Mnogi su ljudi nažalost intolerantni na
mliječne proizvode. Kod propusnih crijeva mliječni protein kazein djeluje vrlo
iritirajuće na imunološki sustav i dovodi do sličnih reakcija kao i gluten. Ako
imate bilo koju autoimunu bolest, to znači da su vam crijeva propusna i nije preporučljiva
konzumacija kazeina. Ako imate dermatitis ili ekcem, ili neku drugu zdravstvenu tegobu kojoj je razlog disbioza crijevne flore i candida, velika je vjerojatnost da su vam crijeva propusna pa vam iz tog razloga smeta kazein. Mnogima
test intolerancije na IgG iz krvi pokazuje mliječne proizvode. Dakle, ima
razloga zašto AIP, GAPS i druge poznate i učinkovite dijete izbacuju mliječne
proizvode iz prehrane.
I što sad sa kefirom kad ne smijete
mliječno? Zaista je šteta iz prehrane izbaciti kefir koji obnavlja crijevnu
floru sa svojih 30-40 različitih sojeva korisnih bakterija. Kefir i drugu
fermentiranu hranu trebamo upravo zato da ne bismo imali disbiozu, candidu i
propusna crijeva, da ne bismo bili osjetljivi na namirnice, da ne bismo
dobili autoimune bolesti, dakle da ne bismo došli do stanja gdje više ne
podnosimo mliječni kefir... Prava zavrzlama zar ne… Ali srećom, ima i drugih vrsta
mlijeka od kojih možemo napraviti kefir, kao što su npr. bademovo i kokosovo, ali zbog česte intolerancije na bademe, sigurniji je izbor kokosovo mlijeko, koje je čak zastupljeno i u AIP prehrani.
Dakle, divne vijesti su da možemo od
kokosovog mlijeka napraviti kefir uz pomoć kefirne kulture ili kefirnih zrnaca koja
koristimo za mliječni kefir. (Ponavljam, kefirna zrnca nisu gljiva, već simbioza
korisnih mikroorganizama, ali nema veze, znam da ćete ih i dalje zvati gljivom,
whatever…)
No prije nego napravimo kefir od kokosovog
mlijeka, prvo moramo razjasniti što je kokosovo mlijeko.
Prvo, imamo kokosovo mlijeko koje kupujemo u
konzervama kao što je npr Dr.Goerg (gledajte da kupujete mlijeko bez aditiva, sa visokim postotkom kokosa, u konzervama bez BPA!) Međutim ovo bi se prije
trebalo zvati kokosovo vrhnje jer je jako gusto, jako masno i po meni uopće ne
spada u kategoriju "mlijeka". Da se razumijemo, ovo je odlična namirnica i služi
kao zamjena za mliječne sastojke u mnogim receptima, i od njega se može
napraviti i kefir, ali taj kefir više dođe kao kiselo vrhnje za upotrebiti par
žlica a ne za napiti se punu čašu.
Zatim postoji nešto što se zove kokosovo
mlijeko ili napitak od kokosa i što se prodaje po supermarketima u tetrapacima od litre. Ovo nije
kokosovo mlijeko, već voda sa par postotaka kokosa i mnogim aditivima. Ne
moram vam ništa objašnjavati, pročitajte deklaraciju pa ćete vidjeti sastav.
Zatim postoji kokosovo mlijeko iz kućne
radinosti, koje napravimo od dehidriranog i sitno ribanog kokosa. To je ono što
smo nekad zvali kokosovo brašno i koristili za kolače – kokosove kuglice i
čupavce, ali sada znamo da to nije pravo kokosovo brašno (brašno je nešto drugo) nego cijeli plod kokosa dehidriran i nariban. Kad se ribani kokos natopi
u vodi te izblenda u dobrom blenderu i procijedi, dobijemo zaista fino kokosovo
mlijeko sa puno većim postotkom kokosa u sebi i bez kemikalija, za
razliku od onog iz supermarketa. Kad kupujete ribani kokos gledajte da je iz
bio uzgoja, moj omiljeni brand je Dr.Goerg.
Može li se od ovoga napraviti kefir? Može,
ali taj kefir bude dosta vodenast, jednostavno nema onaj gušt i onu gustoću na
koju smo navikli kod mliječnog kefira. E pa kako mi je ovo prerijetko a ono drugo pregusto, što mi drugo preostaje nego pomiješati ta dva mlijeka. Već neko vrijeme eksperimentiram sa različitim omjerima i zaključila sam da mi je najbolje kokosovo
mlijeko za kefir kad pomiješam pola gustog mlijeka iz konzerve i pola rijetkog mlijeka iz
kućne radinosti.
Ovako ja pripremim kokosovo mlijeko za
kefir, ali vi slobodno isprobajte drugačije omjere. Vodite računa da voda koju dodajete mora biti prokuhana, jer inače će bakterije iz vode pokvariti fermentaciju.
Dvije čaše (oko 400 ml) vode prokuhajte,
ugasite vatru pa dodajte jednu čašu ribanog kokosa, npr Dr.Goerg. Ostavite par
sati da miruje. Ubacite u blender i dobro izblendajte. Procijedite kroz cjedilo
i kroz gazu, pa gazu dobro stiskajte kroz dlanove da iscijedite što više
mlijeka. Otvorite konzervu gustog kokosovog mlijeka (400 ml), npr. Dr.Goerg, pa
pomiješajte sa mlijekom kojeg ste sami napravili. U staklenu teglu stavite
mlijeko i dvije velike jušne žlice kefirne kulture ili kefirnih zrnaca. Poklopite i
ostavite na sobnoj temperaturi da fermentira 12 – 24 sata. Promiješajte više puta jer se masnoća u kokosovom mlijeku odvaja i skuplja na vrhu a dolje ostaje prozirna tekućina. Okus gotovog kefira je blago i ugodno kiselkast. Kad procijedite
kefir, stavite ga u frižider da se još malo zgusne.
Kokosov kefir mi je pravo otkriće, kad ga
napravim na ovaj način izuzetno je ukusan, a osim što se može piti ovakav kakav
jeste, može se naravno dodavati u smoothije, sladolede, pudinge i sl.
Ako su vam zrnca bila smrznuta, prvo ih
oživite nekoliko dana u kravljem mlijeku.
Kokosovo mlijeko lijepo fermentira, ali u
njemu se kefirna zrnca neće razmnožavati i s vremenom će uginuti, pa iz tog razloga morate svakih par dana staviti kefirna zrnca u kravlje mlijeko na
oporavak. Pustite ih u kravljem mlijeku barem 24 sata, te ih dobro isperite kroz vodu prije nego ih vratite u kokosovo mlijeko.
Uživajte u kefiru bez obzira na
osjetljivost na mliječne proizvode!
Čitajte više o kefiru: