LCHF - regulacija apetita i količine hrane

Jedite kad ste gladni, jedite dok više niste gladni i nemojte se prejedati. Nakon nekoliko tjedana naučit ćete slušati svoje tijelo i shvatit ćete da ste siti s puno manjom porcijom hrane nego ranije. Taj osjećaj možete zahvaliti većoj količini masnoće koja je hranjiva i zasitna, ali i odsustvu šećera i škroba koji pobuđuju apetit.

Koliko ćete jesti masnoće, to je prilično individualno. Iako svi funkcioniramo prema istim principima, ipak smo različite jedinke i svima neće odgovarati ista vrsta niti količina hrane. Jedite hranu koja vam prija, pripremljenu na način koji volite, naravno u okvirima LCHF dozvoljenih namirnica. Pokušajte osluškivati svoje tijelo i njegove potrebe. Neke osobe koje su godinama bile na nemasnoj hrani, mogle bi osjetiti da im masnoća jako prija, čini se kao da tijelo samo traži ono što mu je godinama nedostajalo. Nakon nekoliko tjedana, kad se zadovolji ta potreba, količina masnoće se spontano smanjuje. Oni koji su živjeli na procesiranoj hrani prepunoj toksina, obično osjete potrebu za čišćenjem tijela pa im prijaju lagani obroci u obliku salata ili smoothija s puno zelenog povrća. Nakon perioda čišćenja, tijelo je spremno primiti i apsorbirati nutrijente iz konkretne hrane.

Jedite kad ste gladni, jedite dok više niste gladni i nemojte se prejedati – ovo je najvažnije pravilo, ali iako zvuči jednostavno, mnogi ga ne razumiju. Što znači jesti kad smo gladni? To znači da ne jedemo ako nismo gladni, bez obzira koliko je sati i da li je “vrijeme” za jelo. Nekome možda jeste vrijeme za jelo, vama možda nije. Ljudi čija se prehrana zasniva na ugljikohidratima troše šećer za energiju, a kako zbog djelovanja inzulina nemaju mogućnost trošiti masnoće, tako su ovisni o novim obrocima za nadopunu energije, pa se češće gladni i jedu više obroka u toku dana. Međutim, osobe koje su se prebacile na trošenje masnoće, nemaju neprestanu potrebu za jelom, jer masnoću kao izvor energije dobivaju, kako iz hrane, tako i iz vlastitih masnih naslaga. Zato se ne trebate bojati preskočiti obrok, ako ne osjećate glad.

Što znači jesti dok više nismo gladni i ne prejedati se? To znači da jedemo polako, uživamo u hrani, ali i osluškujemo vlastiti osjećaj sitosti. Kada više ne osjećamo glad, znači da je dosta. U tom trenutku većina ljudi još može nastaviti s jelom dok ne osjete da su se prejeli i da ne mogu više, no to je već višak. Mnogima se čini da su gladniji nego što doista jesu pa često napune tanjur s previše hrane i onda misle da moraju to sve i pojesti. Predlažem da svoj tanjur napunite umjerenom količinom hrane, jedite polako i osluškujte kada će se pojaviti osjećaj sitosti, a tada je dosta.

Ako ste već neko vrijeme na LCHF prehrani, sigurno ste primijetili da je osjećaj sitosti dugotrajan. Nakon obroka trebali biste osjećati sitost barem 4 do 5 sati, a ako ogladnite već nakon 2 do 3 sata, to je znak da u zadnjem obroku niste unijeli dovoljno masnoće ili ste pak unijeli previše ugljikohidrata, zato to popravite u sljedećim obrocima. Osjećate li glad, pojedite obrok, ali ne grickajte između obroka!

Na početku se nekim ljudima događa da su zaista gladni i tada je sasvim u redu jesti, ne treba trpjeti glad. Naime, dok smo još naviknuti na velike količine škrobne hrane koja treba ispuniti želudac, iako ne ispunjava potrebu za hranjivim tvarima, često se na početku događa da jedemo više nego što tijelu doista treba. Ovo ja nazivam “psihološka glad” i na samom početku u tome nema ništa loše. Ubrzo ćete primijetiti da ste siti i s manjom količinom hrane, a nakon kraćeg perioda prilagodbe, naučit ćete jesti kad ste gladni, kao što ćete naučiti prestati jesti kad više niste gladni.

Zapravo je najgore što možete učiniti – grickati između obroka, bez obzira što se radi o ”dozvoljenim” namirnicama. Između obroka grickamo najčešće samo iz navike, iz dosade ili zato što naprosto volimo grickati. Ali ovo je ružna navika, ubitačna i za liniju i za probavu i trebali biste je pomalo izbacivati, ukoliko želite ostvariti normalan odnos prema hrani. Cilj LCHF-a nije samo skidanje prekomjernih kilograma, nego i stvaranje zdravih prehrambenih navika koje nas više nikad neće dovesti do nepotrebnog gomilanja kilograma. Cilj je ostvariti normalan odnos prema hrani – da jedemo zato što smo gladni, količine koje su nam dovoljne da se zasitimo i to sve raspoređeno u nekoliko glavnih obroka, najčešće 2 do 4. Za muškarce je tipično da su zadovoljni i s manjim brojem obroka ali da su obroci obilni, dok ženama obično prija pojesti više puta u toku dana ali manje količine, ali ovo nije pravilo.

Naravno da je hrana više od pukog zadovoljavanja tjelesnih potreba, hrana je i uživanje i socijalna kategorija. LCHF upravo jest hrana za uživanje, jer nam to omogućuju namirnice s kojima možemo pripremati maštovita i ukusna jela. Također, u posebnim prilikama, možemo si priuštiti i fine slastice i privlačne ”oblizeke”, kao i čašu vina, tako da nema razloga da se u društvu osjećamo uskraćeni.