Stranice

subota, 22. siječnja 2011.

Klijanje zrnja, orašastih plodova i sjemenja


Klijanje sjemenja doista je jedan od očaravajućih fenomena u prirodi. Iz minijaturnog privješčića, sasvim malog dijela sjemena, rađa se nova biljka. Kakvu izvanrednu sposobnost imaju te male klice da proizvedu cijeli niz tvari, vitamina, minerala i enzima, kojih uopće nema ili su prisutni u vrlo malim količinama u neproklijalom sjemenu.

U prošlosti se većina žitarica jela u djelomično proklijalom stanju i to je jedan od razloga zbog kojeg su žitarice tada bile manje štetne nego danas. Žito koje je stajalo u snopovima i stogovima na otvorenim poljima, gdje je bilo vlage i topline, često je započinjalo proces klijanja prije nego što je bilo pohranjeno u spremišta. Međutim, moderna poljoprivreda, gdje sve ide brzo, onemogućuje ovaj inače prirodan proces
klijanja žita.

Klijanjem se sastav zrnja i sjemenja mijenja na brojne korisne načine. Klijanjem se proizvodi vitamin C, povećava se sastav vitamina B, osobito B2, B5 i B6. Sadržaj karotena drastično se povećava, čak do 8 puta. Što je još važnije, klijanje neutralizira fitinsku kiselinu, supstancu prisutnu u zrnju svih žitarica koja onemogućuje apsorpciju kalcija, magnezija, željeza, bakra i cinka. Klijanje također neutralizira i inhibitore enzima prisutne u zrnju žita, koji mogu neutralizirati naše vlastite korisne enzime u probavnom traktu. Kompleksni ugljikohidrati koji izazivaju vjetrove u crijevima razgrađuju se tijekom klijanja. Klijanje neutralizira i aflatoksine, vrlo kancerogene tvari pronađene u žitaricama. I konačno, brojni enzimi koji pomažu probavu, proizvode se tijekom klijanja.

Proklijala zrna i sjemenke predstavljaju living food, “živu” hranu i trebali bi se redovno nalaziti u našoj prehrani. Mogu se koristiti na brojne načine: u salatama, jelima od povrća, namazima, kao pahuljice s jogurtom te kao dodatak kod pečenja kruha i drugih peciva. No klice zrnja žitarica ne treba jesti sirove, nego ih je potrebno lagano prokuhati u juhama ili varivima.

Postupak klijanja

Nikakva posebna oprema nije nam potrebna za klijanje zrnja i sjemenja osim staklenki koje ne zatvaramo poklopcem nego komadićem gaze koju učvrstimo elastičnom trakom. Metoda klijanja svega zrnja i sjemenja je ista, samo je vrijeme koje je potrebno da se postigne potpuno klijanje različito i ovisi o veličini i vrsti sjemenja. Jednostavno napunimo jednu trećinu staklenke zrnjem ili sjemenkama, do vrha nalijemo vode pa staklenku zatvorimo gazom i gumicom. Ostavimo da se sjemenke namaču preko noći, a ujutro izlijemo vodu i sjemenje dobro isperemo. Sjemenje vratimo u staklenku, zatim je okrenemo naopako, naslonjenu na nešto tako da stoji koso, da se voda može cijediti van dok istovremeno zrak može cirkulirati. Sjemenje treba ispirati nekoliko puta na dan. Klice su gotove za 1 do 4 dana, tada se isperu i spreme u staklenku s normalnim poklopcem i čuvaju u hladnjaku.


  • Raž, ječam, pšenica. Treba ih ispirati 2 do 3 puta dnevno. Klice su gotove za 3 do 4 dana, narastu oko 6 mm. Možemo ih dodati u kruh ili u juhe i variva. Od proklijale pšenice možemo napraviti bulgur. Ocijeđenu proklijalu pšenicu stavimo na papir za pečenje i sušimo u pećnici na 50 °C dok se dobro ne osuši. Čuvamo ih dobro zatvorene u hladnjaku.
  • Heljda (cijela zrna heljde). Ispiru se 2 do 3 puta na dan, gotove su za 2 dana. Od proklijale heljde možemo napraviti kashu. Ocijeđenu proklijalu heljdu stavimo na papir za pečenje i sušimo u pećnici na 50 °C dok se dobro ne osuši. Treba ih čuvati dobro zatvorene u hladnjaku, a možemo ih koristiti u juhama i varivima.
  • Grah (mungo i azuki). Napunimo samo četvrtinu staklenke i ispiremo 4 ili više puta na dan. Klice su gotove za oko 4 dana. Klice mungo graha gotove su kad narastu oko 5 cm, a azuki graha 2,5 cm.
  • Grah, obični. Ispiremo ga 3 do 4 puta na dan, a klice su gotove za oko 3 dana, tj. čim narastu do 6 mm. Proklijali se grah kuha kao i obični grah, ali je potrebno vrijeme kuhanja kraće, nego za grah koji je bio samo namočen u vodi.
  • Bademi. Ispiremo ih 3 puta na dan. Klice su gotove za 3 dana, sasvim su kratke, poput malog privjeska (3 mm).
  • Leća. Ispiremo je 3 puta dnevno, a klijanje traje 2 do 3 dana dok klice ne narastu 6 mm. Nježne su pa ih kuhamo lagano, može i na pari.
  • Suncokretove sjemenke. Ovo sjemenje najbrže proklija i jako je ukusno u salatama, ali klice treba brzo potrošiti, jer brzo pocrne. Ispiru se 2 puta dnevno, a gotove su za 12 do18 sati. Male su i jedva se vide.
  • Bučine sjemenke. Ispiremo ih 3 puta dnevno. Gotove su za 3 dana, kad narastu na 6 do 7 mm.
  • Sezamove sjemenke. Koristimo neoljuštene sjemenke i ispiremo ih 4 puta dnevno. Sitne klice gotove su za 2 do 3 dana.

Sjemenke koje teže klijaju su lanene sjemenke koje postanu tako sluzave da ih je teško isprati, kao i zrno zobi koje neće proklijati kad se odvoji od svoje vanjske opne. Neke sjemenke, najčešće one koje koristimo kao začine, također ne mogu proklijati jer su u procesu proizvodnje namjerno ozračene da im se uništi sposobnost klijanja. Postoji samo jedna vrsta sjemena koja se ne preporučuje za klijanje, a to je alfa-alfa ili bijela djetelina. Pored mungo graha, alfa-alfa je najpopularnija klica među vegetarijancima. Nažalost, nezasluženo su proglašene zdravom hranom, jer su ispitivanja pokazala da klice alfa-alfe inhibiraju (koče) imunološki sustav i mogu doprinijeti razvoju upalnog artritisa i lupusa. Alfa-alfa klice sadrže i jednu aminokiselinu zvanu kanavanin koja može biti toksična za ljude i životinje ako se uzima u većim količinama. Ova tvar nije pronađena u zreloj biljci, očigledno se metabolizira tijekom njenog rasta. (Fallon, Sally & Enig, Mary, 1999.)

Proklijale žitarice i grahorice neusporedivo su zdravije nego neproklijale, ali ih ne jedite sirove već ih prokuhajte. Ako ste na LCHF prehrani radi mršavljenja, ne koristite ih u većim količinama jer sadrže dosta ugljikohidrata. Proklijale sjemenke ne kuhajte, nego ih jedite sirove u salatama i namazima za kruh.


31 komentar:

  1. Draga Anita, baš mi je drago da si progovorila o klicama. Ja ih jako volim, a sad ćeš se začuditi, kao dekoraciju! I to mi je baš alfa alfa posebno dekorativna. Pa i ostale je zgodno negdje na vrh nečega smjestiti. No alfa ima tako prekrasne male listiće, ma savršeno mi je zgodna. Da li ih jedem, baš i ne, moji isto to prvo odmah maknu. Žao mi je za moju omiljenu da je "loša", no molim te što je sa klicama djeteline - lucerne i rotkvice?

    OdgovoriIzbriši
  2. draga dunja, i ta sitna sjemenja mogu lijepo klijati. ispiru se vise put na dan (da se ne osuse) a klice su gotove za 3-4 dana kada su oko 2,5 - 5 cm duge. sve proklijano sjemenje je zdravo, osim upravo alfa alfe. a bas jeste dekorativna, u pravu si, i dobro da ju niste jeli :)

    OdgovoriIzbriši
  3. Hvala Anita, uzet ću u obzir sve što si napisala. Pozdrav

    OdgovoriIzbriši
  4. dunja, upravo sam skontala da su lucerna i alfa alfa isto.

    OdgovoriIzbriši
  5. Draga Anita,
    Jako bih volela čuti tvoje mišljenje o pšeničnoj travi i soku od pšenične trave, koju toliko hvale na ovom sajtu:
    http://www.psenicnatrava.com/html/psenicna_trava.html
    Srdačan pozdrav,
    Magdalena :)

    OdgovoriIzbriši
  6. draga magdalena, i ja sam procitala dosta toga pozitivnog o psenicnoj travi. izgleda da je vrlo bogata vitaminima, mineralima i drugim hranjivim tvarima. posebno je bogata klorofilom. sok od psenicne trave moze biti dobar dodatak prehrani posebno u slucajevima ako ne uzimamo dovoljno svjezeg zelenog povrca i bilja. psenicna trava u prahu je mozda najlaksi nacin za konzumaciju jer se moze dodati npr u smoothije koje radimo sa raznim povrcem, avokadom, limunom i sl.
    puno pozdrava!

    OdgovoriIzbriši
  7. Draga Anita, molim za pojašnjenje - komentiraš sušenje klica u pećnici - nestaje li pritom iz njih išta drugo osim vode?
    Koliko dugo sušiti i na koliko stupnjeva?

    Hvala!

    OdgovoriIzbriši
  8. @ anon. mislis na bulgur i kashu: osobno nisam pravila jer mi je pecnica na plin i najslabija temperatura 150 stupnjeva a ove se stvari suse na 50 stupnjeva. u originalnom receptu (nourishing traditions) stoji da se suse cijelu noc, a ja se nisam usudila to napisati u tekstu, jer mi ne djeluje sigurno imati upaljenu pecnicu cijelu noc. u procesu susenja u pecnici sigurno nestaju enzimi ali barem znamo da su antinutrijenti neutralizirani pa je bulgur ili kasha zdravija alternativa za rizu ili tjesteninu.

    OdgovoriIzbriši
  9. kuhanjem se uništava vitamin c

    OdgovoriIzbriši
  10. zamolila bih za pojašnjenje-kažete da se sjemenje natapa preko noći pa se tokom dana ispire određen broj puta, ovisno o kojoj se žitarici radi. zanima me kako se ispire-ostavim preko noći vodu a preko dana okrenem staklenku naopačke i ostavim da se ocjedi pa punim recimo 3 puta (ako se ta žitarica 3x ispire) pa preko noći opet ostavim bez cjeđenja? je li to taj postupak ispiranja? ajoj, nadam se da ste me shvatili ;)

    OdgovoriIzbriši
  11. @ sve vrste sjemenja se natapaju samo jednu noc, znaci napuniti teglu 1/3 sa sjemenjem, naliti do vrha vode i ostaviti preko noci. ujutro izliti vodu i okrenuti teglu da stoji na koso. ispiranje znaci da se tegla napuni vodom, malo promucka i voda se izlije, i ostavi se opet da stoji na koso. ovo se ponavlja onoliko puta koliko stoji za pojedinu vrstu sjemenja i toliko dana koliko pise.

    OdgovoriIzbriši
  12. da li se grah koji je proklijao cim se stavio u vodu smatra kao star i da nije za jelo,tj za kuhanje...kaze mi mama baci to,a na vrecici pice do marta 2013 pa mi nije jasno zasto ona misli da je star????

    OdgovoriIzbriši
  13. @ ida kako misliš da je proklijao čim se stavio u vodu? klica krene odmah rasti ali da naraste do pune veličine treba nekih 3 dana.

    OdgovoriIzbriši
  14. Blog je prepun korisnih informacija, hvala Vam :) U vezi sa ovom temom zanima me da li je psenicna trava ono sto kod nas u Hr zovu ekstrakt mlade psenice? Da li je korisno uzimati taj proizvod? Pozdrav iz Splita.

    OdgovoriIzbriši
  15. Da, to je isto i jako je korisno! Općenito je korisno što više zelenog povrća, možete ga smućkati u mikseru, dodati limunov sok, maslinovog ulja i pšenične trave.

    OdgovoriIzbriši
  16. Anita pozdravljam te iz Opatije.
    Početak moje samospoznaje i samoostvarenja od prije je 30 godina, zahvaljujući makrobiotici. Kada sam otkrio i makrobiotičku dijetu (ishrana 100 % sa integralnim žitaricama), dogodile mi se sve fine stvari u pogledu ljubavi i radosti života, te jasnoće uvida u stvarnost postojanja.
    Mi nešto znamo, opažamo, zaključujemo, imamo svoju logiku, ali jedno je sigurno, ne prepoznajemo u tome apsolutne vrijednosti: život, istinu, svijest i slobodu, zbog čega nemamo MIR.
    Slabost naša prema hrani datira još iz prošlih života i karme, pogotovu kada još nismo evoluirali tijelo do potrebnih razina svijesti, tako da smo zadržali mnoge stvari od životinja, nagon, strah, pohlepu za hranom, sexom i još neke stvari. Naravno, u duhovnoj praksi, kada sabereš dušu u duh, sve se mijenja po vertikali života, prema svijesti, kada materijalne stvari nisu više tako bitne.
    Žitarice su najvažnije za prehranu čovjeka iz mnogo razloga; najbolji su polisaharidi, koji daju najbolje šećere glukoze za probavu sa najboljom detoksikacijom crijeva i probavnog sustava. Možeš ih jesti koliko god hoćeš, do pojava masnoća neće doći. Posebno je važno što se takvom prehranom ne treba unositi dodatna količina vode (juhe, čajeva, kava, sokova, voća, povrća, itd.).
    Kada govorimo o životu, ovoga puta o hrani i žitima, promatramo posljedice atoga, a ne naše znanje o tome, navike, svijest ili što drugo. Naravno, medicina čini najveće pogreške što ne vidi dušu kao original postojanja, zato ljudima prporuča pijenje više od 2 lit. vode na dan, što nema nikakvog smisla. Suština je primorati tijelo da samo stvara vodu u granicama svojih potreba, jer tako postaje YANG, sa čistom krvi i limfom blago alkalnog sadržaja.
    Moramo znati da u našem tijelu žive mikroorganizmi kojima voda jako pogoduje za rast, a upravo su oni začetak bolesti. Obzirom da bolesti ne postoje, višak vode (YIN stanje tijela) daje osjećaj slabosti, nevoljnosti i slabe životne sile od koje nije moguća kreativnost pojedinca.

    Ostavimo predrasude na stranu i savjetujem svakome tko ima bilo kakvih problema po pitanju bilo koje vrste bolesti, neka se zagrli sa svojim životom, a prehranu učini najjednostavnijom, sa integralnim žitaricama: ječam, riža, pšenica, proso, heljda, quinova, kukuruz, zob, itd.

    Ako nisam imao potrebe za 30 godina mjeriti tlak i ići liječniku, onda budite sigurni u ovo što pišem iz osobnog iskustva. Naravno, najprije morate biti slobodni, neovisni, morate živjeti sa istinom, a hrana dolazi tek na kraju.
    Nekada je dovoljno da imate neostvarenih želja i da povodom toga patite.

    Čovjek mora biti jednostavan iznutra. Možeš biti čistunac po mnogo čemu, ali ako u sebi nemaš mir i nisi jednostavan, ništa ti neće pomoći za radost.

    Pero,

    http://bezuvjetna-ljubav.blog.hr/


    ISTINA
    http://www.facebook.com/home.php?sk=group_228125950535009&ap=1

    OdgovoriIzbriši
  17. pero Mir dolazi iz duse ne iz zeludca....tako je svejedno za mir hocete jesti meso ili biljcice,bitna je spoznaja :) pozdrav i Sretan & Blagoslovljen Uskrs.

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Pa nije baš svejedno šta jedemo.Energija je u hrani.Ako je tijelo zdravo i duh je.Naravno da nije ista energija kod mesa ili kako vi kazete biljcica.

      Izbriši
  18. Postovani, imam pitanje o hlebu koji se pravi od proklijalih zitarica. Da li bi mogli to praviti i jesti? Ovde je recept (na engleskom je) http://www.growyouthful.com/recipes/sourdough-essene.php
    Pozdrav svima

    OdgovoriIzbriši
  19. draga Anita ,šta mislite o sojin lecitin

    OdgovoriIzbriši
  20. Moze li se proklijavati grasak, koji i kako?
    Hvala na odgovoru!

    OdgovoriIzbriši
  21. Draga Anita,
    Što mislite o klijanju piskavice?
    Srdačan pozdrav od Zorane

    OdgovoriIzbriši
  22. Da li psenicna trava moze da se koristi na antikandida prehrani

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Sta to sadrzi psenicna trava sto ne mozes naci u dozvoljenim namirnicama prema AC programu?

      Izbriši
  23. Anita, zbunjuje me u posljednjem odlomku gdje piše da proklijale sjemenke treba, pa onda da ne treba termički obraditi prije konzumiranja. Kako ste to mislili? Hvala i pozdrav!

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. @:
      Proklijale zitarice i grahorice se preporuca termicki obraditi prije konzumiranja, a proklijale s j e m e n k e je najbolje konzumirati sirovome obliku.

      Pozdrav.

      Izbriši
  24. Da li pšenična trava sadrži gluten ili nekakve druge toksične stvari koje mogu oštetiti zid tankog creva i uzrokovati propustljivost istih?

    OdgovoriIzbriši
  25. Ja od žitarica samo koristim kuuruz... ne volim ni jednu drugu! Kukuruz proklijam da mu klice budu oko 4 cm, zatim ga 2 dana fermentiram u slanoj vodi i posle kuvam par minuta... PREUKUSAN JE :) ostale žitarice su bljak... Imam svoj domaći kukuruz, aflatoksina se ne bojim.

    OdgovoriIzbriši

  26. Gospođo ŠUPE!
    Drago mi je da sam vas srela u bespuću IN-a.
    Još prije "početka povijesti"-klijala sam više žitarica i uvijek smo ih konzumirali sirove. Mogu vjerovati instrukcijama, koje mi se ČINE, po vlastitoj procjeni- da su vjerodostojne.
    Ali uvijek se prikradu i neiformirani ljudi, pa kada ih čitaju neinformirani ljudi- usvajaju neistine i STETNE INFORMACIJE...

    OdgovoriIzbriši
  27. U zadnjem odlomku pišete: Proklijale žitarice i grahorice neusporedivo su zdravije nego neproklijale, ali ih ne jedite sirove već ih prokuhajte... Proklijale sjemenke ne kuhajte, nego ih jedite sirove u salatama i namazima za kruh.
    Pitanje je: NE jesti sirove klice, ili NE jesti kuhati klice???

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Treba pažljivo čitati. Jedno au klice žitarica i grahorica, a drugo klice sjemenki. Prvo je bolje kuhati, a drugo bolje ne.

      Izbriši

Molim za malo osnovne kulture komunikacije: Ne ostavljajte komentare kao Anonimno; ako nemate profil kliknite na Ime/URL i potpišite se.