Ketogena prehrana – Kompletan pregled dobrobiti ketogene LCHF prehrane

Ketogena dijeta bazira se na masnoćama životinjskog porijekla

Tekst napisala: Dr. Gabrijela Segura 

S engleskog prevela: Anamarija Partl

Ketoza je tema koja je prečesto krivo shvaćena. Izjednačava se s izgladnjivanjem ili se tumači kao znak da s vašim metabolizmom nešto nije u redu. No ništa ne može biti dalje od istine, osim ako niste dijabetičar tipa 1 koji nema potrebnu medicinsku podršku. [1] Ketoni – suprotno uvriježenom mišljenju i mitovima – nužno su potrebni i blagotvorni izvori energije u našim stanicama koji nastaju normalnim metabolizmom masnoća.

Ljudsko tijelo koristi ketone kao izvor energije na sigurniji i učinkovitiji način, nego što koristi izvor energije koji dolazi iz ugljikohidrata – šećer odnosno glukozu. Tijelo proizvodi ketone ako jedemo hranu bez ugljikohidrata ili pak hranu s malim udjelom ugljikohidrata (manje od 60 g ugljikohidrata dnevno). [2] Jedući hranu s malo ili bez ugljikohidrata (slično kako se jelo u kamenom dobu), postajemo adaptirani na keto prehranu.

Zapravo, ono što danas poznajemo pod nazivom ketogena dijeta nekada je bio prvi izbor u liječenju padavice (epilepsije) dok farmaceutske kompanije nisu izašle na tržište s opasnim koktelima antiepileptičkih lijekova. Prošlo je više desetljeća prije nego smo opet čuli za tu dijetu, djelomično zahvaljujući roditelju 20-mjesečnog dječaka koji je patio od teških epileptičkih napadaja. Dječakov je otac o ketogenoj dijeti morao saznati iz knjižnice budući da nikada nije bila spomenuta kao mogućnost od njegovog neurologa. Nakon samo 4 dana takve dijete, djetetu su napadaji prestali i nikad se više nisu ponovili. [3] Tako je nastala Charlie Foundation, nazvana po dječaku zbog njegovog čudesnog oporavka, a danas je ketogena dijeta dostupna cijelom svijetu i širi se preporukama zahvaljujući njezinim iscjeljujućim svojstvima.

Osim što se koristi kao zdravi životni stil, ketogena se dijeta koristi i kao terapija kod raznih stanja poput grčeva u djece, padavice, autizma, tumora na mozgu, Azheimerove bolesti, Lou Gehrigove bolesti, depresije, moždanog udara, ozljeda glave, Parkinsonove bolesti, migrena, poremećaja spavanja, šizofrenije, tjeskobe (anksioznosti), poremećaja pažnje (ADHD), razdražljivosti, policističnih jajnika (PCOS), sindroma iritabilnih crijeva, želučanog refluksa, pretilosti, kardiovaskularnih bolesti, akni, dijabetesa tipa 2, tremora, problema zastoja disanja i praktički bilo kojeg neurološkog problema, ali i kod raka, te u slučajevima gdje se tkiva moraju oporaviti od nedostatka kisika. [4]

Naši organi i tkiva puno bolje rade kada su im izvor goriva ketoni, što uključuje mozak, srce i bubrege. Ukoliko ste ikada bili u prilici vidjeti srce kako kuca, mogli ste zapaziti debelo masno tkivo koje ga okružuje. Njega kardiokirurzi gledaju svakodnevno. Sretno kucajuće srce je ono koje je okruženo slojevima zdrave masnoće. I srce i mozak rade barem 25% učinkovitije na ketonima nego na šećeru u krvi.

Ketoni su savršeno gorivo za naše tijelo, za razliku od glukoze koja je štetna, manje stabilna, ekscitatorna i zapravo skraćuje životni vijek. Ketoni nemaju učinak glikacije, tj. karameliziranja ili ubrzavanja procesa starenja tijela, kao što to ima glukoza. Zdrava ketoza također pomaže izgladnjivanju stanica raka jer one ne mogu koristiti ketone kao izvor energije nego se za rast i razvoj oslanjaju isključivo na glukozu kao izvor energije. [5] Tvornice energije u stanicama našeg tijela – mitohondriji – puno bolje rade pri ketogenoj prehrani jer mogu podići razinu energije na stabilan, dugotrajan, učinkovit i uravnotežen način. Uz to, ketogena prehrana uzrokuje epigenetičke promjene [6] koje povećavaju razinu energije koju mitohondriji proizvode, smanjuju stvaranje štetnih slobodnih radikala i potiču proizvodnju gama-aminomaslačne kiseline (GABA), najvažnijeg inhibitornog spoja u mozgu. GABA ima ključno djelovanje u opuštanju te njena proizvodnja u ketozi također smanjuje toksične učinke ekscitacijskih putova u mozgu. Nadalje, najnoviji podaci ukazuju na to da ketoza ublažava bolove, osim što ima općenit protuupalni učinak. [7]

Ketogena prehrana djeluje na više razina odjednom, što dosad niti jedan lijek nije uspio napraviti. To je stoga što su mitohondriji građeni specifično za korištenje masnoća za dobivanje energije. Kad mitohondriji koriste masnoće kao izvor energije smanjuje se proizvodnja toksina, povećava se ekspresija gena za podizanje energije kao i sama razina energije, te se smanjuje proizvodnja nusprodukata koji imaju upalno djelovanje.

Ključ tih čudesnih iscjeljujućih učinaka je u činjenici da se metabolizam masnoća i stvaranje ketonskih tijela (beta-hidroksibutirata i acetoacetata) u jetri može odvijati isključivo unutar mitohondrija, što znači da oni ostaju unutar stanice ali izvan mitohondrija su dostupni kako bi potaknuli snažne protuupalne antioksidanse. Stanje naših mitohondrija je ultimativni ključ optimalnog zdravlja i dok je istina da neki od nas trebaju dodatnu potporu u vidu nekih suplemenata kako bi popravili tvornice energije, ipak je prehrana najbitnija za pravu ravnotežu.

U suvremenom je svijetu glavni izvor energije šećer koji se prvo mora obraditi u staničnoj tekućini prije nego uđe u energetske tvornice – mitohondrije. Energetski izvori iz masnoća ne trebaju takvu obradu; oni izravno idu u mitohondriej za energetske potrebe. Dakle, zahtjevnije je proizvesti energiju iz šećera nego iz masnoća. U knjizi Život bez kruha (Life without bread) dr.sc. Christian B. Allan i dr.med. Wolfgang Lutz pišu:

Ugljikohidrati nisu potrebni za dobivanje energije. Masnoća proizvodi puno više energije nego ista količina ugljikohidrata, pa prehrana s malo ugljikohidrata čini vaš sustav proizvodnje energije učinkovitijim. Nadalje, mnogi organi preferiraju masnoće kao izvor energije. 

Činjenica je da dobivamo VIŠE energije po molekuli masnoće nego šećera. Koliko kroničnih i autoimunih bolesti ima kao simptom i manjak energije? Kronični umor? Fibromijalgija? Reumatoidni artritis? Multipla skleroza? Rak? Allan i Lutzu kažu:

Mitohondriji su energetske centrale stanice. Obzirom da oni proizvode većinu energije u tijelu, razina energije koja je dostupna ovisi o tome koliko dobro mitohondriji rade. Kad god pomislite na energiju, zamislite sve te mitohondrije koji stvaraju ATP (adenozin-trifosfat) kako bi cijelo tijelo funkcioniralo optimalno. Broj mitohondrija po stanici varira no oni mogu zauzimati i do 50% volumena same stanice. Kada se umorite, nemojte misliti da vam treba više ugljikohidrata, umjesto toga razmislite kako maksimizirati proizvodnju energije u mitohondrijima…
Kad biste se mogli smanjiti toliko da uđete u mitohondrij, što biste vidjeli? Prvo što biste spoznali jest da su mitohondriji načinjeni tako da prvenstveno koriste energiju iz masnoća!

Ukratko, neka masnoće budu vaš lijek, a lijek neka budu vaše masnoće!

Pomislit ćete da nakon svih predočenih informacija zdravstveni djelatnici naširoko preporučuju ketogenu prehrano, no naprotiv – uopće nije tako. Većina nutricionista preporuča ugljikohidrate odnosno šećer kao našu osnovnu prehranu. Problem kod toga (a ima ih više) jest taj da kod prehrane s puno ugljikohidrata ne možemo proizvoditi ketone iz metabolizma masti, što tijelu uskraćuje iscjeljivanje organizma putem proizvodnje ketona. Činjenica da živimo u svijetu koji koristi glukozu kao primarno gorivo znači da jedemo vrlo nezdravu hranu i to nezdravu iz više razloga.

Već sam desetak dana na prehrani s malo ugljikohidrata i moram reći da se počinjem osjećati izvrsno!!! Prvih nekoliko dana boljela me glava, bila sam letargična i noge su mi bile teške. No kad je to prošlo, sad imam toliko puno energije. Više nisam umorna oko 3 popodne. Što je najbolje, ne mislim više neprestano i opsjednuto na hranu. Osjećam istinski unutarnji mir. Koža mi izgleda bolje, kao i kosa. Jedem slaninu i jaja za doručak, svinjske odreske ili drugo meso za ručak i neku svinjetinu sa zelenim mahunama za večeru. Uz sve to, izgubila sam na težini! -Angela, SAD. Sott.net forum.

Ljudska vrsta je bila na ketogenoj prehrani gotovo tri milijuna godina i ona nas je učinila ljudima. To je bio način života koji je našem mozgu omogućio razvitak i napredovanje. No više nije tako, ukoliko ne napravimo napor da vratimo izgubljenu mudrost. Danas ljudski mozak ne samo da se smanjuje nego je odumiranje (atrofija) mozga postalo normalno budući smo pokošeni bolestima poput Alzheimerove, Parkinsonove, staračke demencije i tako dalje.

U međuvremenu, nova istraživanja rasvjetljavaju ključnu ulogu mitohondrija u regulaciji staničnog ciklusa – vitalnog procesa putem kojega se oplođeno jajašce iz samo jedne stanice razvija u zreli organizam, kao i procese kojima se kosa, koža, krvne stanice i neki unutarnji organi obnavljaju. U zamršenom i vremenski preciznom slijedu događaja kojima se odvija stanični ciklus, mitohondriji nisu samo neki organeli koji sa strane proizvode energiju, nego ravnopravno sudjeluju u tom ciklusu. [8] Kako su potrebne velike količine energije kako bi se pripremili svi hranidbeni elementi potrebni za diobu stanice, jasno je da mora postojati dobra koordinacija. Ta dugo zanemarivana veza između mitohondrija i staničnog ciklusa je nešto što zaslužuje puno više pozornosti kako bismo razumjeli ulogu prehrane u našem organizmu. Trebamo pobliže razmotriti pojam ketozue, jer u njoj je uistinu ključ kojim možemo otključati preobražujuće mehanizme koji će nam omogućiti izuzetno zdravo življenje.

Disfunkcija mitohondrija

Mitohondriji su najviše prepoznati po svojoj ulozi proizvodnje energije u stanici. No oni također vode i genetički orkestar koji regulira kako stanica stari, dijeli se i umire. Oni određuju koji se geni uključuju i isključuju u svakoj stanici organizma. Također osiguravaju i gorivo za stvaranje novih moždanih veza, te popravljaju i obnavljaju naša tijela.

Bilo da smo kućanice, sportaši ili radnici, energija je tema koja se tiče svih, svaki dan i na svaki mogući način. Naše zdravstveno stanje, ponašanje i mogućnost obavljanja poslova mjerilo je individualne razine energije. No kako dobivamo energiju iz hrane koju jedemo?

Postoje mnogi mitovi oko proizvodnje energije u tijelu i koja je hrana za to potrebna. Mnogi znanstvenici tvrde da su ugljikohidrati to što mitohondriji koriste kao izvor energije. Taj se proces zove oksidativni metabolizam jer se pri njemu troši kisik. Energija koju proizvedu mitohondriji pohranjuje se u kemijskoj ”bateriji”, jedinstvenoj molekuli koja se naziva adenozin-trifosfat (ATP). ATP se potom može transportirati kroz stanicu, otpuštajući energiju prema signalu određenih enzima. Uz gorivo koje proizvode, mitohondriji također stvaraju nusprodukt srodan kisiku koji se naziva reaktivni kisik (reactive oxygen species – ROS), također poznat pod nazivom slobodni radikali. No ono što nam nisu rekli jest da su mitohondriji dizajnirani tako da koriste masti kao energiju a ne ugljikohidrate.

Izvor: dr.sc. Christian B. Allan i dr.med. Wolfgang Lutz, Život bez kruha. 

Nekoliko je vrlo složenih koraka u stvaranju ATP-a u mitohondrijima, no pogledamo li pet glavnih koraka stvaranja ATP-a bit će dovoljno kako biste shvatili način proizvodnje energije u mitohondrijima i zašto su masnoće ključ optimizacije tog procesa. Ne zamarajte se nazivima, pokušajte sagledati cjelovitu sliku.  

Korak 1. – Prijenos goriva iz hrane u mitohondrije Gorivo prvo treba ući u mitohondrije gdje se svi procesi odvijaju. Gorivo može doći iz ugljikohidrata ili iz masnoća. Masne kiseline su kemijski naziv za masnoće, a srednje i velike masne kiseline ulaze u mitohondrije neizmijenjene uz pomoć L-karnitina. Zamislite L-karnitin kao podzemnu željeznicu koja prevozi masne kiseline u mitohondrije. L-karnitin (ime se izvodi iz grčke riječi 'carnis' što znači meso) se uglavnom nalazi u životinjskim produktima.Gorivo koje dolazi iz ugljikohidrata treba se prvo razgraditi izvan mitohondrija, te se produkt ove razgradnje (piruvat) tada prenosi u mitohondrij ili se može iskoristiti za proizvodnju energije na vrlo neučinkovit način izvan mitohondrija kroz anaerobni metabolizam koji stvara ATP pri nedostatku kisika.  

Korak 2. – Gorivo se pretvara u Acetil-CoA (acetil-koenzim A) Kada piruvat – proizvod razgradnje ugljikohidrata – uđe u mitohondrij, prvo se djelovanjem enzima pretvara u acetil-CoA.Masne kiseline su već u mitohondriju i pretvorene u acetil-CoA putem procesa koji se zove beta-oksidacija.Acetil-CoA je početna točka sljedećeg koraka proizvodnje ATP-a unutar mitohondrija.  

Korak 3. – Oksidacija Acetil-CoA i Krebsov ciklus Krebsov ciklus (poznat i kao ciklus trikarboksilnih kiselina, TCA, ili ciklus limunske kiseline) oksidira acetil-CoA, uklanjajući elektrone s acetil-CoA i proizvodeći ugljik-dioksid kao nusprodukt uz prisutnost kisika u mitohondrijima.  

Korak 4. – Elektroni se prenose kroz respiratorni lanac Elektroni koji su dobiveni od acetil-CoA – koji dolaze izvorno od ugljikohidrata ili masnoća – prenose se kroz mnoge molekule kao dio lančanog prijenosa elektrona unutar mitohondrija. Neke su molekule bjelančevine, druge su kofaktori. Jedan od ovih kofaktora je vrlo važna tvar koju nalazimo pretežito u hrani životinjskog porijekla i zove se koenzim Q10. Bez njega, proizvodnja energije u mitohondrijima bila bi minimalna. To je taj isti koenzim Q10 kojeg blokiraju statini (lijekovi za snižavanje kolesterola) i time prouzrokuju velike štete ljudskome zdravlju. U ovom koraku također se proizvodi voda kad molekule kisika prihvaćaju elektrone.  

Korak 5. – Oksidativna fosforilacija Kako elektroni putuju niz lanac prijenosa elektrona, uzrokuju električne fluktuacije (ili kemijske gradijente) između unutarnje i vanjske membrane mitohondrija. Ti kemijski gradijenti su pokretačke sile koje proizvode ATP u procesu koji se naziva oksidativna fosforilacija. Tada se ATP prenosi izvan mitohondrija kako bi ga stanica koristila u tisućama biokemijskih reakcija.  

No zašto je masnoća bolja od ugljikohidrata? Da mitohondriji ne postoje, metabolizam energije iz masti bio bi vrlo ograničen i neefikasan. No kroz evoluciju nas je priroda opskrbila mitohondrijima koji su specifično građeni za korištenje energije iz masnoća. Masnoća je gorivo koje životinje koriste kako bi putovale na velike udaljenosti, lovile, radile i igrale se jer masnoće daju više energetskih jedinica ATPa nego ugljikohidrati. Biokemijski, ima smisla da ako smo sisavci koji imaju mitohondrije, trebamo jesti masnoće. Dok metabolizam ugljikohidrata proizvede 36 molekula ATPa iz jedne molekule glukoze, metabolizam masti proizvodi 48 molekula ATPa iz jedne masne kiseline. Masnoće pružaju više energije iz jednake količine hrane u odnosu na ugljikohidrate. Ali ne samo to, sagorijevanje masti u mitohondriju – beta oksidacija – proizvodi ketonska tijela koja stabiliziraju hiperekscitaciju i oksidativni stres u mozgu kod bolesti mozga, te uzrokuju i epigenetske promjene koje stvaraju zdrave i učinkovite mitohondrije te smanjuju hiperprodukciju štetnih slobodnih radikala koji izazivaju oštećenja i upale!

Mitohondriji reguliraju samouništenje stanice, apoptozu, tako da odumiru stare nefunkcionalne stanice kako bi napravile mjesta za nove. No kad je poremećena funkcija mitohondrija i oni šalju poruku normalnoj stanici da umre, nalazimo se u problemima. Primjerice, uništavanje moždanih stanica vodi do svakakvih neurodegenerativnih stanja uključujući Alzheimerovu bolest, Parkinsonovu i tako dalje. Poremećaji u radu mitohondrija imaju vrlo široke posljedice jer utječe na rad svake stanice, tkiva i organa unutar tijela.

Katalizatori za ovo uništavanje obično su nekontrolirani slobodni radikali koji imaju razorno oksidirajuće djelovanje na tkiva, masnoće, bjelančevine, DNA i izaziva njihovo ”hrđanje”. Takvo oštećenje, nazvano oksidativni stres, osnova je za oksidirani kolesterol, krutost stijenki krvnih žila (hrđave cijevi) i oštećenja mozga. Oksidativni je stres ključni moment kod demencije kao i autizma.

Mi proizvodimo vlastite antioksidanse kako bismo držali slobodne radikale pod kontrolom, no ti su sustavi lako pretrpani otrovima iz okoliša i hranom s visokim udjelom ugljikohidrata odnosno, drugim riječima, današnjim načinom života i prehrane.

Mitohondriji također imaju zanimljive osobine po kojima se razlikuju od sviju ostalih dijelova stanice. Primjerice, oni imaju vlastitu DNA (mtDNA) koja je odvojena od općepoznate DNA u jezgri (n-DNA). Mitohondrijska DNA najvećim dijelom dolazi kroz majčinu liniju pa se stoga mitohondriji smatraju i ženskom životnom silom. Ta je mtDNA kružna i nema zaštitne bjelančevine oko sebe tako da je genetski kod ranjiv u prisutnosti slobodnih radikala. Ne jedete li dovoljno životinjskih masnoća, ne može se izgraditi funkcionalna membrana mitohondrija koja bi ga održavala zdravim i spriječila odumiranje.

Imate li upalu bilo gdje u tijelu, ona oštećuje mitohondrije. Gubitak funkcije ili smrt mitohondrija prisutni su u tijeku gotovo svake bolesti. Prehrambeni i okolišni čimbenici dovode do oksidativnog stresa što ozljeđuje mitohondrije i dovodi do konačnog otvorenog puta za razvoj različitih stanja i bolesti.

Autizam, ADHD, Parkinsonova, depresija, tjeskoba, bipolarni poremećaj, starenje mozga svi su povezani s gubitkom funkcije mitohondrija zbog oksidativnog stresa. Problemi s funkcijom mitohondrija pak pridonose srčanim problemima, dijabetesu tip 2, autoimunim poremećajima, starenju, raku i drugim bolestima i stanjima.

Dok nDNA sadrži informacije za kodiranje bjelančevina koje kontroliraju metabolizam, popravke i strukturnu cjelovitost organizma, mtDNA usmjerava proizvodnju i korištenje životne energije. Stanica može doživjeti samouništenje (apoptozu) čak i kad nema jezgre ni nDNA.

Stanice, tkiva i organi koji trebaju više energije sadrže više mitohondrija. Stanice mozga, mišića, srca, bubrega i jetre sadrže na tisuće mitohondrija koji dosižu i do 40% mase stanice. Prof. Enzo Nisoli kaže da odrastao čovjek u tijelu ima više od deset milijuna milijardi mitohondrija što čini 10% od ukupne tjelesne mase. [9] Svaka stanica sadrži stotine mitohondrija i tisuće mtDNA.

Obzirom je mtDNA slabije zaštićena nego nDNA stoga što nema bjelančevinasti ovoj (histoni), vrlo je osjetljiva na destabilizirajuće spojeve poput neurotoksičnih pesticida, herbicida, ekscitotoksina, teških metala i hlapivih kemikalija između ostaloga. One pomiču ravnotežu proizvodnje slobodnih radikala prema ekstremnom, to pak dovodi do oksidativnog stresa koji oštećuje mitohondrije i njihovu DNA. Rezultat su stanice pod stresom i upale a koje su korijen Parkinsonove i drugih bolesti, ali i problema s raspoloženjem i ponašanjem.

Dovoljno energije znači sretan i zdrav život. To se također odražava na mozak da možemo fokusirano i jasno razmišljati. Manjak energije znači probleme s raspoloženjem, demenciju i usporene mentalne funkcije između ostaloga. Mitohondriji su tijesno povezani sa sposobnošću prefrontalne kore – kapetana našeg mozga – da bi bila potpuno funkcionalna. Moždane stanice krcate su mitohondrijima koji proizvode energiju nužnu za učenje i pamćenje, i potrebni su za harmoničan rad neurona.

Sirtuin skupina gena radi na zaštiti i poboljšanju funkcije i zdravlja mitohondrija. [10] Na njih dobro utječe prehrana koja nije glikacijska, tj prehrana s malo ugljikohidrata, za razliku od prehrane s puno ugljikohidrata koja uzrokuje slabljenje funkcije mitohondrija i stvaranje slobodnih radikala.

Još nešto smanjuje funkcionalnost mitohondrija, a to su latentne virusne infekcije poput herpes-virusa. Kao što spomenuh u članku o DNA smeću (On Viral "Junk" DNA, a DNA Enhancing Ketogenic Diet, and Cometary Kicks), gotovo sva ”otpadna” DNA ima svojstva nalik virusu. Ukoliko se patogeni virus ubaci u vašu DNA ili RNA može izazvati bolest ili rak.

Herpes simplex virus je vrlo rasprostranjen ljudski patogen koji djeluje izravno na mitohondrijsku DNA. On se začahuri i miruje u osjetilnim neuronima (živčanim stanicama) koje su tip stanica vrlo osjetljivih na patološke učinke i oštećivanje mtDNA. [11] Latentna virusna infekcija može uzrokovati gubitak moždanih stanica u neurodegenerativnim bolestima poput Alzheimerove [12]. Kako je obrazloženo u članku o srčanim udarima, herpesu i živcima (Heart attacks, CFS, herpes virus infection and the vagus nerve), latentna infekcija herpesom može uzrokovati više bolesti nego smo spremni priznati.

Članovi obitelji herpes virusa (primjerice citomegalovirus i Epstein-Barr virus koji je kod većine ljudi prisutan kao latentna infekcija!), mogu posegnuti za našom mitohondrijskom DNA, uzrokujući neurodegenerativne bolesti putem disfunkcije mitohondrija. No ketogena prehrana je ta koja pomaže stabilizirati mtDNA jer mitohondriji najbolje rade na masnom gorivu. Naime, Alzheimerova bolest je jedno od stanja kod kojih ketogena dijeta ima potencijalno najbolji iscjeljujući učinak. [4]

Uloga mitohondrijske disfunkcije u bolestima ”modernog” doba je zapanjujuća. Optimalni izvori energije su esencijalni želimo li savladati kronične bolesti. Mitohondriji su sučelje koje se nalazi između goriva iz hrane koja dolazi iz okoliša i energetskih potreba našeg tijela. Metabolizam baziran na masnim gorivima i uporabi ketona je taj koji signalizira epigenetičke promjene i maksimizira energetsku učinkovitost unutar mitohondrija te nam pomaže u izlječenju.

Zanimljivo mi je kako moje tijelo odgovara na gorivo, mislim da sam potpuno intolerantna na ugljikohidrate. Toliko sam se borila s kroničnim umorom i iscrpljenošću godinama, čak i pri snu u mračnoj sobi, da vam ne mogu vam reći koliko je predivno probuditi se ujutro, ustati iz kreveta i ne čeznuti da se odmah vratim natrag vukući se kroz dan isključivo snagom volje. Također, kronični dugotrajni problemi sa crijevima konačno se rješavaju. Nekoliko ljudi na poslu komentiralo je da sam ”drugačija žena”, mirnija, bez uznemirenosti pod pritiskom, i stres kao da se samo odbija od mene. Izgubila sam i nešto na težini pa iako se ne važem vidim da mi je odjeća komotnija. Toliko sam godina bila okrugla da sam se morala boriti kako bih se sagnula i navukla cipele! Bluefyre, 56 godina, SAD. Sott.net forum.

Ketoza – pogled izbliza

Prisutstvo ketona u krvi i urinu, stanje poznato kao ketoza, uvijek se smatralo negativnim i povezivalo se s gladovanjem. Iako je točno da se ketoni proizvode tijekom posta, ketoni nastaju i u obilju ali ne obilju ugljikohidrata jer oni poništavaju ketozu. U nedostatku ugljikohidrata u prehrani, iz masnoća će se stvarati ketoni kao izvori energije. To je tako i kad se jede puno masnoća i dovoljno bjelančevina, što je teško nazvati gladovanjem.

Kao što smo već vidjeli, ketogena prehrana je dokazano korisna pri velikom broju bolesti, osobito neuroloških. U najužem smislu, ketogena prehrana je prehrana s puno masnoća pri kojoj su ugljikohidrati ili potpuno isključeni ili gotovo isključeni kako bi se izvor glukoze minimalizirao. To čini masnoće (masne kiseline) glavnim izvorom goriva kako za mozak tako i za druge organe i tkiva. Ukoliko vam je unos ugljikohidrata visok, završit ćete pohranjujući i masnoće i ugljikohidrate u masna tkiva, zahvaljujući inzulinu. Ketogena prehrana nije visokoproteinska, jer u tom slučaju također se stimulira inzulin. U osnovi to je prehrana gdje se uglavnom oslanjamo na hranu životinjskog porijekla, osobito masnoće.

Nedavno sam napravila godišnje krvne pretrage (kolesterol itd.). Pri pregledu, liječnik je konstatirao da je sve u najboljem radu! Potom me poticao da nastavim sa tom prehranom ”s malo masnoća, puno voća i povrća” koju očigledno provodim. Sljedeći put kad dođem na pregled, objasnit ću mu na kojoj sam zapravo ”dijeti”. Lol - 1984, SAD. Sott.net forum.

Među proizvodima metabolizma masti za energiju su takozvana ketonska tijela – acetoacetat, beta-hidroksibutirat i aceton – koja uglavnom nastaju u jetri. Kad je naš metabolizam baziran na masnoćama, stvaraju se velike količine acetil-CoA i to premašuje kapacitete Krebsovog ciklusa što onda dovodi do stvaranja ketonskih tijela u mitohondrijima stanica jetre. Povisuje se razina ketona u krvi i mozak ih spremno koristi kao izvore energije. Ketonska tijela lako prolaze kroz moždano-krvnu barijeru. Njihova topivost čini ih pogodnima za prijenos putem krvi do ostalih organa i tkiva. Kad se ketoni upotrebe kao izvor energije, otpuštaju acetil-CoA koji onda ponovo ulazi u Krebsov ciklus za proizvodnju energije.

Kod djece gdje se ketogena prehrana koristila za liječenje padavice, uočeno je da nisu imali napade čak dugo nakon što su prestali s tom prehranom, što govori da ne samo da takva prehrana pomaže kod bolesti nego je čak promijenila i aktivnost bolesti, što dosad niti jedan lijek nije uspio. [13] Kod Alzheimerove bolesti, kako raste razina ketona u krvi, poboljšava se pamćenje. Mozak koji je gladovao napokon dobiva masnoće koje su mu nužne! Zapravo, svaka se neurološka bolest poboljšava ketogenom prehranom.

Pozitivni učinci ketogene prehrane mogu se uočiti već u roku tjedan dana, i postupno se razvijaju kroz 3 tjedna. Uočljivo je nekoliko promjena u ekspresiji gena koji uključuju metabolizam, rast, razvoj i homeostazu, između ostaloga.

Hipokampus je područje mozga vrlo osjetljivo na stres koji uzrokuje gubitak neurona u tom području. Taj je dio odgovoran za pamćenje, učenje i osjećaje. Ketogena prehrana potiče kodiranje gena koji stvaraju mitohondrije u hipokampusu, omogućavajući bolju opskrbu energijom. Veća količina mitohondrija i više energije znači da se može podnijeti puno više stresa. [14]

Neka istraživanja na životinjama pokazala su povećanje broja mitohondrija za 50%, što rezultira s povećanjem količine ATPa u mozgu. [15] Druga istraživanja su pokazala kako komunikacija moždanih stanica u hipokampusu ostaje normalna 60% dulje pri izloženosti stresu u usporedbi s jedinkama koje nisu bile na ketogenoj prehrani. [16] To je vrlo bitno jer previše stresa može oštetiti hipokampus i njegovu mogućnost pohranjivanja ili pretraživanja podataka, tako da možete biti ”odsutni duhom” ili ”rastreseni”, kao što može i smanjiti mogućnost prefrontalne kore za razmišljanje i kontrolu ponašanja.

Ketogena prehrana također povisuje razine smirujućeg neurotransmitera – GABA, koji tad služi smirivanju ekscitiranosti koja je osnova najraširenijih neurodegenerativnih bolesti, kao i tjeskobe i drugih problema s raspoloženjem. Ketogena prehrana povećava aktivnost antioksidativnih procesa koji smanjuju proizvodnju slobodnih radikala u toksičnom okolišu. Također povećava i aktivnost protuupalnih procesa.

Ketoza također čisti stanice od bjelančevina koje izazivaju starenje i ometaju pravilno funkcioniranje stanica. [17] To čine putem autofagije koja održava zdravlje stanica i tkiva tako što stare i oštećene dijelove zamjenjuje svježima. Tako se sprječavaju degenerativne bolesti, starenje, rak te organizam štiti od mikrobnih infekcija. Ne samo da ketogena dijeta pomlađuje nego i čini ljude otpornijima na bakterijske i virusne infekcije. [18] To pak postaje jako bitno jer se povećava broj neobičnih bakterijskih infekcija koje izgleda dolaze iz viših slojeva atmosfere [19] (za više informacija pogledaj: New Light on the Black Death: The Viral and Cosmic Connection) ili se zbog povišenih razina zračenja stvara više patogenih sojeva (vidi Detoxify or Die: Natural Radiation Protection Therapies for Coping With the Fallout of the Fukushima Nuclear Meltdown). Kako god bilo, danas smo ranjiviji nego ikad zbog stanja naših mitohondrija. No na najgore se možemo pripremiti ketozom.

Autofagija izazvana ketonima je jako bitna jer ona pronalazi viruse i bakterije koje rastu unutar stanica što je vrlo problematično. [20] Unutarstanični virusi i bakterije mogu dovesti do snažne mitohondrijske disfunkcije pa najbolju priliku u borbi protiv njih imamo upravo ketozom.

A Paoli, A Rubini, J S Volek i K A Grimaldi (2013): Više od gubitka težine: pregled terapeutskih učinaka prehrane s vrlo malo ugljikohidrata (ketogene prehrane). European Journal of Clinical Nutrition 67, 789–796.

Stvaranje ketonskih tijela tijekom povremenog posta i kod ketogene dijete najizgledniji je način liječenja mitohondrijske disfunkcije. [21] Pozitivne učinke na dugovječnost, koji su uočeni kod restrikcije kalorija, zapravo možemo zahvaliti činjenici što se tijelo prebacuje na sagorijevanje masti unutar mitohondrija. Ketogenom dijetom se također prebacujemo na sagorijevanje masnoća kao izvora energije ali bez da smanjujemo kalorijski unos.

Ketoza uspješno rješava sve probleme koje imamo pri prehrani bogatoj ugljikohidratima – koja nam se službeno preporučuje: tjeskobu, prekomjernu želju za hranom, razdražljivost, tremor i probleme s raspoloženjem između ostaloga. Kriminalno je odvraćati ljude od prehrane s puno masnoća obzirom da ketogena prehrana smanjuje tumore kod ljudi i životinja i poboljšava otpornost mozga na stres i otrove.

Uz to što se povećava proizvodnja prirodnog valiuma našeg tijela – GABA – povećana proizvodnja acetil-CoA iz ketonskih tijela također u Krebsovom ciklusu uzrokuje veću proizvodnju mitohondrijskog NADH (reducirani nikotinamid adenin nukleotid) koji naše tijelo koristi u više od 450 vitalnih biokemijskih reakcija – uključujući signaliziranje stanica i stalne popravke DNA. Budući je ketonsko tijelo beta-hidroksibutirat bogatiji energijom od piruvata, proizvodi se više ATPa. Ketoza također potiče proizvodnju važnih antioksidansa koji su bitni u obrani od otrovnih elemenata iz okoliša, uključujući glutation.

Mitohondriji iz hipokampusa životinja hranjenih ketogenom prehranom također su otporni na oštećivanje mtDNA i puno je manja vjerojatnost da će stanice biti uništene apoptozom prije vremena.

Dr. sc. Douglas C. Wallace, Ravnatelj Centra za mitohondrijsku i epigenomsku medicinu kaže: „ketogena prehrana može djelovati na više razina – može smanjiti ekscitacijsku aktivnost neurona, povećati ekspresiju bioenergetskih gena, povećati mitohondrijsku biogenezu i proizvodnju oksidativne energije te povećati proizvodnju mitohondrijskog NAHPH što smanjuje oksidativni stres u mitohondrijima.“ [21]

Keto-adaptacija rezultira promjenama u načinu izgradnje i održavanja optimalne membrane, ne samo zbog zdravih masti koje uzimamo kroz prehranu nego i zbog smanjene proizvodnje slobodnih radikala i tvari koje izazivaju upale, kao i povećanja proizvodnje antioksidanasa. To je uistinu idealno uravnoteženo stanje.

Štoviše, trebali biste zadržati u pamćenju ovaj izvadak iz djela Evolucija ljudskog mozga: utjecaj slatkovodnih i morskih izvora hrane (Human Brain Evolution: The Influence of Freshwater and Marine Food Resources) [22]:

Dvije su ključne prednosti ketonskih tijela nad glukozom kao goriva za ljudski mozak. Kao prvo, ljudi uobičajeno imaju dosta masnih zaliha u tijelu te imaju stoga i dosta masnih kiselina za stvaranje ketonskih tijela. Drugo, ukoliko mozak dijelom koristi ketonska tijela za energiju kod smanjenog pristupa hrani, glukoza ostaje za uporabu na drugim mjestima što uvelike smanjuje opasnost od razaranja mišića kod sinteze glukoze, kao i opasnost od smanjivanja funkcionalnosti drugih stanica ovisnih o glukozi kao što su crvene krvne stanice. Zanimljivo je da je korištenje ketona kao energije u mozgu četiri do pet puta brže u novorođenčadi i djece nego u odraslih. Tako izgleda da dječji mozak ima puno bolje energetske pričuve od mozga odraslih ljudi. Iako je uloga ketona kao energetske pričuve u djece vrlo važna, njihova važnost tu ne prestaje – ketoni su također i glavna podloga za stvaranje moždanih lipida.  

Moja je pretpostavka da evolucija većeg kapaciteta proizvodnje ketona ide usporedno s povećanjem ljudskog mozga. Taj povećani kapacitet izravno je povezan s uspostavom pričuva masnih kiselina u masnim naslagama u tijelu koje se stvaraju u fetalnoj i novorođenačkoj dobi. Kako bi se povećala veličina mozga i ujedno sofisticirale funkcije bilo je potrebno imati pouzdan i postojan izvor energije kroz duga vremenska razdoblja, vjerojatno bar milijun ili dva milijuna godina. U početku i do neke točke razvoja, energetske potrebe nešto većeg ljudskog mozga mogla je zadovoljiti glukoza i kratkotrajne pričuve glukoze kao što je glikogen i glukoza koja se sintetizira iz aminokiselina. Kako su ljudski mozgovi postajali veći nakon što su pribavili siguran i obilan dotok hrane, daljnji razvitak mozga ovisio je o razvoju značajnih masnih rezervi i pouzdan i brz pristup istima. Masne naslage su bile nužne ali još uvijek nedostatne bez povećanja kapaciteta za ketogenezu. Ta jedinstvena kombinacija izvanrednog goriva u masnim naslagama kao i brza i obilna dostupnost ketona kao goriva za mozak koje je zamijenilo glukozu, bila je ključna za razvitak ljudskoga mozga, pričuva koja izgleda nije bila dostupna drugim kopnenim sisavcima pa čak ni ne-ljudskim primatima.

Nepobitno je da ketogena prehrana ima zaštitnu ulogu za naš mozak. Uza sve dokaze o učinkovitosti pri mitohondrijskoj disfunkciji, može se primijeniti na sve nas koji živimo u stresnom i toksičnom okolišu. Ketonska tijela su iscjeljujuća tijela koja su nam pomogla da evoluiramo i danas su naši mitohondriji uvijek nečim ugroženi budući su toksični čimbenici u okolišu protiv nas. Naravno, bit će ljudi kojima je mtDNA jako oštećena ili imaju genetske mutacije s kojima su rođeni pa ne mogu modificirati svoj sustav (primjerice problemi u metabolizmu L-karnitina), no čak i u nekim od tih slučajeva moguće je zaustaviti ili usporiti daljnju štetu. Naši zdravi preci nisu se nikada morali nositi s tolikom razinom štetnih tvari kao mi danas, pa ipak su jeli optimalno. Uzevši u obzir trenutno vrijeme i okoliš, najmanje što možemo učiniti jest da se hranimo optimalno u skladu sa vlastitom fiziologijom.

Način na koji možemo imati iscjeljujuće ketone u svom krvotoku jest prehrana s puno masnoća, minimalno ugljikohidrata i umjereno bjelančevina. Zajedno s povremenim postom koji potiče stvaranje ketona i vježbama otpornosti koje će stvoriti mitohondrije sa zdravijom mtDNA, možemo pobijediti u svijetu gdje su čimbenici protiv nas.

To što se danas smatra ”normalnom prehranom” zapravo je aberacija nastala zlouporabom i iskrivljavanjem znanstvenih istraživanja u korist farmaceutskih i poljoprivrednih korporacija (”Big Agra” i ”Big Pharma”). Odemo li u vrijeme prije nego je suvremena prehrana postala norma posredstvom korporacija i poljoprivrednih interesa, vidjet ćemo da je ketoza bilo normalno stanje metabolizma. Današnje stanje ljudskog organizma je nenormalno. Vrijeme je da se to izmijeni.

Izvor: The Ketogenic Diet – An Overview

Pročitajte: Ketoza i brkanje pojmova