Jedemo li hranu ili proizvode, kako poboljšati prehranu i što još utječe na naše zdravlje (intervju)

Upravo sam shvatila da uvijek nešto pišem, ali ne za blog. Intervju ovaj, pa intervju onaj, a teme za blog čekaju. Dok se ja saberem s vremenom, ili naučim novinarima reći NE, evo barem prenosim jedan intervju (ovo je bilo za Jutarnji prije neki mjesec). Možda ćete naći odgovore na neka svoja pitanja :) 

Što bi za Vas bila idealna prehrana (vaš stav i filozofija života)? 

Idealna prehrana je vrlo jednostavna. To je prehrana prirodnim izvornim namirnicama u njihovom cjelovitom obliku, hrana iz podneblja u kojem živimo dostupna prema sezoni, iz prirodnog organskog uzgoja bez kemikalija. Riba iz čistih mora i rijeka, meso pašnih životinja, neprskano povrće i voće. Dva-tri umjerena obroka dnevno bez grickanja između, voda za piće. Prehrana ne treba biti komplicirana niti skupa, zapravo, što je jednostavnija to je bolja. Industrijski procesirana hrana je nepotrebna i potpuno pogrešna za naše zdravlje. 

U Hrvatskoj ste pionirka LCHF modela prehrane, što znači hraniti se po tom modelu? (za one čitatelje koji se prvi puta susreću s tim pojmom, edukacija je važna i stalno potrebna) 

Naziv LCHF znači Low Carb High Fat ili smanjeni unos ugljikohidrata i povećani unos prirodnih zdravih masnoća. Jedan od najvećih problema modernog načina prehrane je prekomjeran unos šećera i rafiniranih ugljikohidrata, jer dovodi do kronično visokog šećera i inzulina u krvi. Ovaj glukozno-inzulinski tobogan uzročnik je velikog broja bolesti modernog doba – dijabetesa, metaboličkog sindroma, pretilosti, srčano-žilnih bolesti, neurodegenerativnih bolesti i mnogih drugih. Stoga je smanjeni unos šećera i škroba (koji se kao i šećer u probavnom sustavu razgrađuje u glukozu) izvrsna mjera povratka i sačuvanja zdravlja. U praksi LCHF podrazumijeva strogo reducirani unos ugljikohidrata, tj namirnica bogatih šećerom i škrobom kao što su krumpir, riža, kruh, tjestenina, peciva, biskviti, pekarski proizvodi i sve načinjeno od brašna i šećera. 

Umjesto škrobnog dijela obroka – krumpira, riže, tjestenine i kruha – jedemo više povrća i zelenja, ali i više masnoća. Na tanjuru neka bude jedna trećina mesa, ribe ili jaja, a dvije trećine povrća, sve pripremljeno na prirodnim zdravim mastima, a to su maslinovo ulje, maslac ili domaća svinjska mast. Povrće daje obroku volumen a masnoća daje sitost. Ne povećavamo unos mesa, ali ne uklanjamo masnoću s mesa niti kožicu s piletine. Slobodno jedemo jaja i maslac. Povrće obilato začinjamo maslinovim uljem. Koristimo orašaste plodove kao što su bademi, orasi i lješnjaci. Jedemo domaću pancetu ili špek ali ne koristimo kupovne salame i hrenovke. Općenito izbjegavamo industrijske prerađevine jer su nutritivno siromašne i prepune aditiva. Naravno izbjegavamo šećer i sve što sadrži šećer. Industrijski rafinirana biljna ulja, hidrogenizirane masti i margarin ne koristimo. Dozvoljeni su prirodni punomasni mliječni proizvodi kao što su kvalitetni sirevi, vrhnje, jogurt i kefir, najbolje iz kućne radinosti. Za one koji ne mogu bez kruha, on se može napraviti od mljevenih orašastih plodova i sjemenki koje imaju malo ugljikohidrata. 

Koliko je po Vašem mišljenju industrijski prerađena hrana štetna? (čega se posebno treba kloniti, što je zaista zdravo, a što nezdravo, koje su po Vama najveće svjetske obmane?) 

Industrijska hrana nije hrana, to su proizvodi i upravo je to najveći problem modernog načina prehrane, što više ne jedemo hranu kao nekada, nego jedemo proizvode. Prerađevine su nutritivno siromašne, to znači da ne sadrže hranjive tvari koje organizam treba za pravilno funkcioniranje. Također su prepune aditiva od kojih su mnogi dokazano štetni. Otkada smo prestali jesti hranu i počeli jesti proizvode, ljudsko zdravlje je ozbiljno narušeno, usprkos napretku znanosti, medicine i farmacije. 

Unosimo previše šećera, pšeničnog brašna i glutena, te pogrešne vrste masnoće – industrijska ulja i hidrogenizirane biljne masti (margarin). Ove sastojke naše tijelo ne prepoznaje kao hranu pa stvara intolerancije, alergije, upalne procese i antitijela. Sve ovo dovodi do nastanka kroničnih upalnih i autoimunih bolesti. Najpametnije je hranu ne kupovati u supermarketima već na tržnicama, mesnicama, ribarnicama i obližnjim OPG-ovima, ne kupovati gotovu i brzu hranu već je pripremati kod kuće od odabranih sastojaka. 

Da li je moguće ispravnom prehranom doživjeti stotu, u kojoj mjeri ona utječe na zdravlje našeg organizma? 

Pravilna prehrana je veliki faktor održavanja zdravlja i usporavanja starenja, ali nije jedini. Znanost je dokazala veliki utjecaj naših misli i emocija na ukupno zdravlje, pa nam ne vrijedi dobro jesti ako stalno prigovaramo, nezadovoljni smo i kritiziramo sebe i druge. Treba poštovati i cirkadijalni ritam, živjeti i spavati u skladu sa dnevnim ritmom izmjene dana i noći. Leći rano kako bismo omogućili normalno izlučivanje hormona i regeneraciju organizma tijekom noći. Isključiti elektronsku stimulaciju u večernjim satima kako bismo se opustili i pripremili za zdrav san.

Važno je naravno i kretanje, jer ljudsko tijelo je stvoreno za pokret a ne za sjedenje. Korisni su povremeni kratki i intenzivni treninzi, ali je još važnije svakodnevno kretanje na sunčevoj svjetlosti i svježem zraku (hodanje, planinarenje, bicikla, plivanje). Ako poštujemo sve ovo, možemo doživjeti stotu, i to ne samo doživjeti, nego i uživati do stote puni energije i vitalnosti. 

Kakav je Vaš stav o dijetama? 

Dijete su svakako potrebne, ali ne samo one na koje prvo pomislite – dijete za mršavljenje, već one iz zdravstvenih razloga, terapeutske. Većina ljudi, uključujući i stručnjake, nisu ni svjesni da je ono što jedemo a pogotovo ono što ne jedemo, najmoćniji tretman svih kroničnih bolesti tipičnih za današnje vrijeme. Zato se kod bilo koje bolesti mora odabrati odgovarajuća dijeta. Mnoge namirnice izazivaju ili pogoršavaju razna zdravstvena stanja, a to mogu biti čak i neke zdrave namirnice. Zato postoje eliminacijske dijete, gdje se u startu izbacuje sve ono za što postoji sumnja da može smetati, da bi se onda postepeno uvodile namirnice uz praćenje reakcije tijela. Poznate i djelotvorne terapeutske dijete su npr ketogena, GAPS, SCD, AIP, Wahls, FODMAP, anticandida… 

Naravno i za mršavljenje nam treba dijeta, no ako izabremo LCHF onda to nije dijeta u smislu gladovanja i odricanja. LCHF je prije način prehrane gdje smo odbacili ono što za nas nije dobro i što nas deblja, a u ostalome uživamo. Ljudi koji uz LCHF uspješno skinu 30-40 kg, uz to vrate zdravlje, energiju i vitalnost, sve uz ukusnu hranu i bez gladovanja, uglavnom se ne žele vratiti na stari način prehrane jer on više nije privlačan. 

Da li su masnoće opasne? I koje su poželjne? 

Danas je već dobro poznato da prirodne masnoće iz hrane životinjskog porijekla (iz mesa, jaja i mliječnih proizvoda) nisu štetne kako smo to pogrešno vjerovali zadnjih nekoliko desetljeća. Pokazalo se, naime, da je hipoteza o štetnosti masnoće i kolesterola bila neutemeljena i proizašla iz loše provedenih zastarjelih istraživanja ali i komercijalnih interesa. Najnovija istraživanja i meta analize ne nalaze nikakve znanstvene dokaze o štetnosti zasićenih masnoća životinjskog porijekla i kolesterola. Masnoće su od pamtivijeka bile važan dio ljudske prehrane koji je davao energiju, dugotrajnu sitost, vitamine topive u mastima i esencijalne masne kiseline, bez prijetnje zdravlju. Zapravo je moderan način prehrane, sa prekomjernim unosom šećera, rafiniranih ugljikohidrata i pogrešnih masnoća – industrijskih ulja i magarina, pored sjedećeg načina života i stresa, glavni krivac za epidemiju modernih “civilizacijskih” bolesti, uključujući tu i kardiovaskularne bolesti i dijabetes. 

Zdrave prirodne masnoće su maslac, maslinovo ulje, kokosovo ulje, domaća svinjska mast, a zdrave su i namirnice koje prirodno sadrže dosta masnoće kao što su avokado, masline, orašasti plodovi, sjemenke, panceta ili špek i jaja. 

Kako se hrane Hrvati? (pretjerujemo li u ičemu, što bismo trebali jesti više, u čemu bismo trebali biti skromniji) 

Hrvati pretjeruju u svemu, posebno u lošim navikama i tvrdoglavim stavovima :) Što se tiče prehrane to je svakako krumpir, tjestenina i kruh, čini se kao da ni ne znamo za drugu hranu. Djeca se hrane u pekarama što je zaista tužno. Mislim da bi Hrvati mogli naučiti bolje kuhati i više uživati u dobroj i zdravoj hrani. Jesti manje tijesta a više povrća, izbaciti šećer i uvesti dobre masnoće, koristiti maslac a ne margarin. Naučiti koristiti začine. Pripremiti druge vrste korjenastog povrća kao što je korabica, celer, pastnjak, čičoka, a ne stalno krumpir. Umjesto kupovne majoneze napraviti Holandez.  

S čime je najbolje započeti, a s čime završiti dan? 

Mlaka limunada za jutarnji detox, a onda dobra kava. Ako ste kavoljubac, predlažem da isprobate Bulletproof kavu. Ona se radi tako da se u visokoj posudi dobro izmiksa vruća kava sa maslacem i kokosovim uljem dok se sve lijepo stopi i zapjeni. Ova kava će vam dati dovoljno energije za cijelo prijepodne, a osim toga je jako ukusna, puno bolja nego kava sa šećerom i mlijekom. Navečer ne treba jesti kasno, idealno je završiti sa hranom do 19 sati, a prije spavanja pijuckati neki blagi čaj. 

Da li su se Vaše prehrambene navike s godinama mijenjale? (kakav je bio vaš odnos prema hrani nekada u ranoj mladosti prije školovanja i današenjeg iskustva, ima li nešto što ste nekada voljeli jesti, a danas ne) 

Jako se se mijenjale a mijenjaju se i dalje. U djetinjstvu sam loše jela, puno slatkiša, keksa i sendviča. Sa 20 godina sam počela tragati za zdravijim načinom prehrane pa sam izbjegavala meso, jela žitarice i proučavala makrobiotiku. No moja probava je bila sve gora i gora, sve dok nisam otkrila Paleo i LCHF prehranu i odbacila hranu od brašna žitarica. Tada sam se preporodila. Sada mi je prehrana dosta uvjetovana sezonom, drugačije jedem zimi, u proljeće i ljeto. Zimi su češća tipična zimska kuhana jela kao što je npr. dinstani kupus sa suhim mesom, riblji brudet ili pileći tingul i slično, a u proljeće velike salate od sezonskog povrća. U svakom slučaju glavni obrok mi se sastoji od puno povrća i malo mesa ili ribe. Kupovne slatkiše više ne podnosim, toliko su užasno slatki da me peku za nepce i grlo, a kupovni kruh mi stvara osjećaj zaljepljenosti (gluten i jeste ljepilo). Ali zato rado napravim neki Paleo kruh, kolač ili palačinke od kokosovog i bademovog brašna i drugih kvalitetnih sastojaka. No više mi odgovaraju juhe, variva i druga jela na žlicu, od kojih se osjećam sito, nahranjeno a lagano. 

Koja Vas hrana čini sretnom?
Lignje i svi plodovi mora, blitva i maslinovo ulje. Trešnje u svibnju i smokve u kolovozu. 

Radite li trenutno na nekoj novoj knjizi ili projektu? 

U izdanju moje nakladničke kuće Tragom u pripremi su dva nova naslova, hrvatsko izdanje svjetskog bestsellera GAPS (Crijevno psihološki sindrom) autorice dr. Natashe Campbell McBride, te Autoimuni Nutrivor, knjiga i kuharica za autoimune bolesti dviju domaćih autorica. Osobno pišem novu knjigu sa koautoricom, dr. Anom Balažin Vučetić, o zdravoj prehrani za velike i male. U toj ćemo knjizi ponuditi nove prehrambene smjernice za nutritivno bogatu prehranu odraslih i djece, kako zdravih tako i onih s narušenim zdravljem, u skladu s najnovijih znanstvenim saznanjima. 

Razgovarala Mateja Domitrović, Dobra hrana, Jutarnji list.