Mnoge uloge vitamina D

Vitamin D ima vaznu, odlucujucu ulogu za zdravlje. Veliki broj bolesti kao rak, dijabetes, multipla skleroza, depresija, neplodnost i mnoge druge mogu biti uzrokovane njegovim nedostatkom. D vitamin ima 3 centralne funkcije: reguliranje imunoloskog sistema (obrambene sposobnosti tijela), reguliranje rasta stanica te reguliranje hormonske ravnoteze. Stvara se pod utjecajem sunca i ima ga u plavoj ribi, ali mi ga dobivamo premalo i vecina ljudi ima nedostatak D vitamina, pogotovo na sjevernoj polutci i narocito u zimskoj polovici godine. 

Na sveucilistu u Kopenhagenu istraživali su ulogu vitamina D za stanice obrambenog mehanizma T-limfocite. Glavna funkcija T-limfocita je kada otkriju neko strano tijelo/tvar u krvotoku, da se bore protiv tog "uljeza". Medjutim ako u krvotoku nemamo dovoljno D vitamina, T-limfociti se ne mogu uopce pokrenuti. Moze se reci da vitamin D djeluje kao jedna vrsta baterija bez kojih ove stanice ne mogu raditi. Vitamin D takodjer pomaze da se imunoloski sistem ublazi, tj da ne "podivlja" sto inace dovodi do autoimunoloskih bolesti kada tijelo napada vlastite stanice. 

Istrazivanja zadnjih godina pokazuju da vitamin D moze pomoci u zastiti protiv dijabetesa tip 1 i tip 2, raka, multiple skleroze te psihickih bolesti kao sizofrenije i depresije. Znanstvenici su identificirali preko 2000 gena koji sprecavaju nastanke raznih bolesti a koji se aktiviraju uz pomoc D vitamina. Izgleda kao da nema kraja njegovim pozitivnim karakteristikama jer je ukljucen u mnoge zivotno vazne funkcije. Nazalost, polovica covjecanstva pati od nedostatka ove vazne supstance.

Sunce je izvor D vitamina

Naglo povecanje nedostatka vitamina D posljednjih godina ima veze sa mnogim upozorenjima o stetnosti sunca. Zbog tvrdnji da previse sunca moze izazvati rak, ljudi ga izbjegavaju i ne dobivaju ni dovoljno sunca ni dovoljno D vitamina.  Iako sunce moze izazvati rak koze, dovoljno D vitamina koji se stvara pod utjecajem sunca zapravo je zastitni faktor koji sprecava nastanak raka. Ljeti je dovoljno boraviti 20 minuta na suncu svaki dan da bi se napunile rezerve koje odgovaraju 250 mikrograma D vitamina, sto je  50 puta vise od doze (5 mikrograma) odredjene sluzbenim preporukama. Da bismo istu kolicinu dobili iz drugih izvora osim sunca, trebali bismo primjerice pojesti 1 kg lososa, 50 casa mlijeka ili 50 multivitaminskih tableta. 

Nazalost sluzbene preporuke o preporucenoj dozi su preniske, zbog straha od predoziranja. No, istrazivanja su pokazala da je potrebno preko 1000 mikrograma dnevno da bi kod zdrave osobe doslo do predoziranja koje moze izazvati povracanje, glavobolju ili srcane probleme. Sve vise strucnjaka trazi da se sluzbene preporuke promijene tj. povecaju, jer je sve vise znanstvenih dokaza o pozitivnim efektima vitamina D i o rizicima koje njegov nedostatak izaziva.  

Reguliranje imunoloskog sistema

Kada pricamo o imunoloskom sistemu ili obrambenom mehanizmu organizma, moramo znati da on moze biti i nas prijatelj ali i neprijatelj. Ako je preslab postajemo podlozni infekcijama, ali ako djeluje prejako i "divlja" tada moze ostetiti tijelo jer dovodi do alergija i autoimunih bolesti. D vitamin ima vise funkcija koje i stimuliraju i ublazavaju aktivnost imunoloskih stanica.

Vitamin D ima vitalnu ulogu kao regulator imunoloskog sistema jer brine za imunoloske reakcije u tijelu koje trebaju onesposobiti strana tijela, ali isto tako sprecava da imunoloski sistem napadne vlastito tijelo. Istrazivanja su pokazala da njegov nedostatak povecava rizik za obolijevanje od autoimunoloskih bolesti, koje nastaju kad imunoloski sistem napada vlastito tijelo, npr nervne stanice (multipla skleroza), stanice koje proizvode inzulin (tip 1 dijabetes), stanice zglobova i hrskavice (reumatoidni artritis), stanice koze (psorijaza) te stanice u crijevnoj stijenci (upalni procesi u crijevima). Niske razine D vitamina dodvode i do cescih infektivnih bolesti npr prehlade i gripe, koje bi u normalnom slucaju savladao zdravi imunoloski sistem.

Reguliranje rasta stanica

D vitamin upravlja rastom stanica koze. Psorijaza i djecji ekcem su kronicne bolesti do kojih dolazi kad se stanice koze razmnozavaju na krivi nacin sto dovodi do upalnog procesa. D vitamin zaustavlja upalne procese i regulira rast stanica koze, pa se zato cesto koristi u terapiji psorijaze.

Kako ima puno utjecaja na rast stanica i promjene na stanicama, to ga cini vrijednim oruzjem protiv raka. Istrazivanja pokazuju da dnevni unos od 25 mikrograma (1000 internacionalnih jedinica) moze za 40-75% smanjiti rizik za oboljenje od raka pluca, dojke, gusterace i debelog crijeva. Do raka dolazi uslijed nekontroliranog razmnozavanja stanica, a D vitamin stimulira gene koji mogu zaustaviti rast tih stanica. 

Regulacija rasta stanica neophodna je i za pravilno razvijanje organa, kostiju i misica kod jos nerodjenih beba, za pravilnu izmjenu tvari i zdravu probavu, te da bi se imunoloske stanice zaustavile u svom agresivitetu. D vitamin je regulator rasta stanica i njegov nedostatak moze prouzrociti poremecaj mnogih vaznih funkcija u tijelu.

Reguliranje hormona

Hormonalna ravnoteza ima utjecaja na sve procese u tijelu a i ona je zavisna o dovoljnoj kolicini D vitamina. On osigurava ravnotezu medju hormonima u tijelu, pa premalo D vitamina smanjuje nivo jednih hormona a podize nivo drugih. Nove studije ukazuju da D vitamin igra znacajnu ulogu za mogucnost zaceca i plodnost uopce. 2008 godine dva neovisna znanstvena tima iz USA i Australije pokazali su neosporivu vezu izmedju nedostatka D vitamina i plodnosti kod zena te kvalitete sperme kod muskaraca. 90% zena koje su imale probleme sa ovulacijom, imale su prenizak nivo D vitamina, a 33% muskaraca sa problemima plodnosti takodjer je imalo njegov nedostatak.

D vitamin je ukljucen u proces sazrijevanja spolnih stanica, pa mnogi znanstvenici smatraju da je upravo nedostatak vitamina D razlog za rastucu neplodnost. Zato upotreba D vitamina kao dodatka prehrani moze biti dobra i manje rizicna alternativa postojecim metodama stimuliranja plodnosti.

D vitamin takodjer je neophodan za apsorpciju kalcija i time vazan u sprecavanju osteoporoze i rahitisa koji dovodi do nepravilnog razvoja kostiju. Osim toga, D vitamin stimulira rast nervnih stanica i stvaranje neurotransmitera, sto moze objasniti vezu izmedju nedostatka D vitamina i rizika za razvijanje shizofrenije, a vjeruje se i da ima antidepresivni ucinak jer sprecava inflamatorne reakcije i regulira ravnotezu kalcija u nervnom sistemu.

Kako dobiti u sebe dovoljno D vitamina

U praksi imamo samo dva dobra izvora: redovito izlaganje direktnom suncu ili dodatak prehrani. Suncajte se 15-30 minuta na jakom suncu sa izlozenim nepokrivenim dijelovima tijela bez zastitnog faktora, bez da izgorite naravno. Da bi doslo do efektivnog stvaranja D vitamina u vasem tijelu, sunce mora biti tako visoko da je vasa sjena kraca od vaseg tijela. 

Kod nedostatka sunca, u zimskoj polovici godine ili kod neredovitog izlaganja suncu preporucuje se dodatak D vitamina. Stariji preparati sadrze vrlo male doze od 400 IJ (internacionalnih jedinica) prema zastarjelim preporukama. No postoje noviji preparati koji sadrze 2000 IJ. Umjerena doza za prevenciju bolesti za odrasle je 2000 IJ, za djecu ispod 10 godina 1000 IJ. Kod bolesti potrebno je uzimati 2-3 puta vecu dozu. Ponekad se D vitamin pise u mikrogramima: 1 mikrogram odgovara 40 IJ (internacionalnih jedinica). 2000 IJ odgovara dakle 50 mikrograma. 

Koja kolicina je pojedincu tocno potrebna moze se odrediti testom iz krvi 25-OH-D (25 hydroxy vitamin D test) ako naidjete na lijecnika koji je voljan dati uputnicu za ovaj jednostavni test. Moguce je da vas lijecnik nije ni cuo za ovaj test jer je vaznost D vitamina kao dodatka prehrani postala aktuelna tek zadnju godinu-dvije. Rezultat ovog testa trebao bi biti izmedju 50-80 ng/mL (ili 125-200 nmol/L).

Tesko da moze doci do predoziranja, kod raportiranih slucajeva trovanja D vitaminom osobe su uzele najmanje 30 000 IJ na dan, dakle oko 10 puta vise nego sto se ovdje preporucuje. Sigurnim se smatra sve do 10 000 IJ dnevno, ali radi svake slucajnosti kod uzimanja preko 4000 IJ dnevno potrebno je napraviti test utvrdjivanja vrijednosti D vitamina u tijelu. Vazno je da oblik D vitamina kojeg uzimate kao dodatak prehrani bude D 3 (kolekalciferol).

Od ljeta 2009. kad je nastupila histerija oko svinjske gripe, mi smo svi kuci poceli uzimati dodatak D vitamina. Tada smo zivjeli u Svedskoj a tamo nema dovoljno sunca. Muz i ja smo uzimali po 2000 IJ, djeca po 1000 IJ. Nikad nismo bili bolesni. Naravno da i dobra prehrana igra veliku ulogu u jacanju imunoloskog sistema pa je dobitna kombinacija: LCHF prehrana + dodatak D vitamina. Ipak, najbolje je uzimati D vitamin iz prirodnog izvora, kao što je primjerice ulje jetre bakalara, jer u tom slučaju dolazi u savrsenom omjeru sa vitaminom A sto je vrlo bitno jer ova dva vitamina djeluju sinergijski. Najbolji izbor za kojeg ja znam je fermentirano ulje jetre bakalara Green Pasture koje je bogato vitaminima A i D te esencijalnim omega 3 EPA i DHA. 

Vitamin D Council 
Vitamin D är nyckeln till kroppens försvar

Kostdoktorn: Om D vitamin