S engleskog preveo: Nenad Maljković
Veliki američki pisac H. L. Mencken jednom je rekao: “Za
svako komplicirano pitanje postoji jednostavan odgovor. Uvijek pogrešan.”
Ako prosječnog liječnika pitate zašto biste trebali
izbjegavati zasićene masnoće, on ili ona vjerojatno će vam reći da zasićene
masnoće podižu razinu kolesterola u krvi i uzrokuju srčana oboljenja. Zasićene
masnoće su toliko demonizirane da je gotovo nemoguće naći da se u novinama ili časopisima
spominju bez popratnog objašnjenja da ”začepljuju krvne žile”.
No ono što većina ljudi ne zna - uključujući, nažalost, i
prosječne liječnike - jest da znanstvena istraživanja nisu nikada uvjerljivo
dokazala vezu između zastupljenosti zasićenih masnoća u prehrani i srčanih
oboljenja. Nikada.
Dva velika istraživanja objavljena u posljednjih par godina
unakrsno su provjeravala vrhunske znanstvene studije o masnoćama i srčanim
oboljenjima u nastojanju da dobiju opću sliku.
Oba istraživanja pokazala su da veza između zasićenih masnoća
i srčanih oboljenja ne postoji. Jedno od tih istraživanja, objavljeno u
znanstvenom časopisu American Journal of Clinical Nutrition, usporedilo je
savjete koje dobivamo od vodećih zdravstvenih organizacija i stvarne znanstvene
dokaze. Autori su otkrili da unatoč upozorenjima o izbjegavanju zasićenih masnoća
zbog njihove povezanosti sa srčanim oboljenjima, znanstveni dokazi uopće na to
ne upućuju. Zaključak: “Rezultati i zaključci o unosu zasićenih masnoća u
odnosu na kardiovaskularna oboljenja o kojima govore vodeća savjetodavna tijela
nemaju temelja u dostupnim znanstvenim dokazima.”
Drugi članak, objavljen u znanstvenom časopisu Journal of
Nutrition, ide još dalje: “Ne postoje značajni dokazi za zaključak da
zastupljenost zasićenih masnoća u prehrani ima veze s povećanim rizikom od
koronarne srčane bolesti, odnosno kardiovaskularnih oboljenja.” Drugim riječima,
unatoč tome što ih javno zdravstvo demonizira i unatoč velikim naporima
prehrambene industrije da nam prodaju proizvode prepune šećera i bez masnoća,
nema dokaza koji bi ukazivali na izravan odnos između zasićenih masnoća i srčanih
oboljenja.
Nema.
A što je s vezom između zasićenih masnoća i kolesterola?
Dobro da ste pitali. Zasićene masnoće u prehrani ponekad
stvarno dovode do porasta ukupnog kolesterola. No pogledajmo malo ispod haube
da bismo shvatili cijelu sliku. Naime, poznato je da postoji nekoliko različitih
pod-tipova kako HDL, tako i LDL kolesterola, a utjecaj zasićenih masnoća na na
te različite pod-tipove je bitno drugačiji.
Dopustite da objasnim.
LDL-A je velika, paperjasta molekula koja je sama po sebi
neutralna. Poput jastučića od vate.
LDL-B je pak sasvim druga priča. To je sitna, čvrsta i jako
oksidirana molekula koja je visoko inflamatorna i štetna. Želimo da su nam
pokazatelji LDL-A kolesterola visoki, a pokazatelji LDL-B kolesterola najniži
mogući.
Zasićene masnoće snižavaju LDL-B i podižu LDL-A kolesterol.
I još k tome podižu HDL kolesterol, takozvani “dobri” kolesterol. Stoga, iako
zasićene masnoće mogu povisiti ukupan kolesterol, pokazatelji lipida u vašoj
krvi zapravo su se poboljšali, a rizik od srčanih oboljenja smanjio!
No da bi se razumjelo taj koristan utjecaj na vaše razine
kolesterola, potrebno je zaviriti ispod haube. Zaboravite na “dobre” ili “loše”
razine kolesterola - to je zastarjelo. Od svog liječnika zatražite testiranje čestica
u krvi. Ta pretraga dostupna je u brojnim laboratorijima već barem deset
godina. Tako ćete dobiti daleko korisnije informacije nego od zastarjele
standardne pretrage kolesterola u krvi.
Zasićene masnoće ne samo da poboljšavaju vaš profil lipida,
također su kritičan nutrijent za mozak. David Perlmutter, dr. med. -
integrativni neurolog koji je uz to i član strukovne udruge nutricionista American
College of Nutrition - ukazuje da su i kolesterol i zasićene masnoće od vitalne
važnosti za zdravlje mozga.
Kao prvo, u pravu je. Studija Klinike Mayo objavljena u
znanstvenom časopisu New England Journal of Medicine dokazala je da osobe koje
konzumiraju više zasićenih masnoća imaju čak za 36% manji rizik od razvijanja
demencije.
Kao drugo, “Zasićene masnoće su temeljni građevni materijal
za moždane stanice”, kaže Perlmutter. “Zanimljivo je da je jedan od
najbogatijih izvora zasićenih masnoća koji postoji u prirodi upravo ljudsko majčino
mlijeko.”
Baš iz tog razloga u svim svojim programima nikada ne
savjetujem eliminaciju zasićenih masnoća. Trans masti? Sigurno. Užeglih,
podgrijavanih masnoća na kojim se prži u restoranima. Itekako. Hidrogeniziranih
biljnih ulja? Apsolutno. I šećera? Ma nemojte me… Definitivno postoje “loše
masnoće” (vidi navedene primjere).
Ali zasićene masnoće ne spadaju u tu kategoriju. I nikada
zapravo nisu.
Dr. Jonny Bowden, poznat i kao “nestašni nutricionist”,
skupa s kardiologom dr. Stephenom Sinatrom, napisao je knjigu The Great
Cholesterol Myth. Svojim nutricionističkim programima pomaže ovladati žudnjom i
ovisnostima o određenim vrstama namirnica.
Izvor: www.jonnybowden.com
Tome su nas učili. Nismo krivo razumjeli. Sada sam zbunjena jer ne znam više što spada u zasićene, a što u nezasićene masnoće i koje su dobre, a koje loše.
OdgovoriIzbrišiZaključak je da se s tim i ne treba previše zamarati nego koristiti sve u izvornom, prirodnom obliku. Sada mi je sve jasno....previše kompliciramo ..treba se vratiti jednostavnosti i živjeti život u pravom smislu riječi, uživati i jesti u prirodnom obliku i domaći pripremljenu hranu.
Dubravka