Krekeri od sjemenki i eggmilk

Ovo je vrlo popularan napitak među sljedbenicima LCHF načina prehrane u Švedskoj. Na švedskom äggmjölk (eggmjolk), na engleskom egg milk, u prevodu - mlijeko od jaja! I da znate odmah da je puno ukusnije nego što zvuči :) Odlično rješenje za one koji ne podnose mlijeko a vole bijelu kavu, ali i za sve ostale naravno - ukusan i hranjiv napitak. 

Sastojci:
1 cijelo jaje
1 žumanjak
1-2 žličice maslaca
1-2 žličice kokosovog ulja
1,5 - 2 dl kipuće vode 

Postupak:
Mikserom istucite jaje i žumanjak dok voda zakuha. U jaje dodajte maslac i kokosovo ulje (može i samo maslac). Zatim polako ulijevajte vruću vodu u jaja neprestano miksajući. Voilà, gusto fino pjenasto mlijeko je gotovo! 

Ja obično dodam malo cimeta i prave vanilije, a fino paše i kardamom. Dodajte ovo mlijeko u skuvanu kavu, a višak spremite u hladnjak za kasniju upotrebu. Ako volite čokoladno mlijeko dodajte u eggmjolk kakao u prahu i steviju, te po želji  malo tučenog slatkog vrhnja. 

EDIT 2015: Tokom godina isprobavala sam razne verzije egg milka ili "bulletproof" kave - bez jaja, sa jajem, sa vrhnjem, bez vrhnja... Na kraju mi je najdraži egg yolk cappuccino: jedan žumanjak, žlicu maslaca, žlicu kokosovog ulja i cimet izmiksam sa sasvim malo vrele vode da se sve stopi i zapjeni i to dodam u kavu (za dvije kave). Hoću reći, nema strogih pravila, slobodno je eksperimentirati po svom guštu.

Foto Danijela Bolanča

Krekeri od sjemenki

Sastojci:
1 dl sjemenki suncokreta
1 dl sjemenki sezama
0,5 dl sjemenki lana
1,5 žlica psyllium praška
2 žlice kokosovog ulja
2,5 dl kipuće vode
0,5 - 1 žličica morske soli 

Možete upotrebiti začine po želji, ja sam dodala malo timjana i crvene paprike, a može se dodati cimet, kardamom, đumbir... eksperimentirajte! 

Postupak:
Pomiješajte suhe sastojke. U kipućoj vodi otopite kokosovo ulje, prelijte preko sjemenki i dobro promiješajte. Smjesu ostavite da odstoji sat vremena. Zatim na pleh obložen papirom za pečenje razvucite smjesu ravnomjerno u tanki sloj uz pomoć gumene lopatice za tijesto. Pecite na 150 stupnjeva oko 45 minuta (ovisno o vašoj pećnici). Izvadite iz pećnice i izrežite krekere pomoću noža za pizzu. Ostavite ih vani da se dobro osuše prije nego ih spremite u posudu ili vrećicu. Predobri su! 

EDIT 2017: Puno su bolji krekeri sa maslinovim uljem!

Dajte djeci da grickaju ove zdrave kekse uz čokoladni eggmjolk. Zgodni su i za ponijeti sa sobom, "za svaki slučaj".

Zašto LCHF i što nije u redu s ugljikohidratima

Slika Birgitte Höglund: Piletina i povrće pečeno na maslacu

LCHF je naziv koji je nastao u Švedskoj, Low Carb High Fat – prehrana sa smanjenim udjelom ugljikohidrata i povećanim udjelom masnoće. Koliko ”malo” ugljikohidrata je ”sniženi” unos ili low carb? Nema strogog pravila ali svakako dosta niži od preporučenog, obično 50-100 g. Prehrambena piramida kaže da 60 % svojih kalorijskih potreba trebamo zadovoljiti iz ugljikohidrata (škroba i šećera iz žitarica, kruha, tjesterine, riže, kukuruza i sl). Ako je moja kalorijska potreba oko 2000 kcal dnevno to znači da dnevno trebam uzimati 1200 kalorija iz ugljikohidrata tj jesti 300 grama šećera i škroba. 

Zašto je ovo loše? Pa, razloga je više: Ugljikohidrati su šećer i škrob, koji se brzo razgrađuju u osnovne molekule: šećer u glukozu i fruktozu, mlječni šečer u glukozu i galaktozu a škrob u čistu glukozu. Glukoza zatim ulazi u krvotok. (Fruktoza ne ide u krvotok, ona ide direktno u jetru i tamo se pretvara u trigliceride te pridonosi stvaranju ”masne jetre”). Normalna količina glukoze u našem krvotoku je 5 grama (otprilike jedna žličica). Povišen šećer u krvi toksičan je za tijelo, pa zato gušterača odmah izlučuje inzulin koji šećer-glukozu čisti iz krvotoka i šalje ga u stanice. Dakle kad unosimo 300 g šećera kroz prehranu, neprestano pumpamo svoj krvotok sa glukozom i inzulinom. Stalno povišeni šećer i stalno povišeni inzulin dovode do upalnih procesa u tijelu, metaboličkih poremećaja i kroničnih bolesti. Šećer nije građevinski materijal za tijelo, nije esencijalna tvar kao što su proteini i masti. Šećer jedino daje brzu energiju, s naglaskom na brzu, jer ono što trenutno ne stignemo potrošiti za energiju, tijelo pretvara u mast i sprema u masnim zalihama kao rezervu energije ”za kasnije”. Tako se debljamo. 

Grupa namirnica koja sadrži najviše ugljikohidrata (tj škroba = glukoze) su žitarice. Prema LCHF se ne jedu ni žitarice niti bilo koji proizvodi od brašna – kruhovi, tjestenina, peciva… Međutim žitarice nisu problematična namirnica samo zbog svog visokog sadržaja šećera. Većina žitarica sadrži teško probavljivi protein gluten kojeg većina ljudi uopće ne podnosi i koji je uzročnik mnogih autoimunoloških bolesti pa je i to dodatni razlog zašto ih ne želimo u prehrani. Nadalje, one sadrže i tzv antinutrijente, spojeve koji sprečavaju apsorpciju i iskorištavanje minerala kalcija, magnezija, željeza, bakra i cinka, a nedostatak ovih minerala dovodi do teških bolesti. Dakle mnogo je razloga za izbjegavanje žitarica i u tome se slažu svi zagovornici sve raširenijeg i sve popularnijeg low carb pokreta širom svijeta. 

Nazivi su mnogi – Paleo – Primal – Optimal – LCHF. Zajedničko za sve je low carb – manje ugljikohidrata. Ovdje ne ubrajam neke low carb visokoproteinske dijete kao npr Dukan ili Protekal ili slične. Dijeta sa niskim udjelom ugljikohidrata a povećanim udjelom proteina nije zdrava. Smanjeni unos kalorija iz ugljikohidrata treba se nadoknaditi povećanim unosom zdravih prirodnih masnoća a ne povećanim unosom proteina. Masnoća je najbolji izvor energije za čovjeka ali i izvor važnih hranjivih tvari kao npr esencijalnih masnih kiselina i vitamina topivih u masti (A, D, K, E) bez kojih se ne bi mogle odvijati važne funkcije u našem tijelu. Kako masnoća sadrži dvostruko više kalorija nego ugljikohidrati tako mi na LCHF zapravo sa manjom količinom hrane nadoknađujemo kalorijski deficit kad smanjimo unos ugljikohidrata. 

Prehrambena piramida kaže da trebamo jesti

55 – 60 % kalorija iz ugljikohidrata

30 % kalorija iz masti 

10 – 15 % kalorija proteina 

Ako uzmemo na primjer dnevni jelovnik na bazi 2000 kalorija, to bi bilo:

1100 – 1200 kalorija iz UH ili 275 – 300 grama UH (1 g UH ima 4 kcal)

600 kalorija iz masti ili 67 g masti (1 g masti ima 9 kcal)

200 – 300 kalorija iz proteina ili 50 – 75 g proteina (1 g proteina ima 4 kcal). 

300+67+50= ukupno 417 grama ugljikohidrata, masti i proteina. (Ovo nije cjelokupna težina hrane koju dnevno pojedemo, jer sve namirnice osim UH, M i P sadrže i veći postotak vode. Dakle ovo je težina makronutrijenata bez vode.) 

Prema LCHF unosimo uglavnom između 50 - 100 g ugljikohidrata dnevno. Uzmimo primjer jelovnika na bazi 2000 kcal, sa 50 g UH dnevno. 

50 g UH je 200 kalorija ili 10 % dnevne potrebe od 2000 kalorija.

75 g proteina (isto kao prema piramidi) je 300 kalorija ili 15% dnevne potrebe od 2000 kalorija.

Ostale kalorije ćemo nadoknaditi iz masnoće, 75 % od 2000 kalorija je 1500 kalorija iz masnoće ili 167 grama masnoće. 

Dakle za unos 2000 kalorija prema LCHF trebamo 50+75+167=292 grama makronutrijenata UH, P i M (težina bez vode). Usporedimo li sa 417 grama u gornjem primjeru vidimo da na LCHF količinski jedemo 30% manje hrane, što je blagotvorno za crijeva i probavu, i odlično za okoliš jer štedimo resurse. 

Još jedna napomena: 167 g masti ne znači da se jede 167 g maslaca ili svinjske masti dnevno. Masnoća se prirodno nalazi i u namirnicama: mesu, ribi, jajima, mlječnim proizvodima, orašastim plodovima, avokadu, sjemenkama. Obratite pažnju na donji primjer jelovnika. 

Mitovi o low carb prehrani su razni. Protivnici tvrde da ne jedemo voće ni povrće, te da se trpamo špekom, čvarcima i majonezom. Razni dušobrižnici misle da ne unosimo dovoljno hranjivih tvari i da nam jelovnici nisu balansirani. Ovo naravno nema nikakve veze sa istinom. Upravo izbacivanje ispraznih kalorija iz šećera i škroba omogućava nam unos više kvalitetnih nutritivno bogatih namirnica koje nam osiguravaju sve potrebne hranjive tvari. 

Ne treba se zamarati raznim "alatima" za računanje unosa vitamina i minerala, jer oni ne uzimaju u obzir stvarnu biološku iskoristivost vitamina i minerala iz hrane. Jer, iako u prehrambenim tablicama stoji da žitarice sadrže mnoštvo minerala, ovi zapravo nisu dostupni. Antinutrijenti u žitaricama, kao što je fitinska kiselina, vezuju minerale za sebe radi čega ih mi ne možemo iskoristiti. Osim toga, sadržaj vitamina, minerala i antioksidanata puno je veći u organski uzgojenim namirnicama nego u onima iz konvencionalnog uzgoja. Sadržaj hranjivih tvari jako varira i u odnosu na sezonu, klimatske uvjete i vrijeme berbe (nezrelo ubrano voće i povrće ima puno manje hranjivih tvari). Prema Paleo LCHF nastojimo što je moguće više birati prirodne namirnice iz organskog ili domaćeg uzgoja, lokalno proizvedene i što manje prerađene. Ovo nažalost prehrambene tablice i "alati za izračun unosa nutrijenata" ne uzimaju u obzir. Također ne uzimaju u obzir važan omjer omega 3 i omega 6 masnih kiselina: meso, mlijeko i jaja životinja sa paše sadrže puno više esencijalne omege 3, dok meso, mlijeko i jaja životinja iz konvencionalnog uzgoja koje se tove žitaricama i sojom, sadrže prevelik udio omege 6 koja djeluje inflamatorno. Niti ovaj problem prehrambene tablice ne uzimaju u obzir. 

LCHF prehrana je raznovrsna, sastoji se mesa, jaja, ribe, puno više povrća nego što se jede na standardnoj prehrani, prirodnih zdravih masnoća, pravih mlječnih proizvoda, orašastih plodova i voća. Količinski se pojede manje, a ipak sitije, nego kad se jede kruh, tjestenina, riža i krumpir, a tako je iz više razloga: 

1. Budući da ugljikohidrati ne sadrže dovoljno hranjivih tvari, ne daju zadovoljavajući osjećaj sitosti i tijelo traži "još". 
2. Ugljikohidrati se razgrađuju na šećere koji djeluju na osjetljivu kemiju mozga kao opijati i mozak traži "još".
3. Inzulin koji se izlučuje brzo nakon obroka bogatog ugljikohidratima djeluje na nagli pad šećera u krvi što dovodi do brze ponovne gladi.
4. Masnoća je hranjiva i daje dugotrajni osjećaj sitosti.  Šećer u krvi ostaje stabilan, ne izaziva izlučivanje inzulina, pa ne dolazi ni do previsokog ni do preniskog šećera u krvi. 

 .•:*¨¨*:•..•:*¨¨*:•.Primjer: Menu alla LCHF .•:*¨¨*:•..•:*¨¨*:•.

Doručak: 2 jaja pečena na 2 žličice maslaca (10 g), 100 grama žute paprike i 1,5 dl kefira ili jogurta sa 3% mm

Ručak: salata sa tunjevinom: 100 g rajčice, 100 g zelene salate, 80 g tunjevine iz konzerve, 2 žlice maslinovog ulja (30 g) i limunov sok

Desert: 100 g malina sa 0,5 dl tučenog slatkog vrhnja

Večera: janjeći kotlet (120 g) i tikvica (150 g) pečeno na 2 žličice svinjske masti (10 g) sa češnjakom

Desert: jabuka 120 g

Međuobrok: jedna šaka (50 g) badema i oraha. U toku dana 2 kave sa 0,5 dl slatkog vrhnja ukupno.

Ukupno 1970 kcal

Proteini 76 g ili 16 %

Masti 161 g ili 74 %

Ugljikohidrati 51 g ili 10 %

Da li biste rekli da nešto nedostaje u ovom jelovniku ili da su obroci "premasni"? 

Manje šećera - više beba: Trudnoća i LCHF

U Švedskoj svaka četvrta odrasla osoba jede prema LCHF principu. Kako popularnost LCHF prehrane u zadnje vrijeme brzo raste tako je naravno sve više i žena koje prelaze na ovaj način prehrane pa i ostaju na njemu i za vrijeme trudnoće. Zapravo, najbolje što jedna trudnica može učiniti za sebe i svoju bebu je da jede prirodnu i zdravu hranu i da izbaci industrijske prerađevine. Bebe se lijepo razvijaju, rađaju se normalne tjelesne težine, mame ne dobivaju masu suvišnih kilograma za vrijeme trudnoće, ne nakupljaju vodu u tijelu, izbjegavaju trudnički dijabetes a one koje su ga ranije imale, drže šećer pod kontrolom i ne trebaju inzulinske injekcije. 

Prehrambena piramida kaže da trebamo 60% svojih kalorijskih potreba zadovoljiti iz ugljikohidrata (šećera i škroba). Uzmemo li npr neku minimalnu potrebu od 2000 kcal dnevno, to znači da bismo 1200 kalorija trebali uzimati iz ugljikohidrata tj konzumirati 300 grama šećera i škroba dnevno. I tako jedemo industrijsku hranu nakrcanu ugljikohidratima, brašno, šećer, peciva, torte, kolače, pahuljice, kruh, tjesteninu, slatkiše, sokove i gazirana pića, a povrh svega još i margarin, soju, GMO hranu, glutaminate, umjetne boje i arome i razne druge kemikalije u procesiranoj hrani. Procesirana hrana je štetna a ugljikohidrati koji se u njoj nalaze nisu esencijalne tvari, nisu građevinski materijal za tijelo, hormone, mišiće, mozak, kao što su to proteini i masnoće - ugljikohidrati su turbo energija koju ako ne potrošimo, taložimo u obliku masnih naslaga na tijelu. 

Prehrana sa smanjenim unosom ugljikohidrata (LCHF – Paleo – Primal – Low Carb – Optimal) zdrava je prehrana za sve, pa tako i za trudnice. Šećer, brašno, kruh i tijesto nutritivno su siromašne namirnice i ne gubimo ništa kad ih izbacimo iz prehrane. Upravo suprotno, kad jedemo manje praznih kalorija iz šećera i škroba, tada unosimo više nutritivno bogatih namirnica koje su građevinski materijal za naše tijelo čime osiguravamo bolje zdravlje i jači imunitet. Osim vrste namirnica i njihova kvaliteta igra vrlo važnu ulogu: zdravije je meso, mlijeko i jaja životinja iz organskog uzgoja, domaćeg uzgoja ili divljači nego meso životinja iz masovnog uzgoja gdje se životinje hrane koncentratima i sojom i gdje se tretiraju hormonima rasta i antibioticima. Zdravija je riba iz mora koja slobodno pliva i jede svoju prirodnu hranu nego riba iz uzgajališta koja se tovi žitaricama i pliva u vlastitom izmetu. Zdravija je prava slanina ili panceta nego salame pune konzervansa, pojačivača okusa i drugih kemijskih aditiva.

Prehrana sa smanjenim udjelom ugljikohidrata ne predstavlja nikakav rizik za trudnoću, nego upravo suprotno, može pomoći kod neplodnosti. Nova istraživanja pokazuju da je prehrana čest uzrok neplodnosti, a prema danskom ginekologu Bjarne Stygsby postoji jednostavan način da se neplodnost izliječi. Zadnjih godina su naučnici otkrili povezanost između inzulina i plodnosti, ali je do sada pažnja bila usmjerena na snižavanje inzulina pomoću lijekova. U svojoj knjizi Spis dig gravid (Jedi da zatrudniš) Bjarne Stigsby zajedno sa dijetistkinjom Charlotte Hartvig piše kako se šanse da se zatrudni mogu povećati uz pomoć metode koju on naziva KISS Klinisk InSulin Sænkende kost - Prehrana za snižavanje inzulina. Radi se o tome da se jede manje ugljikohidrata. Previše ugljikohidrata dovodi naime do visoke razine inzulina koji može pogoršati funkcije jajnika i smanjiti fertilitet. 

Prema statistici koju ginekolog Bjarne Stigsby vodi u svojoj klinici od 56% žena koje su zatrudnile, više od polovice su to uspjele uz pomoć promjene prehrane koja snižava razinu inzulina – potpuno bez hormonske terapije ili potpomognute oplodnje. Dr Stigsby izvještava da svaka sedma žena koja posjeti njegovu kliniku ima tako visoke razine inzulina da je to direktan uzrok njihove neplodnosti. Ove žene zato dobivaju upute da drastično smanje unos šećera, brašna, krumpira, te da umjesto toga jedu više proteina i masnoće kroz meso, perad, ribu, jaja, povrće i orašaste plodove. Nakon promjene prehrane često dobiju normalnu menstruaciju i ovulaciju čime se omogućava prirodno začeće, kaže Stigsby… Istom metodom dr Stigsby liječi PCOS - Sindrom policističnih jajnika. 

Na slici je supruga švedskog doktora Andreasa Eenfeldta, autora knjige Matrevolutionen (Prehrambena Revolucija), u devetom mjesecu trudnoće. Iako je Andreas švedski LCHF guru, njegova ga supruga Kristin baš i nije najozbiljnije shvaćala (tipično) pa je u trudnoću krenula sa ”balansiranom” prehranom koja se bazira na ugljikohidratima. Kao i mnoge trudnice, i nju je mučilo nakupljanje vode u tijelu i jaka natečenost, naročito u potkoljenicama. Preokret se dogodio na low carb cruisingu, kad je Kristin srela doktora Michael D. Foxa, specijalistu za fertilitet koji, kao i danac Stigsby,  liječi neplodnost i PCOS uz pomoć promjene prehrane - na low carb naravno. Dr Fox je objasnio Kristin da će natečenost nestati kad smanji unos ugljikohidrata i da je to sasvim bezopasno. On smatra da su trudnice još više osjetljive na šećer i škrob nego ne-trudnice. Kada je izbacila sav šećer, kruh, tjesteninu, rižu i krumpir iz prehrane otečenost je nestala u roku dva dana. Nastavila je do kraja trudnoće sa LCHF i sve je bilo u redu. Početkom rujna rodila se Klara 3610 grama i 51 cm, savršena beba koja lijepo raste i napreduje.

Napomena: Ovaj post nije zamjena za medicinski savjet trudnicama.

Sigurnost upotrebe nepasteriziranog mlijeka

Zagovornici pasterizacije imaju pravo u jednoj stvari: neke vrste mlijeka ne bismo smjeli konzumirati nepasterizirano. Ali, takve vrste ne bismo trebali konzumirati uopće, jer se radi o mlijeku loše kvalitete. Mlijeko koje se proizvodi za pasterizaciju češće je lošije kvalitete nego mlijeko koje se proizvodi da bi se konzumiralo nepasterizirano. ”Ionako će pasterizacija uništiti sve bakterije” – misle proizvođači/uzgajivači. 

Krava je jedna biološka čarobnica koja pretvara zelenu travu u bijelo mlijeko. Krava je kao što je poznato preživač. Preživači su kopitari sa genijalnim sistemom od 4 želuca, tj jednim želucem koji se sastoji od 4 različita dijela želučanog sistema. Kao i ostali preživači, krava vraća hranu i žvače je, ponovo je vraća i žvače – preživa. Ovo radi da bi se biljna vlakna razgradila u manje i lakše probavljive komponente. Da bi ovo napravila, krava proizvodi preko 50 litara pljuvačke dnevno. Pljuvačka je bazična i pridonosi održavanju povoljne ph vrijednosti za probavu hrane. Osim čina preživanja, u razgradnji teško probavljivih tvari iz biljne hrane – celuloze,  sudjeluju mikroorganizmi naseljeni u probavnom sistemu preživača. 

Prirodna hrana za krave je paša trave i biljaka. U vrijeme kad je ispaša nemoguća, krave se hrane drugom vrstom krmiva - sijenom i silažom. Sijeno je pokošena i osušena trava, a silaža se dobiva tako da se pokošena trava, i razno drugo bilje prirodno konzerviraju uz pomoć mlječno-kiselih bakterija u silosima. Koristi se još i sjenaža (silirano sijeno). 

Međutim, kako je proizvođačima mlijeka glavni cilj da životinje brže rastu i daju što više litara mlijeka, tako se kravama daje i druga vrsta krmiva, naime koncentrati (koncentrirana krmiva). Koncentrati se dobivaju od žitarica, nusproizvoda nastalih njihovom preradom, te od zrna soje. Ovi koncentrati izuzetno su bogati lakoprobavljivim škrobom što dovodi do pretjeranog debljanja, lošije kondicije i lošije reproduktivne sposobnosti životinja. Ovi koncentrati dovode i do poremećenog tijeka fermentacije hrane u probavnom sustavu krava što uzrokuje povećanu kiselost u probavnom sistemu, a posljedica svega ovoga je lošija kvaliteta mlijeka kao i poremećaj općeg zdravstvenog stanja životinja. 

Premalo koncentriranog krmiva znači da krava daje manje mlijeka. Svaka mljekara naravno želi doseći maksimum što se tiče količine proizvedenog mlijeka ali krava nije stvorena da jede soju ni žitarice. Jedna velika EU-studija, koja je nedavno analizirala uzorke sa raznih farmi krava, pokazala je da je mlijeko krava koje pasu travu puno zdravije od mlijeka krava koje žive u zatvorenom prostoru i žvaču koncentrate. Mlijeko pašnih životinja bogatije je antioksidantima i ima bolji omjer masnih kiselina omega 3 i omega 6. Sadrži više E vitamina i karotenoida, kao i 60 % više konjugirane linolne kiseline CLA  kojoj se pripisuju brojni pozitivni učinci na zdravlje. 

Dodavanje koncentriranog krmiva ugrožava prirodni imunološki sistem mlijeka. Brojne antibakterijske komponente koje štite nepasterizirano mlijeko su ugrožene zbog toga što se ph vrijednost u kravljem želucu mijenja i postaje nepovoljna za određene korisne bakterije. Čak se i udio masnoće i hranjivih tvari mijenja. Krave koje se hrane koncentratima jednostavno daju mlijeko lošije kvalitete koje bi se zapravo trebalo izbjegavati, bilo pasterizirano ili nepasterizirano. 

Industrijski otpad koji se koristi kao krmivo za životinje još je jedan dodatni problem. Nerijetko su u prošlosti destilerije alkohola u zadnjim dvorištima držale krave koje su hranili otpadnim tvarima od proizvodnje alkohola. Ovakva loša prehrana i općenito loši i nehigijenski uvjeti uzgoja životinja dovodili su do bolesnih stanja životinja a mlijeko činili toliko lošim da je lako dolazilo do njegove zaraze opasnim bakterijama. Takvo loše mlijeko je jedan od glavnih razloga što se u prvoj polovici prošlog stoljeća uopće uvela pasterizacija. Iako su se vremena promijenila i danas su uvjeti uzgoja krava drugačiji i bolji, nažalost se još uvijek koriste otpadne tvari od proizvodnje alkohola kao hrana za životinje. Destilerije imaju velike količine otpada od proizvodnje alkoholnih pića i rado žele i taj otpad unovčiti, pa ga prodaju uzgajivačima životinja kao krmivo. Ovaj industrijski otpad sadrži brojne ostatke opasnih kemikalija koje se koriste u proizvodnji alkohola što naravno sve utječe na pogoršano zdravlje krava i lošiju kvalitetu mlijeka. 

Ispaša je ključna za zdrave životinje i kvalitetno mlijeko kao i boravak na suncu, jer kao što danje svjetlo ima pozitivne učinke na hormonsku ravnotežu kod ljudi, tako djeluje i na životinje.

Koje je onda nepasterizirano mlijeko sigurno za upotrebu?

• Mlijeko koje dolazi direktno od životinja koje pasu travu i bilje u ljetnoj polovici godine a zimi dobivaju sijeno i silažu.
• Po mogućnosti mlijeko sa ekoloških farmi.
• Mlijeko sa farmi gdje se vodi dobra briga o životinjama i gdje su životinje zdrave.
• Drugim riječima, krava kojoj su omogućeni uvjeti da živi kao krava, daje najbolje mlijeko.

Naravno da trebamo misliti i na farmere. I oni trebaju, kao i svi ljudi, biti plaćeni za svoj rad. Kako pašne životinje daju manje mlijeka nego životinje hranjene koncentratima, logično je da cijena takvog mlijeka treba biti viša. Ja vjerujem da bi većina nas bila voljna platiti nekoliko kuna više po litri mlijeka ako znamo da je to pravo mlijeko – ne mislite li i vi tako?

Pročitajte više: Istine i laži o mlijeku

Mliječna revolucija!

Rođendanski meni

I tako je došlo vrijeme za proslaviti još jedan rođendan. Kako drugačije nego uz drage prijatelje, dobar zalogajčić i čašu (ili dvije) dobrog vina. 

Evo što je bilo na meniju. Zapravo sve vrlo jednostavne stvari jer se meni ne da raditi komplicirana jela i ukrašavati kolače do besvijesti. Ali bilo je fino.

• punjena jaja sa kozicama
• narezani sir parmigiano reggiano, domaća kuvana slanina i sremska kobasica
• sir brie 
• kiseli krastavci, masline
• dimljeni losos
• grčka salata
• zelena salata
• kruh od sjemenki i badema
• marinirani pečeni svinjski kare
• šampinjoni u vrhnju
• marinirani pečeni pileći bataci
• umak od creme fraiche i ajvara

• čokoladna torta sa orasima i narančom
• kokosove kuglice
• bounty čokoladice 

• crno ekološko vino
• za dojilje cider - fermentirano piće od kruške
• cappuccino

Naravno da je sve bilo LCHF. Sjedili smo satima i jeli bez onog osjećaja težine u želucu i napuhanog trbuha što je neminovno nakon hrane koja se sastoji od tijesta – šećera, brašna, margarina, rafiniranih ulja i ostale anti-hrane.

Evo recepata:

Punjena jaja sa kozicama

Skuhati jaja utvrdo. Prepoloviti, izvaditi žumanjke, izmrviti ih pa ih pomiješati sa creme fraiche, majonezom, malo senfa, limunovog soka, sol, papar i svježe kozice. Smjesom puniti polovice bjelanjka, ukrasiti sitno narezanim peršinom.

Grčka salata

Krastavac, rajčice, paprike, crveni luk, crne (neobojane) masline i feta sir. Začiniti sa maslinovim uljem, limunom, sol, papar.

Šampinjoni u vrhnju

Očistiti i narezati šampinjone, popržiti ih na maslacu. Dodati sol, papar i creme fraiche.

Čokoladna torta sa orasima i narančom

(Ovo je torta po Vladkinom receptu, definitivno najbolja LCHF torta do sada)

Sastojci:

8 jaja

250 g tamne čokolade 70 %

250 g mljevenih orasa

1 veća ili 2 manje naranče

zaslađivač na bazi stevije i eritritola u količini koja zamjenjuje 200 g šećera

500 ml slatkog vrhnja

Postupak:

Istući snijeg od bjelanjka. Istući žumanjak sa sladilom. Dodati ribanu ili mljevenu čokoladu, mljevene orase i koricu naranče. Na kraju dodati snijeg od bjelanjka. Peći u kalupu za tortu na 200 stupnjeva 30 – 40 minuta. Kad se ohladi preliti iscijeđenim sokom naranče. Namazati tučenim slatkim vrhnjem i posuti narezane listiće čokolade. Torta se može ukrasiti i narezanim ploškama naranče.

Bounty čokoladice

Sastojci:

250 g maslaca

1 dl slatkog vrhnja

250 g kokosovog brašna

zaslađivač na bazi stevije i eritritola u količini koja zamjenjuje 200 g šećera

200 g tamne čokolade 70 %

Postupak:

Na laganoj vatri otopiti maslac, vrhnje i sladilo. Kad zakuha maknuti sa vatre i umiješati kokosovo brašno. Izliti u pleh obložen sa papirom za pečenje. Staviti u frižider da se stisne, oko 2 sata. Izvaditi iz frižidera. Preokrenuti kolač na dasku za rezanje obloženu papirom za pečenje. Narezati kolač na kocke. Otopiti čokoladu u posudi uronjenoj u kipuću vodu. U pomoć dvije viljuške uvaljati svaku kocku u čokoladu i odložiti je na pladanj obložen papirom za pečenje (inače se čokolada zalijepi za pladanj). Ostaviti u frižideru da se stisne. 

Kokosove kuglice recept na blogu

Ma hrana je zapravo manje bitna. Ono što me veseli je okupljanje dragih prijatelja, uz pokoji zalogajčić, čašu dobrog vina i laganu glazbu u pozadini… 

Hvala društvo, baš nam je bilo super :)

Pozdrav hrvatskom društvu Croatia - Katarina Zrinski - Geteborg

Ovo moram podijeliti s vama. Jučer 8. listopada sam bila pozvana da održim predavanje na jesenjem seminaru Hrvatica u Švedskoj. To je odbor žena povezanih preko Saveza hrvatskih društava u Švedskoj. Tradicionalno se okupljaju jednom godišnje i provode vikend zajedno, ovaj put je to bilo u Geteborgu u organizaciji hrvatskog društva Croatia – Katarina Zrinski. Između ostalog na svoj seminar pozivaju i nekog predavača pa je ove godine izbor pao na mene i temu Istine i laži o hrani.

Ja sam relativno kratko u Švedskoj i nisam uključena u socijalna zbivanja hrvatskih iseljenika tako da ni članove ovog društva ranije nisam poznavala. Utoliko mi je bilo veće zadovoljstvo biti njihov gost jer se takva dobra atmosfera ne nailazi baš posvuda.

Predavanje je bilo odlično, iznad svih očekivanja. Intenzitet je bio jako visok sa velikim angažmanom svih prisutnih. Pitanja su stizala jedno drugo i pokazala su veliku zainteresiranost publike. Sve je trajalo nešto preko 2 sata sa jednom kraćom pauzom nakon prvog sata. Drugi dio je završio degustacijom Dobrog jutarnjeg kruha sa maslacem. Diskusija se nastavila i dalje za vrijeme ručka: domaće punjenje paprike, pečeni losos sa hladnim umakom od vrhnja i salata.

Ovim putem se želim još jednom zahvaliti za jučerašnji dan. 

Mliječna revolucija!

Mljekomati iz Zagreba premješteni u Jastrebarsko? Zašto? Zbog loše prodaje svježeg nepasteriziranog mlijeka? Zar Zagrepčani ne bi trebali svaki dan stajati u redovima pred mljekomatima, sretni i zahvalni što imaju mogućnost kupiti ovu najsavršeniju prirodnu hranu koju mogu dati svojoj djeci? 

Mliječna industrija tvrdi da se hranjiva vrijednost mlijeka ne mijenja pasterizacijom. Naravno da to kažu kad se radi o njihovom vlastitom profitu. Pitanje je da li ćemo se mi, u svom izboru hrane koja direktno utječe na naše zdravlje, oslanjati na tvrdnje jedne profitabilne industrije? Činjenica je da zagrijavanje mlijeka uslijed pasterizacije uništava ovu savršenu namirnicu na toliko mnogo raznih načina da se ove dvije namirnice ne bi ni trebale nazvati istim imenom. 

Evo nekih znanstveno potvrđenih činjenica o tome što se događa s mlijekom tijekom pasterizacije:

• Uništava se veći dio vitamina B6, B12, tiamina, folne kiseline, vitamina C i D.
• Deaktiviraju se životno važni enzimi, neophodni za absorpciju hranjivih tvari iz mlijeka.
• Potpuno se deaktivira enzim fosfataza, neophodan za absorpciju kalcija (ova dekalcifikacija pasteriziranog mlijeka može uzrokovati osteoporozu).
• Uništava se enzim lipaza potreban za razgradnju masnoće iz mlijeka.
• Uništavaju se laktobakterije (istraživanja pokazuju da laktobakterije čak i same pomažu u proizvodnji enzima laktaze koji nedostaje osobama koje ne podnose mliječni šećer laktozu, što objašnjava činjenicu da većina osoba netolerantnih na laktozu, bez problema mogu piti nepasterizirano mlijeko).
• Proteini mlijeka mijenjaju svoju strukturu što dovodi do alergija i kod djece i kod odraslih.
• Laktoza (mliječni šećer) pretvara se u betalaktozu koja brže podiže šećer u krvi što dovodi do prekomjerne tjelesne težine.
• Uništava se betalaktoglobulin koji pomaže iskorištavanje vitamina A u organizmu.
• Wulzen faktor (anti-stiffness factor), tzv. faktor protiv ukočenosti, nalazi se samo u negrijanom mlijeku (ta tvar štiti životinje i ljude od ovapnjenja zglobova, artroze).
• Uništava se četvrtina joda iz mlijeka (neophodan nam je za sintezu hormona štitnjače koja između ostalog regulira metabolizam).
• Uništavaju se prirodna antibakterijska svojstva mlijeka, kao i svojstvo jačanja imuniteta (mlijeko postaje lako prijemčivo za loše bakterije). 

Osim toga istraživanja pokazuju:

• Konzumacija pasteriziranog mlijeka povezuje se sa dijabetesom tipa 1. Znanstvenici su u pasteriziranom mlijeku pronašli protein koji je možda “okidač” autoimune reakcije kojom se uništavaju stanice koje proizvode inzulin.
• Pasterizirano se mlijeko povezuje s rakom jajnika. Žene koje konzumiraju pasterizirano mlijeko imaju tri puta veći rizik od oboljenja raka jajnika.
• Pasterizirano mlijeko povezuje se s multiplom sklerozom i neplodnošću kod žena.
• Pasterizirano mlijeko sadrži kolesterol-epoksid i kolesterol-oksid (oksidirani kolesterol). Istraživanja su pokazala da oksidirani kolestrol doprinosi razvoju raka i ovapnjenju žila.

Želite li i dalje koristiti pasterizirano mlijeko jer se bojite “mikrobiološkog onečišćenja” iz svježeg mlijeka? Toga se ne treba bojati, jer mlijeko ima vlastiti imunološki sustav, tj. vlastiti ugrađeni zaštitni mehanizam. Svježe mlijeko krave, ovce ili koze sadrži višestruke, prirodne, bioaktivne komponente koje ubijaju strane bakterije koje dospiju u mlijeko. Ovo su neke od njih: laktoperoksidaza, makrofagi, laktoferin, leukociti, makrofagi, neutrofili, antitijela, srednje lančane masne kiseline i lizozim. Za sprječavanje prodora stranih bakterija kroz želudac i crijeva brinu se polisaharidi, oligosaharidi, mucini, fibronektini i glikomakropeptidi. Da bi ojačali imunološki sustav aktivni su leukociti, limfociti, imunoglobulini, antitijela, hormoni i faktori rasta. Osim toga tu su korisne bakterije lactobacilli i bifidus bakterije, bifidus faktor i B12 vezni protein. Sve ove komponente prisutne su i u majčinom mlijeku, no što se s njima događa prilikom pasterizacije? Inaktiviraju se, tj. uništavaju. Zagrijavanje mlijeka kod pasterizacije zapravo podržava rast patogenih bakterija, jer uništava faktore koji sprječavaju njihov rast. 

Ovo je više nego dovoljno razloga da industrija mlijeka osigura svježe nepasterizirano mlijeko svaki dan u našim trgovinama. Ili mljekomate u svakom kvartu. Ali, što je sa tvrdnjom da se mlijeko pasterizira radi "zaštite" potrošača?  Istina je da se mlijeko pasterizira jedino radi zaštite mliječne industrije koja profitira na produženoj trajnosti mlijeka, a time se maskira mlijeko loše kvalitete, jer se onečišćeno mlijeko koje sadrži patogene bakterije pročišćava pasterizacijom i baktofugiranjem. 

Priroda je stvorila savršen sistem i jedinstvenu prehrambenu namirnicu koja se potpuno uništava pasterizacijom. Trebamo mljekomate s pravim mlijekom u svim gradovima Hrvatske! Ali pravo mlijeko znači mlijeko krava s pašnjaka... 

Pročitajte više: Istine i laži o mlijeku

Sigurnost upotrebe nepasteriziranog mlijeka