirano i prošireno izdanje iz 2015. god.

Ovo je jedina knjiga na hrvatskom jeziku koja se argumentirano obračunava s ustaljenim predrasudama i pogrešnim uvjerenjima o prehrani. Na cjelovit i jasan način opisuje najveće probleme moderne prehrane, otkriva uzroke epidemije debljine i kroničnih bolesti, te nudi jednostavna i konkretna rješenja za regulaciju tjelesne težine i poboljšanje zdravlja.