Stranice

subota, 21. veljače 2015.

Prehrambene smjernice o izbjegavanju masnoća bile su pogrešne


Domaća svinjska mast
Od 2010. čitate na ovom blogu da prirodne masnoće životinjskog porijekla nisu štetne. Nakon 5 godina vijest se napokon probila pa i domaći portali ovih dana objavljuju veliku vijest...

Meta analiza (pregled znanstvenih radova) objavljena u medicinskom žurnalu Open Heart pod naslovom Evidence from randomised controlled trials did not support the introduction of dietary fat guidelines in 1977 and 1983: a systematic review and meta-analysis pokazala je da su prehrambene smjernice iz 70-ih i 80-ih godina o  izbjegavanju masnoća bile neutemeljene. Zbog toga su prošlog tjedna najpoznatiji svjetski portali svi odreda objavljivali ovu ”novu” vijest: masti nisu štetne kako smo to donedavno vjerovali. 


Međutim, već odavno, zadnjih 10-tak godina, mnogi stručnjaci, liječnici i naučnici upozoravaju protiv pogrešnih prehrambenih smjernica radi kojih smo prije 40 godina smanjili unos prirodnih masnoća i povećali unos rafiniranih ugljikohidrata i industrijskih ulja. Ozloglašene zasićene masnoće životinjskog porijekla iz mesa, maslaca, jaja, svinjske masti i punomasnih mliječnih proizvoda zapravo nikad nisu ni bile štetne, već su od pamtivijeka sačinjavale važan dio ljudske prehrane iz kojeg crpimo vitamine topive u masti, esencijalne masne kiseline, energiju i dugotrajnu sitost. One su građevinski materijal za naše tijelo, neophodne za normalan rast i razvoj djece i za funkcioniranje ljudskog organizma. Kolesterol, kojeg nasilno nastojimo smanjiti lijekovima, zapravo nije štetan, već je to važna i potrebna tvar koju ljudsko tijelo samo proizvodi. Potreban je za cijeli niz zdravih tjelesnih funkcija – proizvodnju hormona, popravak oštećenih stanica u tijelu i jačanje imunološkog sustava organizma. Kolesterol izgrađuje staničnu stijenku, čisti i neutralizira toksine koji nastaju raznim upalnim procesima u tijelu, te štiti mozak i živčani sustav od štetnih učinaka stresa.

Teorija o štetnosti masnoće i kolesterola, na kojoj nažalost počiva cijela medicinska djelatnost, neutemeljeni je mit proizašao iz loše provedenih zastarjelih istraživanja i iznad svega komercijalnih interesa. Zbog nametnutog straha od masnoća i kolesterola, tradicionalnu ljudsku prehranu koja je od pamtivjeka sadržavala visok udio prirodnih neprocesiranih masti životinjskog podrijetla, zamijenili smo industrijskim prerađevinama, light i zamjenskim proizvodima. Danas su očite posljedice takvog poremećaja ljudske prehrane: upravo zadnjih 40 godina dogodila se epidemija debljine, dijabetesa tipa 2, srčano-žilnih bolesti, kroničnih crijevnih bolesti, neurodegenerativnih i autoimunih bolesti, alergija i mnogih vrsta raka. 

Stvari su se pokrenule u pozitivnom smjeru još prošle godine u ožujku, kada je znanstveni časopis Annals of Internal Medicine objavio rezultate nove Meta analize, tj znanstvenog pregleda 76 studija koje su uključile preko 600.000 sudionika iz 18 zemalja. Najkraće rečeno, ova meta analiza nije našla vezu između zasićenih masnoća i pretilosti, dijabetesa, visokog kolesterola i kardiovaskularnih bolesti. Kardiolog dr Rajiv Chowdhury, vodeći autor studije rekao je ”Ne trebamo se brinuti oko zasićenih masnoća. Zapravo je prehrana bogata šećerom i rafiniranim ugljikohidatima krivac za sve ove bolesti.” Ubrzo nakon toga je ugledni američki časopis TIME objavio poznatu naslovnicu "Eat Butter" koja je obišla cijeli svijet i "okončala rat s mastima".

Uffe Ravnskov, doktor medicine i docent iz Lunda (Švedska) koji se preko trideset godina bavi znanstvenim radom na području kolesterola i zasićenih masnoća, još je 2000. godine pisao:
  • Ne postoje dokazi da povećani unos zasićenih masti životinjskog podrijetla uzrokuje aterosklerozu, niti infarkt.
  • Osobe s niskim kolesterolom u krvi obolijevaju od ateroskleroze u istoj  mjeri kao i osobe s visokim kolesterolom u krvi.
  • Osobe koje su doživjele infarkt nisu konzumirale ništa više masnoće od osoba koje nisu doživjele infarkt.
  • Ljudi s visokim kolesterolom u krvi – žive duže.

Osim što smo krivo vjerovali da su masnoće nezdrave, potpuno pogrešno i dalje vjerujemo da su žitarice zdrava hrana i da trebaju sačinjavati osnovu zdrave prehrane. No u novije vrijeme imamo i po tom pitanju neka nova saznanja, tj. sve je više znanstvenih dokaza da prehrana temeljena na žitaricama uzrokuje cijeli niz vrlo ozbiljnih zdravstvenih problema. Žitarice sadrže antinutrijente koji ometaju apsorpciju hranjivih tvari u organizmu, lektine koji izazivaju oštećenje crijevne sluznice i dovode do upalnih procesa u tijelu, one su nutritivno siromašna hrana, bogata škrobom (koji je zapravo isto što i šećer jer se sastoji od čiste glukoze). Pšenični škrob je posebno štetan jer podiže šećer u krvi još više nego obični šećer, pa tako pekarski proizvodi od pšeničnog brašna pridonose razvoju dijabetesa, pretilosti i metaboličkog sindorma. Pšenica sadrži i gluten, neprobavljivi protein, za kojeg znamo da izaziva cijeli niz kroničnih i autoimunih bolesti.

Puno je pogrešnih uvjerenja u vezi prehrane, koja su nam nametnuta ne zbog brige za naše zdravlje nego zbog komercijalnih interesa velikih industrija. Pozitivno je što se sve pomalo razotkriva, ali problem i dalje ostaje neinformiranost radi koje će se ljudi i dalje hraniti pekarskim proizvodima i margarinom, dok će se zgražati nad slaninom i jajima.

Kako je došlo do pogrešnih prehrambenih smjernica, zašto su masnoće zdrave a žitarice nezdrave, koja nas hrana ubija a koja liječi, kako mršaviti bez gladovanja i sačuvati svoje zdravlje – o svemu tome detaljno se može čitati u mojoj knjizi Istine i laži o hrani.

Citat iz knjige:
Došli smo do kraja jedne ere koja je započela prije nekoliko desetljeća, kad su nas mediji i medicinski establišment prisilili na prehranu siromašnu mastima, a bogatu ugljikohidratima, iz možda dobronamjernog, ali neutemeljnog pokušaja da se suzbiju srčano-žilne bolesti. Ta era završila je kao totalni fijasko: porastom oboljenja od srčano-žilnih bolesti i epidemijom debljine, dijabetesa, autoimunih bolesti i mnogih drugih modernih bolesti.  
Mitovi o štetnosti masnoća, ispočetka zasnovani na zastarjelim istraživanjima, ubrzo su postali komercijalno isplativi. Na njima su profitirali mnogi: prehrambena i farmaceutska industrija, poljoprivredni biznis, državne službe, medicinski stručnjaci i mediji. A mi, obični ljudi i potrošači, sve smo to platili svojim zdravljem, sudjelujući u jednom eksperimentu globalnih razmjera, kao kakvi pokusni kunići. 
No, taj eksperiment bliži se kraju. Moderna znanstvena saznanja potvrđuju ono što smo negdje duboko u sebi, oduvijek i sami znali: prirodne masnoće iz prave hrane nisu štetne, niti je povišeni kolesterol rizik za srčano-žilne bolesti.

Broj komentara: 10:

  1. Ovo je veliki korak i faza u osvjescenju ljudi i povratka izvornoj ishrani,funkcionalnom zdravlju i optimalnoj tjelesnoj tezini.
    Sad treba ici dalje i osvjestiti ljude o stetnodti prekomjernog unosa skroba/secera kao zitarica,gmo i msg namirnica.
    faza jedan je gotova a jos je dug put ispred

    OdgovoriIzbriši
  2. Draga Anita,

    pratim vas blog (i slicne blogove) na temu paleo/LCHF prehrane. Hranim se po principu LCHF zbog ucestalih infekcija urotrakta i otoka malih zglobova saka, prema preporuci, vec 2,5 mjeseci. Par mjeseci prije LCHF prehrane presla sam na bezglutensku (sa dozvoljenim zitaricama). Imam 36 g. Normalne sam kilaze, no sa promjenom prehrane sam se udebljala 3 kg. NIkada prije nisam jela masno, moja prehrana se sastojala od "zdravih" zitarica, puno povrca, voca te mesa i ribe par puta tjedno. Uvijek sam konzumirala velike kolicine hrane (u usporedbi s drugima) i bila vitka, tako da sam presavsi na LCHF prehranu stalno gladna. FAli mi taj ugljikohidratni dio obroka da me zasiti. MOj rucak je kompletan - juha, povrce, meso/riba, salata (prije i krumpir, riza i sl). NO ne osjecam se sitom. Zato trosim velike kolicine masnoca u obroku (maslinovo ulje, kokosovo i ostala dozvoljena), te jedem nakon obroka bademe, ili sir. 2,5 mjeseca nakon uvođenja LCHF prehrane vadila sam krv i vidjela da imam povisene vrijednosti LDL kolesterola (sto nikad nisam prije imala). Ukupni kolesterol je 6.4 (ref vrijednost do 5), a LDL kolesterol 4,1 (normala do 3).

    Što mi je činiti? Trebam li prestati sa HF kombinacijom? I dalje me mori kako ne biti gladna, pogotovo ako smanjim masnoce?
    Hvala na razumijevanju.

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Škrobno-glutenski dio obroka treba zamijeniti povrćem da biste postigli isti volumen obroka, a masnoće će dati sitost. Znači ne samo malo salate, nego baš napraviti prilog od povrća - pire od cvjetače, restani celer, kuglice od buče, pečene tikvice, složenac od povrća, jaja i vrhnja i tako nešto... Najedite se kuhane hrane, nemojte jesti iza obroka bademe i sir.
      Za LDL se ne brinite, čak i ako je "povišen" u odnosu na referente vrijednosti to nema veze dok su trigliceridi i HDL uredni.

      Izbriši
  3. Pozdrav draga Anita,
    dulje vremena se hranim po LCHF principu i vrlo sam zadovoljna njime. Moj problem je visok kolesterol koji već godinama s lijekovima držim pod kontrolom. Zadnja 3 mjeseca maknula sam lijekove i ukupan kolesterol mi je porastao na 10 dok je LDL 7.1 dok su ostali nalazi uredni (trigleciredi i ostali). Jednostavno sam toliko zbunjena i ne znam kako dalje...
    Hvala na odgovu i lijep pozdrav Patricija

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Bilo bi dobro da ste napisali i vrijednosti HDL , triglicerida i to sto smatrate "ostali".
      Niti isto kazete kako se VI osjecate uprkos takvim nalazima? Energija,elan,polet?
      Podijelite iznos ukupnog holesterola sa vrijednosti HDL i ako je iznos oko ili ispod 5,nije problem
      Ako je odnos ukupnog kolesterola i HDL preko 5 onda nesto primjenom LCHF ne radite bas najbolje..

      Sta smatrate i kako primjenjujete svoju verziju LCHF ?

      Koliko cesto "posrnete" i koliko cega (ne)dozvoljenog skroba i secera unesete???..

      Ako ste vec imali krvno/zilnih problema ili ste (epi)genetski predodredjeni za povisen kolesterol (hypolipoproteinemia), vrijeme je da preispitate svakodnevnicu.

      Izbriši
    2. Patricija,
      jedite puno povrća koje snizuje kolesterol na lešo.
      Nastojte svaki dan pod "moraš" jesti brokulu, blitvu, češnjak, lukove svih vrsta, chia i lanene sjemenke, pravi eko kakao i pravi eko cimet.
      Ako radite, skuhajte to danas za sutra i stavite preko noći u frižider, ja pojedem dnevno pola brokule (ako je veća može i na 3 dana), pola cvjetače, jedan cijeli, sirovi poriluk i tome slično, sve nosim sa sobom u plastičnoj posudi od quattro sladoleda koji mi je ostao otprije LCHF prehrane.
      Masnoće koje se ovdje preporučuju ne mogu vam povisiti kolesterol i morate s njima prelijevati to povrće, ali količina povrća mora biti veća od standardne količine i tako morate jesti stalno, ne jedan dan mi se da kuhati, a drugi baš i ne, disciplina i redovitost su važni!
      Nipošto nemojte pokleknuti i uz LCHF jesti bilo što što LCHF ne preporučuje jer si time radite veliku štetu!
      LCHF kaže da jedete kad ste gladni, ali ako još nemate razvijen osjećaj gladi, ne smijete ne jesti nadajući se da će glad doći sama od sebe, zadajte si u tom slučaju u početku režim i recite: doručkujem u 7, jedem naranču u 10, ručam u 13, jedem borovnice u 16, večeram u 19 i u 23 sata prije spavanja popijem kefir i magnezij.
      Nakon takvog režima od mjesec dana, vidjet ćete da će osjećaj gladi doći, a onda cviše nećete morati gledati na sat, međutim ako ne jedete jer ne osjećate glad, to je najgore za organizam.

      Izbriši
    3. Hvala Itizaj i Seznac,
      naime HDL je 2,5 LDL 7,1 a ukupan kol 10. Trigleciredi su 0,8. Moja napast jesu tvrdi sirevi koje sam i znatno smanjila posljednje vrijeme, izleti u šećer i škrob rijetki, odnosno u PMS -u :)
      Povrća jedem poprilično, uvijek više od mesa na tanjuru, fizički sam aktivna i dobro se osjećam.
      Zato sam se i zabrinula.....Dvojim piti li statine ili ne..

      Izbriši
    4. pa 10 / 2,5 je cirka 4 sto je ispod granice (5) za koju se inace prepisuju statini
      Kako se inace osjecate kad ste van PMS? Osim izgubljenosti u vezi statina?
      Napadi gladi? Letargija? Malaksalost? Razina energije?

      Izbriši
    5. HDL čak 2.5, a trigliceridi samo 0.8? Sad sam Vam čak i zavidan, moj HDL je 1.7 i trigliceridi 1.3, pa mogu biti zadovoljan. Zašto zapravo brinete, Vaš stvarni ukupni kolesterol je 4 jer se on uvijek treba podijeliti s HDL-om, a referentna laboratorijska vrijednost ukupnog kolesterola je bezveze jer ne govori ništa. Ako je HDL (zaštitni kolesterol) tako visok, to je zapravo jako dobro! U tom slučaju su molekule Vašeg LDL kolesterola velike i prozračne i ne mogu naštetiti krvim žilama kao kada su male pa zapinju za njihove stijenke. Dakle, Patricija, samo nastavite tako, zdravi ste kao dren i meni je jako drago zbog Vas, jedva čekam da i ja dođem do toga. Statini? Nipošto!!!!!!!!!!!

      Izbriši
    6. Hvala na odgovoru. Necu ništa uzimati barem 6 mjeseci pa cu ponoviti krvni nalaz :)

      Izbriši

Molim za malo osnovne kulture komunikacije: Ne ostavljajte komentare kao Anonimno; ako nemate profil kliknite na Ime/URL i potpišite se.