Omega 3, omega 6 i eikosanoidi

Omega 3 i omega 6 su višestruko nezasićene masne kiseline od kojih su neke podvrste esencijalne za zdravlje. To znači da su neophodne za određene funkcije u tijelu, ali ih tijelo ne može proizvesti samo, pa ih zato moramo unositi hranom. Pri tome je presudan njihov pravilan omjer. Naime, omega 3 i omega 6 upravljaju hormonalnim sustavom eikosanoida, koji opet upravlja cijelim metabolizmom, jer nadzire, izravno ili neizravno, inzulin i druge endokrine hormone (glukagon, kortizol, adrenalin i druge) te njihovim posredovanjem i sve vitalne tjelesne sustave, tj. biokemijske procese u tim sustavima. 

Eikosanoidi su podijeljeni u dvije grupe, tzv. ”dobre” i ”loše”. EPA (eikosapentaenska kiselina), masna kiselina iz obitelji omega 3, upravlja grupom dobrih eikosanoida, dok AA (arahidonska kiselina) iz obitelji omega 6, upravlja lošim eikosanoidima. Oni imaju suprotno djelovanje, pa dobri eikosanoidi djeluju protuupalno i rastvaraju krvne ugruške, dok loši izazivaju upale i zgrušavanje krvi, što je normalno i potrebno radi zaštite od ozljeda, ali je bitno da obje grupe djeluju u ravnoteži. Međutim, problem nastaje kad loši eikosanoidi prevladaju nad dobrima, jer tada se normalni upalni procesi pretvaraju u kronične upale i dovode do srčano-žilnih i drugih kroničnih bolesti. To se događa kad kroz prehranu unosimo više omege 6 nego omege 3. One konkuriraju istim metaboličkim putevima, jer koriste isti enzim delta-6-dehidrogenazu, pa tako pretjerani unos omege 6 dovodi do nedostatka omege 3 i dobrih eikosanoida. 

AA, iz obitelji omega 6, koja upravlja lošim eikosanoidima, nastaje iz LA (linolne kiseline) koja prevladava u biljnim uljima, margarinu, žitaricama, orašastim proizvodima i sjemenkama. EPA, iz obitelji omega 3, koja upravlja dobrim eikosanoidima, potrebna je i za proizvodnju DHA (dokosapentaenske kiseline) koja izgrađuje stanične membrane mozga i nervnog sistema. EPA i DHA nalaze se samo u hrani životinjskog porijekla i to u plavoj ribi, mesu pašnih životinja i jajima slobodnih kokoši. EPA se teoretski može dobiti iz svog biljnog “predstadija” ALA (alfalinolenska kiselina), kojom su npr. bogate lanene sjemenke, ali u praksi je ta pretvorba vrlo ograničena. Dakle, omegu 3 dobivamo iz životinjskih masnoća, a omegu 6 iz biljnih masnoća. 

U prošlosti, dok su ljudi jeli pravu izvornu hranu, dobivali su dovoljno EPA i DHA iz ribe, mesa pašnih životinja i jaja slobodnih kokoši, a omjer omege 6 i omege 3 bio je pravilan, 1:1, dakle dobivali su jednaku količinu jedne i druge. No, u drugoj polovici 20. stoljeća značajno se povećala konzumacija biljnih ulja, margarina i žitarica pa je taj omjer danas 20:1, tj. hranom se unosi dvadeset puta više omege 6, nego omege 3. I upravo ova neravnoteža djeluje inflamatorno, odnosno izaziva upale. 

Dakle, omega 6 i omega 3, preko loših i dobrih eikosanoida, imaju suprotne funkcije. Omega 6 preko loših eikosanoida potiče upalne procese i zgrušavanje krvi. To su normalni tjelesni procesi, ali postaju štetni kad se pretvore u kronične. Omega 3 preko dobrih eikosanoida zaustavlja upalne procese i rastvara krvne ugruške. Nedostatak omege 3 u konvencionalnim namirnicama te pretjerani unos omege 6 iz žitarica i biljnih ulja, dovodi do prevladavanja loših eikosanoida i stvaranja kroničnih upalnih procesa koji su uzročnik upalnih bolesti. Kronične upale na arterijama dovode do začepljena žila i srčano-žilnih bolesti. 

Pravilan omjer između omege 3 i omege 6 nije važan samo za zdravo srce i žile, nego i za općenito tjelesno i psihičko zdravlje i imunitet. Čak je važan i za postizanje i održavanje normalne tjelesne težine, jer smanjuje signale u tijelu koji stvaraju masne zalihe, a poboljšava i osjetljivost prema inzulinu čime se smanjuje rizik od dijabetesa. 

Hormoni inzulin i glukagon usko su povezani s djelovanjem eikosanoida. Inzulin potiče loše eikosanoide tako što pomaže da se iz LA stvara AA, dok glukagon potiče dobre eikosanoide i stimulira proizvodnju EPA iz njenog predstadija ALA. No glukagon jedino može djelovati u odsustvu inzulina, jer su to dva hormona sa suprotnim djelovanjem. To znači da glukagon ne može djelovati ako se prehranom unosi previše šećera i škroba koji potiču izlučivanje inzulina. 

Šećer i škrob također imaju svoju ulogu u stvaranju upalnih procesa. Suvišne molekule šećera vežu se za različite proteine koji onda oštećuju stijenke krvnih žila. Ovo opetovano oštećenje na stijenkama pokreće upalni proces i predstavlja početak stvaranja naslaga na žilama. Zbog viška omege 6 upala postaje kronična i krv se počinje zgrušavati, pa tako nastaje ugrušak koji dovodi do začepljenja žila. 

Nesrazmjer između omege 6 i omege 3 (pretjerani unos omege 6 i nedostatak omege 3) uz prekomjerni unos šećera i škroba, predstavlja jedan od najvećih problema moderne prehrane. Postoji samo jedan način za suzbijanje kroničnih bolesti prouzrokovanih upalnim stanjima, a to je povratak izvornoj prehrani kojom, osim što smanjujemo unos šećera i škroba, dovodimo u ravnotežu unos omege 6 i omege 3. Prelaskom na Paleo LCHF prehranu smanjujemo unos omege 6 kroz smanjenu konzumaciju žitarica, margarina i biljnih ulja, a istovremeno povećavamo unos omege 3 putem ribe, mesa pašnih životinja i jaja slobodnih kokoši. Na taj način LCHF prehrana uspostavlja ravnotežu između eikosanoida čime se usklađuju i drugi hormonalni mehanizmi u tijelu. Osim toga, zbog smanjenog unosa šećera i škroba, ne dolazi do vezivanja šećera na proteine koji oštećuju krvne žile, a nizak inzulin omogućava djelovanje glukagona, koji potiče proizvodnju EPA i DHA kao i dobre eikosanoide, što sve djeluje protuupalno. 

Omega 3 neizmjerno je važna i za ljudski mozak, koji je s obzirom na ostale parametre, ogroman u usporedbi s mozgom životinja. Možda zato što se kod čovjeka ovaj organ sastoji od 60% masnoće, od čega 10% omege 6 i 10% omege 3, i to EPA i DHA. Mozak se najintenzivnije razvija u trećem tromjesečju trudnoće i u prvih 18 mjeseci djetetova života. Pokazalo se da djeca koja boluju od ADHD, DAMP sindroma, disleksije[1] i sličnih poremećaja, u mozgu imaju nedostatak omege 3. Zato je od velike važnosti da upravo trudnice i dojilje unose dovoljno omega 3 masnoće iz ribe, ulja riblje jetre i prirodnog mesa i jaja te da izbjegavaju margarine, biljna ulja i hranu od brašna. Ovakav način prehrane koristan je i za sve ostale koji žele očuvati zdravlje. 

Osobe s atopijskim ekcemom ili alergijama također imaju premalo omege 3 u odnosu na omegu 6. Nekada su djeca dobivala riblje ulje bogato omegom 3, sjećam se da sam ga i ja kao dijete uzimala u obliku malih crvenih kuglica. Ne znam zašto je ovo izašlo iz prakse, no ako u prehrani nije zastupljeno dovoljno ribe, posebice plave i to nekoliko puta tjedno, tada bi roditelji trebali svojoj djeci davati ulje jetre bakalara, kao npr. Green Pasture koje je dobiveno hladnim postupkom (nije rafinirano). 

[1] ADHD (Attention Deficit Hyperactivity Disorder) deficit pažnje s hiperaktivnošću; DAMP (Deficits in Attention, Motor Control and Perception) nedostatak pažnje, motoričke kontrole i percepcije; disleksija: poremećaj u učenju, prvenstveno čitanju.