Ponavljanje: istine i lazi o masnocama i kolesterolu

Jucer sjedim u autobusu i slusam dvije zene koje sjede ispred mene i pricaju, pa jedna kaze drugoj: znas, moji jedu samo piletinu i ribu, jer ono drugo meso je masno, a MASNO JE LOSE… i onda se ja mislim koliko nas jos puno posla ceka dok razuvjerimo sav taj svijet da nema nista lose u masnocama iz mesa i kolesterolu iz jaja. No, nakon nekoliko desetljeca agresivne propagande protiv masnoce, ova neosnovana zabluda ipak se polako ali sigurno rusi. Sa svih strana svijeta se ozbiljni ljudi, naucnici, lijecnici, novinari i drugi entuzijasti angaziraju da se ove lazi i prevare razotkriju.

Poznato je da su zasicene masnoce (iz mesa, jaja, maslaca, vrhnja i sl) i kolesterol vazne komponente zdrave stanicne membrane (ovojnica ljudskih stanica). Zasicene masnoce daju stanicnoj membrani optimalnu cvrstocu a bez kolesterola bi se milijarde nasih stanica pretvorile u zelatinoznu masu. Za razliku od visestruko nezasicenih masnoca (iz biljnih ulja) zasicene masnoce ne oksidiraju pri visokim temperaturama jer imaju vrlo stabilnu molekularnu strukturu. Usput receno, aterosklerotski plak (naslage na zilama) sastoji se uglavnom od visestruko nezasicenih masnoca (i to onih oksidiranih).

Nedovoljnim unosom zasicenih masnoca, nemoguce je dobiti dovoljno vitamina topivih u mastima (A, D, E, K). Mnostvo hranjivih tvari iz povrca ne mozemo iskoristiti bez ovih vitamina jer su oni katalizatori potrebnu za apsorpciju. Osim toga, masnoca nam osigurava dugotrajnu izdrzljivost, daje energiju i od svih makronutrijenata najdugotrajniji osjecaj sitosti.

Kolesterol je vazan za zdravo funkcioniranje mozga i stiti od depresije. Djeluje kao snazan antioksidans i cak nas stiti od raka. Bez njega nasa koza nije u stanju sintetizirati D vitamin iz suncevog svjetla. Sa premalo kolesterola nase tijelo ne moze stvarati nove stanice i dovoljno brzo obnavljati stare, sto dovodi do ubrzanog starenja. Osim sto je gradjevinski materijal za tijelo, on se u tijelu koristi za sintezu hormona koje trebamo za borbu protiv stresa i jednostavno za normalan zivot. Upravo ovo je razlog sto stres podize razinu kolesterola u krvi – jer ga trebamo vise da bi se tijelo nosilo sa povecanim zahtjevima. Stariji ljudi imaju vise kolesterola jer se za vrijeme njihovog zivotnog vijeka stvorilo vise stanicnog ostecenja u odnosu na mladje osobe – zbog toga nije pametno snizavati njihov kolesterol sa lijekovima. Usput receno, ljudi sa visim razinama kolesterola zive duze nego ljudi sa nizim razinama kolesterola!

Buduci da je kolestrol tako vrijedna tvar, proizvodnja ove komplicirane molekule u tijelu pomno je regulirana: vlastita proizvodnja se povecava kad ga kroz prehranu dobivamo premalo, te se smanjuje kad ga dobivamo dovoljno iz namirnica bogatih kolesterolom.

Pa zasto se onda toliko bojimo zasicenih masnoca i kolesterola? Zasto nam je receno da su stetni i opasni?

Prica pocinje sredinom 50-tih godina, kada je jedan covjek pod svaku cijenu zelio otkriti uzrok srcanih bolesti. Iznio je hipotezu da su zasicene masnoce i kolesterol glavni krivci. Ancel Keys se toliko zaljubio u vlastitu ideju da je ”proizveo” dokument kojim je pokazao usku korelaciju (povezanost) izmedju ukupnog unosa masnoca i smrtnosti u 6 zemalja. Zasto rijec ”proizveo”? Zato sto je u to vrijeme imao dostupne informacije iz 22 zemljem ali da je ukljucio sve zemlje, povezanosti ne bi bilo. Ali Keys i njegovi pristase vidjeli su samo ono sto su zeljeli vidjeti i rezultat istrazivanja je analiziran na nacin koji je zadovoljio njihova ocekivanja i opravdao trosak milijuna dolara novca poreznih obveznika.  Nazalost cijelo zapadnjacko nutricionisticko obrazovanje i savjeti temelje se na ovoj studiji. Sve velike studije kasnije provedene nisu uspjele potvrditi rezultat Keysova istrazivanja, iako se na ovu studiju referiralo valjda milijun puta.

Veliki problem sa znanstvenim istrazivanjima je taj sto je moguce koncentrirati se na one metode analize koje potvrdjuju ocekivanja upravo onih koji provode i placaju istrazivanje. Stovise, statisticke analize ostavljaju mnogo prostora za razlicita tumacenja. Dakle, moguce je lagati o rezultatu i doprijeti daleko s njim. Najcesce je abstract (sazetak) jedini dio studije koji se cita, a ne cijela studija.

Mnogima odgovara teorija o stetnosti masti i kolesterola. Razloga je nekoliko:

1. Profesionalne karijere su u pitanju. Nerijetko su naucnici ili doktori posvetili veci dio svoje karijere promovirajuci hipotezu ”zasicene masnoce i kolesterol uzrokuju srcane bolesti”. Iznenadni preokret za 180 stupnjeva je za vecinu nezamisliv – takva je ljudska priroda i ljudi stite svoje vlastite interese.
2. Naucnici bi mogli izgubiti sva svoja financijska sredstva za istrazivanje ako se usprotive opcim uvjerenjima, jer je nemoguce naci novac za dokazivanje da su masnoce i kolesterol korisni. (Jedino industrija – kao npr prehrambena i farmaceutska ima toliko novaca da placa znanstvena istrazivanja a oni sigurno nece placati da bi se dokazalo da su masnoca i kolesterol zdravi).
3. Nekolicina koja razumije problem boji se progovoriti jer razotkrivanje dogmi moze dovesti do podizanja tuzbi.  Moglo bi doci do tuzbe za davanje krivih medicinskih savjeta a u nekim slucajevima cak i smrtonosnih medicinskih savjeta (ljudi cesce pocinjaju samoubojstva radi depresije ako je njihov kolesterol previse snizen…)
4. Propadanje bogatstva. Previse novca je vec ulozeno u istrazivanja o kolesterolu – priznati da je sve bilo uzalud je neprihvatljivo.

Neki koji su se usudili ustati protiv dogmi tretirani su npr ovako:

1. Znanstvenik Kilmer McCully otkrio je da je visoka razina homocisteina (a ne kolesterola) tocan pokazivac ateroskleroze (zacepljenja zila). Otpusten je jer je doveo u pitanje ”The Cholesterol Thing” te su mu americke vlasti onemogucile da se bilo gdje bavi daljnjim istrazivanjem.
2. Finska mlijecna industrija Valio proglasila je da su zasicene masnoce i kolesterol bezopasni. Usutkani su teskim napadima medija koji su se nastavili mjesecima.
3. Finski prevod knjige ”Mitovi o kolesterolu” svedskog naucnika Uffe Ravnskova zapaljena je za vrijeme direktnog prenosa finske nacionalne televizije!

Da, ustajanje protiv dogmi je opasno, ali stvari ipak nezaustavljivo idu svojim tijekom. Meta-analiza (pregled znanstvenih studija) iz 2010. god. zaključuje: nema nikakve povezanosti izmedju unosa zasicenih masnoca i kardiovaskularnih bolesti. No, najupecatljivija je zakljucna recenica studije: Potrebno je jos vise podataka da bi se ustvrdilo da li se rizik od srcanih bolesti moze povezati za specificni nutrijent koji se koristi kao zamjena za zasicene masnoce.

Ma dajte - a koji bi to specificni nutrijent mogao biti?

Ocigledno je da se uklanjanjem ili ogranicavanjem masnoce koja se prirodno nalazi u prehrani i namirnicama, ona mora zamijeniti necim drugim - secerom. Masnoca daje hrani okus i miris – te se taj gubitak nadoknadjuje dodavanjem secera u hranu da bi ona bila jestiva. Obilje ugljikohidrata (najvise iz secera) te nedostatak zasicenih masti (koje se jos zamjenjuju i biljnim uljima) uzrokuju prejedanje i dovode do modernih oboljenja kao sto su srcane bolesti, dijabetes, ADHD, poviseni krvni tlak, pretilost, bolesti kostiju, rak i tako dalje.

Lijekovi mogu promijeniti samo jedan biomarker, ali ne i poboljsati necije zdravlje. Novi lijekovi koji podizu HDL (lose ako je nizak) i snizavaju trigliceride (lose ako su visoki) ne poboljsavaju zdravlje srca. No treba pogledati sto radi ljudska biokemija bez lijekova. Cinjenica je da se HDL povecava kad jedemo vise zasicenih masnoca, te da se trigliceridi snizavaju kad jedemo manje ugljikohidrata, narocito secera. Ako pratite prehrambene preporuke prema ”piramidi prehrane” jesti cete previse ugljikohidrata u obliku zitarica, kruha, tjestenine, krumpira, vocnih sokova i napitaka, koji svi izazivaju pretjeranu zelju za jelom i dovode do prejedanja. 

Naravno da je prehrana sa povecanim unosom prirodnih masnoca i smanjenim unosom ugljikohidrata (LCHF) savrseno sigurna, zapravo, takva prehrana je kljucna za dobro zdravlje i bolji izgled. Koliko cete medjutim povecati unos masnoca i smanjiti ugljikohidrate, ovisi o vasim tjelesnim predispozicijama i energetskim potrebama. To svatko mora pronaci za sebe.