Stranice

subota, 28. travnja 2012.

Prva recenzija knjige

Napisao: Domagoj Džojić
za prvi ogranak Zaklade Weston A. Price u Hrvatskoj

Iskreno sam uzbuđen zbog izlaska iz tiska knjige "Istine i laži o hrani". Knjiga se čita u jednom dahu, zanimljiva je i ne ostavlja ravnodušnim. Ova knjiga ne želi biti enciklopedija niti znanstveni rad, ona je zbirka tekstova nutricionistice Anite Šupe, Šibenčanke koja s obitelji živi i radi u Švedskoj. Knjiga je njezin prvijenac, a za naše čitateljstvo uistinu prava bomba. 

Ako bi bilo moguće među iste korice smjestiti antropologiju paleolitskog vremena, tisućljetno iskustvo zdravih tradicionalnih kultura koje je proučavao "Darwin" nutricionizma Weston A. Price, modernu kliničku praksu LCHF-a u Švedskoj i zdravstvene probleme suvremenog čovjeka, otkako je u svoj jelovnik uvrstio namirnice koje postoje jedva posljednjih stotinu godina, onda bi se svakako radilo o knjizi autora koji se usuđujeAnita Šupe to i jest. Njeni su tekstovi jednostavni, informativni ali i beskompromisni. 

Malo je onih koji u svom domu nemaju barem jednu knjigu o zdravoj prehrani. No u ovoj knjizi nalaze se i informacije za koje je zanimljivo da ih u svojim radovima niti jedan od opće priznatih hrvatskih autoriteta na ovom području ili nije spomenuo ili ih nije jasno iznio na jednom mjestu. Možda zbog sputanosti ili pod stegom nekih sumnjivih kodeksa ili zbog možebitne ugroženosti profesionalne karijere u institucijama koje su tako rijetko financijski neovisne, ili pak zbog fragmentiranog, usko specijaliziranog (ne)znanja. Ova knjiga govori nam o tome što smo zapravo svi negdje u sebi znali, ali je propaganda bila glasnija od naše intuicije. 

Kome bih preporučio knjigu? Najprije onima koji već slijede neki oblik "zdrave prehrane" da uštede novac i zdravlje. Potom vegetarijancima i veganima da i unutar svojih uvjerenja poprave kvalitetu svog života i života svojih obitelji. Hrvatskim profesionalcima i institucijama da vide da je "led probijen" – kao svojevrsni poticaj da se i sami odupru besmislenim, nametnutim i štetnim prehrambenim smjernicama preuzetim iz Sjedinjenih Američkih Država, jer su tamo doživjele fijasko. 

Naposljetku i onima koji bi tek htjeli započeti sa zdravom prehranom, jer je uistinu oslobađajuće saznati da zdrava prehrana ne znači kupovati skupe, često i egzotične namirnice, nego je to ponajprije stvar našeg izbora između namirnica koje ionako svakodnevno jedemo. Primjerice, izbor između margarina i maslaca, punomasnih i "light" mliječnih proizvoda, ali često i pitanje svakodnevnih nedoumica oko zakuhavanja mlijeka, konzumiranja sirovih žitarica ili raznih pahuljica te namirnica od soje koje imitiraju meso, mlijeko ili jaja. 

S ovom knjigom doznat ćemo da li je "piramida zdrave prehrane" okrenuta naglavce kao i naše zdravlje, koji su mehanizmi debljanja, kako mršaviti bez gladi i k tome popraviti zdravlje, zašto su zasićene masnoće zdrave, što su aktivatori topivi u mastima, kako neutralizirati antinutrijente iz žitarica, grahorica i sjemenki, kako protiv gljivice "candide", što nam je činiti sa sirovim mlijekom, glutenom, celijakijom, sojom, itd. 

Knjiga pruža elemente pomoću kojih i sami možemo procijeniti valjanost raznih ponuda umotanih pod nazivom "zdrave prehrane", jer nam približava drevno znanje o prehrani koje je, unatoč pokušajima manipulacije u medijima, ipak reevaluirala i moderna znanost. 

Nadam se da će ova knjiga biti uvod u neku profesionalnu karijeru autorice u domovini. 


.•:*¨¨*:•..•:*¨¨*:•..•:*¨¨*:•..•:*¨¨*:•..•:*¨¨*:•..•:*¨¨*:•..•:*¨¨*:•..•:*¨¨*:•..•:*¨¨*:•..•:*¨¨*:•.



Nakladnik: Primula d.o.o. Ičići 
ISBN 978-953-96603-3-6
Dimenzije 16×23,5 cm, 192 stranice, meki uvez

Cijena 149 kn. Od 01.01.2013. cijena je snižena na 129 kn! 
Za narudžbu klikni ovdje.


Book Review True and False about Diet

Bokrecension Sant och Falskt om Kost

ponedjeljak, 16. travnja 2012.

Paleo - LCHF i okoliš


Da bi postigli optimalne uvjete za dobro zdravlje i vitalnost, neminovno je da se vratimo na izvorni način prehrane za koji smo od prirode i prilagođeni. To podrazumijeva život u suradnji s prirodom, tako da je ideja o zaštiti okoliša usađena u Paleo - LCHF koncept. Čovjek ne može uništiti planetu a da pri tome ne uništi i samoga sebe pa zapravo ne postoji mogućnost izbora. Osim što je čista izvorna hrana povoljnija za čovjeka, ona također pogoduje okolišu i klimi. Zato s Paleo - LCHF načinom prehrane nastojimo birati namirnice iz organskog i lokalnog domaćeg uzgoja:


  • Meso i masnoću životinja koje slobodno pasu travu, a ne životinja koje se hrane žitaricama i sojom, hormonima rasta i antibioticima.
  • Jaja koja su snijele kokoši koje slobodno trčkaraju i kljucaju travu i crviće po dvorištu, a ne kokoši koje žive zbijene u kavezima i hrane se koncentratima.
  • Ribu koja slobodno živi u morima i rijekama, a ne ribu iz uzgajališta koja se hrani koncentratima i pliva u vlastitom izmetu.
  • Povrće i voće iz organskog uzgoja koje nije špricano pesticidima niti gnojeno umjetnim gnojivima. Lokalno, zrelo ubrano povrće i voće, a ne importirano sa druge strane zemaljske kugle.

Životinje koje žive u svom prirodnom okruženju i hrane se onom hranom za koju su i same genetski prilagođene daju meso, masnoću, mlječne proizvode i jaja takvog sastava koji je optimalan za čovjeka. Lokalno proizvedeno i zrelo ubrano voće i povrće iz organskog i biodinamičnog uzgoja, ima neuporedivo veći sadržaj vitamina i minerala važnih za dobro zdravlje. Osim toga ovakav uzgoj pridonosi ravnoteži u prirodi i čuva biološku raznolikost na zemlji.

LCHF koncept štedi okoliš, klimu i prirodne resurse:

  • LCHF naglašava važnost biranja namirnica iz organskog uzgoja.
  • LCHF ne znači da se jede više proteina niti više mesa, nego se jede više masnoće.
  • LCHF znači da se iskorištava veći dio životinje. Ne konzumiraju se samo skupi fileti od nemasnog mišićnog mesa, već se koristi masnoća, loj, kosti, koža, koštana srž – sve ono što se inače baca.
  • Iznutrice kao jetra, bubrezi, žlijezde, jezik i mozak koriste se za ljudsku prehranu, umjesto da se bacaju ili daju kao hrana životinjama koje uopće nisu mesojedi.
  • Smanjeni unos ugljikohidrata koji potiču apetit i povećani unos masnoće koja daje sitost, dovodi do spontanog smanjivanja obroka i smanjenog unosa kalorija, što pridonosi štednji prirodnih resursa.
  • LCHF znači smanjenu konzumaciju slatkog voća koje se transportira preko polovice zemaljske kugle, pri čemu se zagađuje okoliš i troše fosilna goriva.

Osim toga se prema Paleo - LCHF ne konzumiraju žitarice ni soja. Opće je poznato da su za uzgoj žitarica i soje sasječene ogromne površine šuma i prašuma, preorani ogromni travnjaci i isušene močvare, što je dovelo do uništenja i istrebljenja brojnih vrsta iz životinjskog i biljnog svijeta. Za uzgoj žitarica potrebne su ogromne količine fosilnog goriva, nafte koje možda uskoro više neće biti, umjetnih gnojiva i pesticida. Masovni uzgoj žitarica uništava zemlju i iscrpljuje hranjive tvari iz nje bez da zemlji išta vraća. Uzgajanje jednogodišnjih monosadnica ili monokultura dovelo je do uništavanja biološke raznolikosti na zemlji, istrebljenja mnogih živih vrsta i nestašice vode u mnogim dijelovima svijeta.

Masovni uzgoj hrane uništava planetu i čovjeka. Moramo postati svjesni da smo ovisni o resursima i da se održivi put ovog planeta može postići samo kroz suradnju svih živih bića međusobno i sa prirodom. Svaka biljka i životinja ima svoju ulogu u prirodi. Prirodu treba shvatiti a ne pokušavati savladavati. Rješenje je ekološka, biodinamička, lokalna proizvodnja, permakultura i samoodržive zajednice na lokalnom nivou. Ideja i inicijative ima, samo se treba pokrenuti.


utorak, 10. travnja 2012.

Jaja naša svagdašnja


Proteklih nekoliko desetljeća izbjegavali smo jaja kao namirnicu bogatu kolesterolom, krivo vjerujući da kolestrol izaziva srčano-žilne bolesti. No, kako se u novije vrijeme ovaj neutemeljeni mit razotkriva, tako se i jaja vraćaju u našu prehranu. Jaja su od pamtivijeka čovjeku osiguravala visokokvalitetne proteine i druge neophodne nutrijente. Pravilno uzgojena jaja bogata su svim hranjivim tvarima, posebice esencijalnim masnim kiselinama EPA i DHA, koje su od vitalnog značaja za razvoj nervnog sustava kod djece i za održavanje mentalne vitalnosti kod odraslih. Jaje sadrži skoro sve vitamine i minerale, a najveći dio ovih nutrijenata upravo je u žumanjku. Osim proteina i masnoća, jaje sadrži važne minerale, kao što su magnezij, kalcij, željezo, cink, bakar, selen i drugi. Žumanjak sadrži sve vitamine B skupine, te sva četiri vitamina topiva u mastima A, E, D i K, koji su važni katalizatori potrebni za asimilaciju proteina, vitamina i minerala. Žumanjak također sadrži karotenoide kao što su lutein i zeaksantin, koji imaju svojstva da štite oči i zdravi vid. Jaje sadrži aminokiseline triptofan i tirosin koji djeluju kao antioksidanti, čisteći organizam od slobodnih radikala, što predstavlja zaštitu od srčanih bolesti i raka.

No, jaje iz konvencionalnog uzgoja nije isto što i domaće jaje koje snesu kokoši koje se slobodno kreću po dvorištu i pronalaze travu i kukce. Ova su jaja nutritivno bogatijeg sastava nego jaja zatvorenih kokoši koje se hrane koncentratima. Sastav esencijalnih omega 3 masnoća, koje izgrađuju stanične membrane stanica mozga i nervnog sistema, višestruko je veći u jajetu ako je kokoš imala pristup svojoj prirodnoj hrani. Jaja pašnih kokoši su u odnosu na jaja iz konvencionalnog uzgoja puno bogatija svim vitaminima i mineralima, naročito vitaminima A i E, te karotenoidima.

Žumanjak prirodno uzgojenih jaja jedna je od najsavršenijih namirnica, prava superhrana. Dva-tri žumanjka dnevno predstavljaju pravu malu nutritivnu bombu, a najkorisnija su kad se konzumiraju sirova. Toplinska obrada jajeta uništava enzime koji pomažu pravilnu razgradnju i apsorpciju hranjivih tvari iz jajeta, a također se smanjuje i sastav nekih nutrijenata. Kuhanje smanjuje i antioksidativno svojstvo u jajetu prisutnih aminokiselina. Zato je sirovi žumanjak vrsta hrane iz koje tijelo najlakše i najpotpunije može iskoristiti sve nutrijente.

Jaja iz konvencionalnog uzgoja nisu potpuno sigurna za upotrebu u sirovom stanju, jer je među kokošima uzgojenim u kavezima, a koje se hrane neprirodnom hranom, učestalija salmonela. Jaja pašnih kokoši su po tom pitanju sigurna za upotrebu u sirovom stanju. Međutim, sirove bjelanjke ne treba konzumirati u istoj mjeri kao žumanjke, jer sirovi bjelanjci sadrže antinutrijent avidin, glikoprotein koji se veže na B vitamin biotin i sprečava njegovu apsorpciju. Biotin je neophodan za sintezu masnih kiselina i održavanje razine šećera u krvi, a posebno tijekom trudnoće kada razina biotina u krvi opada.

Sirovi žumanjak se može koristiti na razne načine, dodavanjem u juhe i variva, prije posluživanja kada hrana više nije jako vruća. Djeci ga dodajte u kašice i umiješajte u vrhnje sa sirom. Smoothiji - kašasti sokovi od povrća, voća, jogurta/kefira odličan su način za konzumaciju sirovih žumanjaka. Domaći sladoled ili čokoladnu kremu jednostavno je napraviti od umućenih jaja, tučenog vrhnja i topljene tamne čokolade. Ne zaboravite ni šato - slasticu naše mladosti.

Zaboravite priču o kolesterolu! Znanstveni dokazi da su prirodne masnoće i kolesterol opasni za srce – ne postoje. Od pamtivijeka je ljudska vrsta živjela od hrane životinjskog porijekla i to je bila izvorna hrana koje je omogućila opstanak. Jaja ptica, riba i slobodnih kokoši u predindustrijskim su kulturama smatrana ”svetom hranom” i posebno se vodilo računa da ih u dovoljnoj mjeri dobiju trudnice i djeca. Iskustveno se znalo da jaja osiguravaju dobro zdravlje, jak imunitet i zaštitu od bolesti. 

Ledeni smoothie sa šumskim voćem
1 šalica kefira
2 free range žumanjka
2 žličice kokosovog ulja
1 šalica smrznutog šumskog voća
po potrebi zasladiti medom 

Zeleni smoothie
rukohvat zelenog lisnatog povrća
pola banane
sok limuna i 1 dl vode
2 free range žumanjka
2 žlice maslinovog ulja

Ubaciti u blender, izmiksati i – uživati!