srijeda, 30. listopada 2013.

Prehrambeni suverenitet - opstati ili nestati


Ovoga je vikenda u Velikoj Gorici održan drugi  Forum za prehrambeni suverenitet hrane na našem prostoru, u organizaciji udruge Zelena mreža aktivističkih grupa ZMAG.

UN će krajem studenog najaviti međunarodnu godinu obiteljske poljoprivrede, a hoće li je u Hrvatskoj imati tko obilježavati? Pet posto najvećih proizvodi na polovini poljoprivrednih površina u Hrvatskoj, a jedan posto ubire 40 posto izravnih poticaja što ne govori u korist opstanka malih poljoprivrednika, a bez obiteljske poljoprivrede nema ni prehrambenog suvereniteta, istaknuto je na ovoga vikenda na Forumu.

Prehrambeni suverenitet podrazumijeva da hrana mora biti namijenjena ljudima, da se vrijednost stavlja na one koji proizvode hranu, lokalizaciju proizvodnje kao i lokalizaciju kontrole nad proizvodnjom, očuvanje znanja i vještina koje su se stoljećima njegovale te uzgoj hrane u suradnji s prirodom a ne protiv nje. Koliko je Hrvatska daleko od ovih načela pokazuje podatak da za svoje potrebe proizvodimo svega nekoliko kultura kao što su kukuruz, pšenica, jaja i vino, a na uvoz trošimo 2,5 milijarde dolara godišnje. Najviše gubimo tamo gdje imamo najdužu tradiciju i znanje, na proizvodnji mesa i mlijeka. 40 do 50 posto hrane koju uvozimo gura nas u provaliju jer moramo nešto prodati da bismo mogli jesti.

Ipak ima primjera npr u mljekarstvu, da je moguće ići kontra konvencionalnom uzgoju krava i bez nametnute pretjerane produktivnosti, kako je to pokazao Hrvoje Kovač koji se prije deset godina preselio iz Zagreba u Saborsko u Liku gdje je pokrenuo malu siranu Naša farma koja danas uspješno radi. Ove su krave cijelo vrijeme vani i pasu i ne hrane se nikakvim hormonima.


Osnutak grupa solidarne razmjene po Hrvatskoj potaknut je kroz također ZMAG-ov projekt Fine niti lokalnog razvoja, u sklopu kojega je održan i Forum u Velikoj Gorici. Zasad takve grupe koje okupljaju potrošače koji žele direktno kupovati od lokalnih proizvođača hrane, postoje u Zagrebu, Rijeci, Puli, Čakovcu, Poreču, Karlovcu, Splitu... Pulska je grupa u suradnji s udrugom ekoloških proizvođača Istarski eko proizvod pokrenula i eko tržnicu.

Osim kritike državne poljoprivredne politike koja guši male poljoprivrednike, na Forumu je naglašeno kako imamo pravo na autohtonu prehranu, ali ćemo to pravo teško i ostvariti dok ne naučimo cijeniti one koji proizvode našu hranu, dok ne odbacimo stigmu bačenu na rad na zemlji i fizički rad.

Ako ne možemo lokalno proizvesti hranu i energiju, u budućnosti bi nas mogla dočekati glad. Potrebno je udruživanje i umrežavanje te fokusiranje na rješenja. Puno je novih ideja i inicijativa, primjerice urbani vrtovi udruge Gredica u Varaždinu.

Došlo je vrijeme kad ćemo se svi morati angažirati, ne možemo više zatvarati oči i govoriti – što ja tu mogu. Nitko ne može sve ali svi mogu nešto učiniti. Prvenstveno se treba educirati a onda i učiniti sve kako bi podržali male proizvođače i lokalni uzgoj hrane.


Pročitajte više: 


ponedjeljak, 28. listopada 2013.

Švedska postaje prva razvijena zemlja koja dogmu o nemasnoj prehrani odbacuje u korist prehrane s niskim udjelom ugljikohidrata i visokim udjelom masnoća (LCHF)

Švedske mesne okruglice sada "OK"

Članak napisao: Brian Shilhavy, urednik Health Impact News
S engleskog preveo: Nenad Maljković

Švedska je postala prva razvijena zemlja koja priprema nacionalne smjernice za prehranu kojima će se odbaciti općeprihvaćena dogma o nemasnoj prehrani, a savjetovat će se prehrana s niskim udjelom ugljikohidrata i visokim udjelom masnoća - LCHF.

Preokret u preporukama za prehranu uslijedio je nakon objavljivanja rezultata dvogodišnje studije neovisnog Švedskog vijeća za procjenu zdravstvenih tehnologija. Ta stručna radna skupina pregledala je rezultate više od 16.000 znanstvenih istraživanja objavljenih do 13. svibnja 2013.

Švedski liječnik Andreas Eenfeldt, autor u Skandinaviji najpopularnijeg bloga o zdravlju DietDoctor.com, prenosi najvažnije zaključke studije:

Pokazatelji zdravlja poboljšavaju se uz prehranu s nižim udjelom ugljikohidrata:
...znatno povišenje razina HDL kolesterola (tzv. dobar kolesterol) bez ikakvih štetnih učinaka na razine LDL kolesterola (tzv. loš kolesterol). To se odnosi kako na umjereni unos ugljikohidrata (do 40% ukupnog kalorijskog unosa), tako i na strožu prehranu s niskim udjelom ugljikohidrata (do 20% kalorijskog unosa). Uz to, stroža prehrana s niskim udjelom ugljikohidrata dovodi do poboljšanja razina glukoze kod pretilih i dijabetičara, uz marginalno smanjenje razina triglicerida.” (Izvor.)

Dr. Eenfeldt također prenosi članak švedskih novina u kojem se izvještava o nalazima radne skupine:

Maslac, maslinovo ulje, punomasno vrhnje i slanina nisu štetne namirnice. Istina je upravo suprotna. Masnoće su najbolja namirnica za one koji žele smršaviti. I ne postoji veza između visokog unosa masnoća u prehrani i kardiovaskularnih oboljenja.
U ponedjeljak je SBU, Švedsko vijeće za procjenu zdravstvenih tehnologija, bacilo bombu. Nakon skoro dvogodišnjeg rada na studiji kojom je pregledano i uspoređeno preko 16.000 znanstvenih istraživanja, izvještaj pod naslovom “Prehrambene preporuke kod pretilosti” naglavce izvrće konvencionalne prehrambene smjernice za pretile i dijabetičare.

Godinama je zdravstveni sustav javnost savjetovao da se izbjegavaju masnoće, osobito zasićene masnoće, i kalorije. Prehrana s niskim udjelom ugljikohidrata (LCHF – Low Carb High Fat, koja je zapravo švedski “izum”) odbacivala se kao opasna podvala ili pomodna dijeta bez ikakvih znanstvenih temelja.

Umjesto toga, zdravstveni je sustav dijabetičare upućivao da jedu puno voća (a to znači šećera) te proizvode s malo masnoća i znatnim količinama šećera ili umjetnih zaslađivača, koji su zapravo opasni okidači za osobe ovisne o šećeru.

Ovaj izvještaj potpuno izokreće trenutačne smjernice, pa kao najučinkovitiju mjeru protiv pretilosti zagovara prehranu s niskim udjelom ugljikohidrata i visokim udjelom masnoća.

U stručnoj radnoj skupini bilo je deset liječnika, od kojih je nekolicina na početku studije bila vrlo skeptična prema prehrani s niskim udjelom ugljikohidrata. (Izvor.)

Jedan od članova stručne radne skupine bio je i prof. Fredrik Nyström iz Linköpinga, poznat kao dugogodišnji kritičar prehrane s niskim udjelom masnoća i zagovornik dobrobiti zasićenih masnoća iz maslaca, punomasnog vrhnja i slanine. Evo nekoliko citata prof. Nyströma koje je prenio dr. Eenfeldt:

“Godinama sam radio na ovome. Odličan je osjećaj dobiti potvrdu ovako temeljite znanstvene studije, a posebno zato što je tijekom našeg rada nestao skepticizam mojih kolega prema prehrani s niskim udjelom ugljikohidrata. Kada se usporede sva najnovija znanstvena istraživanja rezultat je nedvojben: naš pretjerani strah od masnoća potpuno je neutemeljen. Od masne hrane se ne debljamo, jednako kao što od kalcija ne dobivamo aterosklerozu, niti pozelenimo ako jedemo zeleno povrće.”

Nyström je godinama zagovarao znatno smanjeni unos namirnica bogatih ugljikohidratima u obliku šećera i škroba jer se tako postižu zdrave razine inzulina, lipida i dobrog kolesterola u krvi. To znači da je potrebno odbaciti šećer, krumpir, tjesteninu, rižu, pšenično brašno i kruh, uz povećanu potrošnju maslinovog ulja, orašastih plodova, maslaca, punomasnog vrhnja, ribljeg ulja i masnijih dijelova mesa. “Kad pojedete krumpir to je potpuno isto kao da ste pojeli nekakav slatkiš. Krumpir ima sastojke koji se u probavnom sustavu pretvaraju u šećer. Takva prehrana dovodi do naglog povišenja šećera u krvi i, posljedično, do istog takvog povišenja insulina.”
Mnogim su nas mantrama učili kao da su istinite:

“Kalorije su kalorije, bez obzira u kojem ih obliku unosimo.”

“Najvažnija je ravnoteža između unosa i trošenja kalorija.”

“Ljudi se debljaju zato što se ne kreću dovoljno.”

“Doručak je najvažniji obrok u danu.”

“Naravno da sve to nije istina. Zbog ovakvih gluposti pretili imaju grižnju savjesti, kao da do pretilosti dolazi samo zato što nemaju dovoljno jaku volju. Za većinu ljudi povećani unos masnoća znači da se osjećaju sitima, da dulje ostaju siti i ne osjećaju potrebu da nešto pojedu svakih pet minuta. S druge strane, nema osjećaja sitosti nakon što se popije Coca Cola ili nakon voćnog jogurta u kojem gotovo da nema masnoća, ali ima puno šećera. Naravno da je zbog više razloga dobro vježbati, ali ono što stvarno utječe na tjelesnu težinu je prehrana.” (Izvor.)


Hoće li sada Ministarstvo poljoprivrede SAD izmijeniti svoje smjernice?


Znanstvena literatura koja ukazuje na opasnosti od rafiniranih ugljikohidrata i dobrobiti zdravih masnoća objavljuje se već nekoliko desetljeća. Jedan od razloga zbog kojih je ovakva studija napravljena u Švedskoj je i taj što se u toj zemlji mnogi već tako hrane. U Švedskoj se procjenuje da je samo 14% populacije pretilo, za razliku od 33% u SAD.

I hoće li se onda i SAD pridružiti, pa razmotriti potrebne promjene u prehrambenim smjernicama svojeg Ministarstva poljoprivrede (USDA)? To je malo vjerojatno.

Kako sam nedavno ukazao u članku pod naslovom Mi, porezni obveznici, financiramo industrijsku poljoprivredu u otimačini naše prehrane, prehrambene smjernice USDA preporučaju prehranu pšenicom, sojom i kukuruzom, a to su namirnice u čiji se uzgoj ulaže ogromne državne poticaje. Sadašnji odnos političkih snaga u SAD je takav da su nemoguće bilo kakve smjernice koje bi utjecale na smanjivanje profita korporacija i njihovu proizvodnju jeftinih namirnica kojima dominiraju u ponudi na svjetskom tržištu.

Savjeti za prehranu s niskim udjelom ugljikohidrata i visokim udjelom masnoća potječu još iz 1920. godine, kada je u bolnici John Hopkins razvijena ketogena dijeta kojom se liječila epilepsija u djece koja nisu reagirala na lijekove. No s pojavom prehrambenih smjernica USDA, počevši od Izvještaja McGovern 1970-ih, krenulo je osuđivanje masnoća, a prehrana s niskim udjelom masnoća postala je uobičajeni savjet u zdravstvenom sustavu. Izvornu televizijsku vijest o tom izvještaju iz 1977. možete pogledati u isječku iz filma “The Fat Head”:




Prirodnoznanstveni novinar Gary Taubes počeo je 2002. pisati o opasnostima prehrane s visokim udjelom ugljikohidrata i dobrobitima prehrane s visokim udjelom masnoća, a njegov je članak bio objavljem u dnevniku The New York Timesu i časopisu The Time Magazine. Naslov je bio “Što ako je sve bilo jedna velika, debela laž!?”

Uz prenošenje istine o zabludama prehrane s niskim udjelom masnoća početkom 2000-ih skoro u svim medijima, Dr. Atkins i njegova, tada već godinama dostupna, dijeta s niskim udjelom ugljikohidrata i visokim udjelom masnoća, stekao je jako puno sljedbenika. Trenutačno se u SAD promoviraju razni oblici prehrane s niskim udjelom ugljikohidrata i visokim udjelom masnoća, no i dalje ih se smatra “graničnim” i “ekstremnim”. Prehranu s niskim udjelom ugljikohidrata i visokim udjelom masnoća vlasti i zdravstveni sustav rutinski napadaju, čak i dok farmaceutske kompanije žure patentirati lijekove koji bi oponašali učinke ketogene dijete, osobito za liječenje karcinoma, najvećem tržišnom udjelu farmaceutskih kompanija.

I dok Švedska čini veliki korak naprijed prihvaćajući nalaz stručne radne skupine koja je pregledala preko 16.000 znanstvenih istraživanja i potvrdila znanstvene dokaze o kojima se godinama govori, ne treba očekivati da će Vlada SAD uskoro učiniti išta slično. Na nama je da sami proučimo i prihvatimo PRAVE činjenice o zdravoj prehrani.

Izvori za članak:
Sweden touts low-carb diet as key to weight loss
Swedish Expert Committee: A Low-Carb Diet Most Effective for Weight Loss
Fat Trims Your Waistline

Izvornik: Sweden Becomes First Western Nation to Reject Low-fat Diet Dogma in Favor of Low-carb High-fat Nutrition

S engleskog preveo: Nenad Maljković




srijeda, 23. listopada 2013.

Mladenova priča: sa 101 na 89 kg u 50 dana

Živim i radim u Nizozemskoj, a ovog ljeta, za vrijeme godišnjeg odmora u Hrvatskoj, susreo sam se prvi put sa LCHF-om. Zahvaljujući slučajnoj mogućnosti da zajedno sa bratićem Marijom i šogoricom Jasnom Karavanić provedem 8 dana na Pagu, probao sam nekoliko LCHF specijaliteta te se zainteresirao za cijelu priču. Moram priznati da je u početku bilo puno pitanja, sumnji, dvostrukih osjećaja te boljih i lošijih dana. U jednom momentu pročitao sam na internetu članak o kiseloj i lužnatoj hrani. Učinilo mi se nemogućim izbalansirati ishranu tako da 60% namirnica bude lužnatog, a samo 40% kiselog porijekla. Tim više što preporučena mast kao i meso, riba, jaja. maslac itd. spadaju u kiselu hranu. Obratio sam se Aniti preko Jasne, pomalo u panici, oko ovog pitanja. Odgovor sam dobio vrlo brzo kroz formulacije koje je Anita objavila obraćajući se slijedbenicima gdje stoji što sve LCHF nije! Sebe sam odmah pronašao u rečenicama kao što su:
LCHF nije jesti samo špek, jaja i čvarke te
LCHF nije dijeta koja zakiseljava organizam.

Bilo kako bilo sad smo dva mjeseca dalje i ja još uvijek često pojedem šačicu čvaraka, dva jaja na oko i malo špeka za doručak, ali u umjerenim količinama i obavezno uz rajčicu ili nesto drugo od povrća. Zajedno sa suprugom pazimo dobro što jedemo i kakvog je hrana porijekla. Našli smo seljaka koji ima krave i kokoši pa jednom tjedno kupujemo potrebne količine za cijelu obitelj. Pravimo svoj kefir, sir, vrhnje, pogačice i kruščiće od zdravih i dozvoljenih sastojaka. Izbacili smo kruh, krumpir, tjesteninu, rižu, šećer i dakako suncokretovo ulje, margarin i slično smeće, a uveli jos više povrća (i inače smo ga jeli dosta) te produkte za koje prije nismo ni čuli ili smo čuli samo sporadično (pirove i zobene posije, psyllium, himalajsku sol, ghee, maslac i ulje od kokosa, bučino ulje itd).

Pomalo sam već i kronično imao problema sa suvišnim kilogramima pa sam pozitivne rezultate koji su brzo uslijedili dočekao s velikim oduševljenjem. Sa 101 kg došao sam bez gladovanja na 89 (prvih 9 kg u mjesec dana, ostalih 3 u slijedećih 20 dana).

Naš život nikada više neće biti isti (u najpozitivnijem smislu naravno), zahvaljujući LCHF-u o kojem sada pripovjedamo i propovijedamo ovdje u Nizozemskoj koliko god možemo. Dijelimo linkove na našim facebook-ovima s istinama o dobroj i lošoj hrani te upozoravamo na štetne sastojke koje nam prehrambena industrija svakodnevno servira. Nastojimo svoja tri sina uputiti u zdravu ishranu. Osobno se osjećam doista krivim zato što sam sebe i još gore svoju djecu, iz neznanja, dugi niz godina izlagao pogrešnoj ishrani. Tim više želim to što je moguće brže i bolje ispraviti.

Mladen Šesto


petak, 18. listopada 2013.

Mafini s limunom i narančom

Foto Danijela Bolanča
U Švedskoj imaju zgodan izraz i običaj "fredagsmys" što znači nešto kao "ugoda petkom", praktično to znači obilježavanje kraja radnog tjedna u krugu obitelji, uz nešto fino i jednostavno za pojesti. Kad moja djeca kažu - napravi nam mama mafine za fredagsmys - onda znam da misle na mafine s narančom i limunom, ti su nam stvarno omiljeni.

2 jaja
1 dl čvrstog jogurta ili kiselog vrhnja
200 g sitno mljevenih badema
1,5 jušna žlica psyllium praška
25 g rastopljenog maslaca
malo soli
1 žličica praška za pecivo
malo stevije u prahu (2 x na vrh noža - provjeravajte okus!)
1 bourbon vanilija 
korica i sok 1 limuna
korica i sok 1 naranče

Istucite jaja, pa po redu dodajte ostale sastojke. Ostavite malo da se zgusne, pa podijelite u namašćene kalupe za mafine. Pecite na 200°C stupnjeva dok ne porumene, otprilike 15-20 minuta, ovisno o jačini pećnice.



ponedjeljak, 7. listopada 2013.

LCHF radionica kuhanja u Zagrebu

Foto Ariana Miljević Bugenvilija
Dragi LCHF-ovci i oni koji to planirate postati,

Zadovoljstvo nam je pozvati vas na prvu LCHF radionicu kuhanja u Hrvatskoj na kojoj ćemo pripremiti jedan cjelodnevni meni prema načelima LCHF prehrane!

Želimo vas naučiti principe LCHF kuhanja, kako biste ih mogli primjenjivati i u svojoj kuhinji! Rad se odvija u parovima, a za svakog polaznika pribavljene su sve potrebne namirnice i pribor. Na završetku, naravno, degustiramo pripremljena jela, a to će ovom prilikom biti:

Doručak – kruh: Fine lepinje (iz kuharice)
Ručak – glavno jelo: Kuglice od buče (iz kuharice) sa pirjanom teletinom i salatom
Desert – slastice: Brownies sa šlagom (iz kuharice)
Večera – brzo malo jelo: Popečci od tikvice i špeka (nije iz kuharice)
I kao dodatni poklon bonus: kako se radi maslo ili ghee (iz kuharice)

Ovu radionicu vodi koautorica Prve hrvatske LCHF kuharice, Ariana Miljević Bugenvilija.

Broj je ograničen na 10 polaznika, zato ne oklijevajte i rezervirajte svoje mjesto na vrijeme!

Radionica se održava u subotu 26.10. u vremenu od 10 – 14 sati, u ugodnoj atmosferi studija “Plavi Lonac” u Preradovićevoj 32, u neposrednoj blizini Cvjetnog placa.

Cijena tečaja: 350,00 kn
Akontacija 150,00 kn, plaćanje do 15.10.13.

Prijave na e-mail bugenvilija@gmail.com   
Napomena: U slučaju nedovoljnog broja polaznika tečaj se otkazuje, a akontacija vraća.


Srdačan pozdrav!



subota, 5. listopada 2013.

Sažetak predavanja za dijabetičare Bundek 28.09.2013.


Na traženje zagrebačkog dijabetičkog društva, učinila sam sažetak predavanja održanog na Bundeku 28.09.2013. pod nazivom Ugljikohidratna radionica Vol. 3.

Usprkos napretku medicine i farmacije i usprkos činjenici da je inzulin otkriven još 1920. god, dijabetes je danas na samom vrhu po smrtnosti i indvaliditetu koje izaziva. Ni u kojem drugom polju zapadnjačka medicina nije toliko zakazala kao u slučaju dijabetesa. 

Iako se kaže da je kod dijabetičara najvažniji cilj kontrola šećera u krvi i sprečavanje komplikacija, ipak se oboljelima službeno preporučuje prehrana siromašna masnoćama i bogata ugljikohidratima, tj prehrana koja im podiže šećer u krvi i povećava potrebu za inzulinom, što posljedično povećava rizik za srčani udar, sljepoću, amputacije, dijalizu i druge komplikacije kod dijabetesa.

Obično se za kontrolu šećera savjetuje trening i smanjeni unos masti u prehrani. No, iskustvo je pokazalo da ovo ne pomaže. Stvarna kontrola šećera u krvi postiže se jedino kontroliranim unosom ugljikohidrata, tj šećera i visokoškrobnih namirnica. Iako se dijabetičare još i upozorava na unos šećera, ipak im se preporučuje da jedu goleme količine škroba koji čini bazu navodno zdrave prehrambene piramide. Žitarice, pekarski proizvodi, riža, tjestenina – bilo da su cjeloviti ili ne – sadrže veliku količinu škroba koji nije ništa drugo nego čista glukoza. Škrob je polisaharid, koji se u probavnom sustavu razgrađuje na svoje osnovne molekule – glukozu. Kad iz probavnog sustava ova glukoza uđe u krvotok, tada je nazivamo – šećer u krvi, pa kažemo da nam se ”povisio šećer”. No šećer se ne može povisiti sam od sebe, ako ga nismo unijeli kroz hranu. Ugljikohidrati u prehrani, bilo da se radi o šećeru ili o škrobu, dovode do napredovanja ove bolesti.

Hrana koja je posebno bogata ugljikohidratima i čiji unos treba ograničiti su visokoškrobne namirnice kao krumpir, žitarice, pekarski proizvodi, kruh, tjestenina, riža, te naravno šećer i namirnice bogate šećerom kao kolači, keksi, slatkiši te industrijske prerađevine koje sadrže puno šećera kao voćni jogurti, pahuljice za doručak, pudinzi, voćni sokovi, razni deserti i slično.

Naravno, ugljikohidrata ima i u drugim grupama namirnica, odnosno u povrću, orašastim plodovima, sjemenkama i mliječnim proizvodima. No postotak ugljikohidrata u ovim namirnicama je nizak i zato se one ne trebaju ograničavati u prehrani. Dapače, potrebno je jesti više povrća nego što to inače radimo jer je ono puno vitamina, minerala, antioksidanata i drugih korisnih fitonutrijenata. Dakle, u priči o smanjivanju unosa ugljikohidrata, prvenstveno mislimo na visokoškrobne namirnice, kao i one bogate šećerom.

Dr Richard Bernstein, autor knjige Diabetes Solution, jedan je od brojnih liječnka u svijetu koji dijabetičarima savjetuju smanjeni unos ugljikohidrata. Dr Bernstein je još u djetinjstvu dobio dijabetes tip 1 i već kao vrlo mlad dobio brojne komplikacije i pogoršanje zdravlja tipično za dijabetičare. U strahu što će biti s malodobnom djecom ako se njemu nešto dogodi, proučavao je sve na što je naišao; medicinska istraživanja u to doba morala su se naručivati poštom i nije bilo lako doći do informacija kao danas. Otkrio je da uz prehranu sa smanjenim udjelom šećera i škroba postiže kontrolu šećera i poboljšanje zdravlja. Sve tegobe vezane za kronično povišen šećer i visoke doze inzulina polako su nestajale. Želio je pomoći i drugima, pa je pisao članke i slao ih u medicinske časopise na objavu. Do objava nažalost nije dolazilo, jer ne možete tek tako upasti u medicinski establišment i preokrenuti naglavačke sve što oni govore. Zato je odlučio dati otkaz na dotadašnjem poslu i upisati medicinu. ”Nisam ih mogao pobijediti, pa sam im se morao pridružiti” – poznata je rečenica dr Bernsteina. Sa titulom ”dr” ispred imena, priča Bernstein, mogao je objaviti svoje članke i podijeliti sa drugima ono što je naučio o dijabetesu i kontroli šećera u krvi. Tako je 1979. god upisao medicinu, kada je imao 45 godina. Danas je on već star čovjek, preko 70 godina, ali i dalje vitalan i izvrsnog zdravlja. Već dugi niz godina u svojoj liječničkoj praksi pomaže pacijentima sa dijabetesom da povrate kontrolu svoje bolesti u vlastite ruke i piše knjige o kontroli dijabetesa.

U priči o smanjenom unosu ugljikohidrata odmah se postavlja pitanje – što jesti ako iz prehrane izbacim žitarice, krumpir, rižu, tjesteninu, pekarske proizvode? Dakle, smanjeni unos kalorija koje smo dobivali iz ovih namirnica nadoknađuje se povećanim unosom kalorija iz zdravih prirodnih masti, prema principima LCHF prehrane. Ali – zar masti nisu opasne, zar mi se neće povisiti kolesterol i začepiti krvne žile – pitaju se dijabetičari kojima su liječnici ovom pričom utjerali strah u kosti. No najnovija naučna istraživanja pokazuju da niti masti iz prehrane niti kolesterol u krvi nemaju nikakve veze sa oboljenjima od srčano-žilnih bolesti, o čemu bi liječnici trebali informirati svoje pacijente.

Ovo je pregled znanstvenih studija, kojeg je napisao Željko Reiner, bivši ministar zdravstva RH, sa suradnicima, objavljen u Liječničkom Vjesniku 2012. god.  U članku piše da, iako se dugo smatralo da je povišeni kolesterol, tj LDL, najveći rizik za srčano-žilne bolesti, zadnje velike studije ukazuju da su zapravo povišeni trigliceridi pravi rizik za koronarne bolesti srca, čak i ako je LDL nizak. Kod hipertrigliceridemije ili povišenih triglicerida u krvi, LDL čestice su male i guste, a to su one koje lako oksidiraju i ugrađuju se u stijenke krvnih žila. Studije su pokazale da srčani bolesnici uz povišene trigliceride uvijek imaju i nizak HDL (dobar, zaštitni kolesterol), što također predstavlja povećan rizik od ateroskleroze, neovisno o LDL kolesterolu.

Čak je pokazano da uz terapiju liječenja statinima, koja snižava LDL kolestrol, rizik od oboljenja nije bio smanjen dok su trigliceridi i dalje ili visoki. Naročito su se radila istraživanja sa dijabetičarima kod kojih je dislipidemija učestala. Povećani trigliceridi iznad 2,3 i smanjeni HDL ispod 0,88 povećavaju rizik za infarkt i moždani udar – LDL se više ne spominje.

Uz nisku vrijednost triglicerida i visoku (dobru) vrijednost HDL-a, razina LDL kolestrola nije upitna čak i ako je ”povišena”, jer su tada LDL čestice velike, prozračne i neopasne. Zapravo je prekomjerna količina ugljikohidrata u prehrani uzrok povišenih triglicerida a ne prehrana bogata mastima.

U preglednom članku kažu da je potrebno smanjiti unos ugljikohidrata, šećera dok sniženje zasićenih masnoća nema utjecaja na trigliceride. Upozoravaju i na sokove i slatke napitke s visokim sadržajem fruktoze koja naročito podiže trigliceride. Nadalje, upozoravaju na transmasne kiseline kojih ima u margarinu i pekarskim proizvodima a ti se proizvodi prema službenim preporukama dijabetičarima ne ograničavaju. Također naglašavaju važnost uzimanja omega 3 masnih kiselina (plava riba, ulje jetre bakalara).

Prehrana sa smanjenim udjelom ugljikohidrata i povećanim udjelom masnoće  (LCHF) dovodi do smanjivanja triglicerida i podizanja dobrog, zaštitnog HDL kolesterola.

Pročitajte više:
Papir 3: 

Papir 4: 

Praktično provođenje LCHF prehrane:

Potpuno je iskrivljeno shvaćanje da LCHF prehrana sadrži više bjelančevina ili više mesa nego što je to uobičajeno i preporučljivo. LCHF znači više masnoće a ne više mesa. Kalorije koje prema službenoj piramidi prehrane dobivamo iz ugljikohidrata, sada dobivamo iz prirodnih zdravih masti, ne iz mesa. Ljudsko tijelo je stvoreno da troši enegiju iz šećera ili iz masti, u iznimnim slučajevima izvor energije mogu biti i bjelančevine ali to nije zdravo. Dakle, LCHF nije visokoproteinska dijeta, LCHF je prehrana s visokim udjelom kalorija iz masti koja je savršeno zdrava i čovječja je fiziologija i biokemija prilagođena na trošenje masti za energiju.

No, i to "više masti" ne znači da jedemo ogromne količine masti! UDIO KALORIJA i KOLIČINA POJEDENIH NAMIRNICA nije ista stvar. Iako je na LCHF postotak kalorija dobivenih iz masti visok, zapravo je količinski najviše povrća a najmanje masti. To je zato što je u mastima najviše kalorija a u povrću najmanje. Iz male količine masnoće dobivamo puno kalorija, dok iz velike količine povrća dobivamo malo kalorija.

LCHF nije dijeta koja zakiseljava organizam. Količinski se jede puno više povrća nego mesa, a ne obrnuto. Osim toga se ne jedu žitarice i pekarski proizvodi koji zakiseljavaju, ne jede se industrijska hrana koja zakiseljava, šećer, brašno, aditivi…

Primjer jednog tipičnog LCHF ručka:
- Komad mesa/ribe isto kao i obično što se jede;
- Umjesto priloga od krumpira/riže/tjestenine/kruha, napravi se prilog od raznog povrća, ono se može kuhati, peći, pržiti, grilati, dinstati;
- Sve se fino začini masnoćom u kojoj se pripremalo jelo ili se doda masnoća ako je jelo ”suho”;
- Salata kao i obično;
- Piće: umjesto sokova i piva, pije se voda ili umjerena količina (1 dl) vina, preporuča se crno, zdravije je.

Dakle bitna razlika u odnosu na standardan obrok je da se prema LCHF visokoškrobni dio obroka s kojim smo nekada punili želudac – krumpir, kruh, tjestetnina, riža – zamjenjuje povrćem. Dakle povrće više nije dekoracija na tanjuru već ono predstavlja volumen obroka, dok masnoća daje sitost. Količinu masnoće povećavamo tako što ne pečemo više na suhoj tavi već slobodno u pripremi hrane koristimo prirodne masti (svinjska mast, maslac, ghee, maslinovo i kokosovo ulje), ne koristimo light dresinge za salatu niti light majoneze koje su prepune šećera, škroba i kemikalija, već koristimo punomasne prirodne umake i majoneze od žumanjaka, maslaca, maslinova ulja, začinskog bilja…

Umjesto pekarskih proizvoda od pšeničnog brašna i šećera, peciva i kruhove radimo od orašastih plodova, sjemenki i kokosovog brašna. Od ovih alternativnih vrsta brašna možemo raditi i kolače, a za zaslađivanje koristimo steviju umjesto štetnih sintetičkih zaslađivača kao što je aspartam. Na ovaj način smanjujemo unos praznih kalorija, a povećavamo unos nutritivno bogatih namirnica tj namirnica koje su bogate hranjivim tvarima.

Vrlo je važno voditi računa o kvaliteti masti i ulja koja koristimo u pripremi hrane i za jelo. Koristimo samo prirodne zdrave masti kao što su pravi maslac a ne margarin, domaća svinjska mast a ne rafinirana i hidrogenizirana biljna ulja jer margarini i rafinirana ulja djeluju inflamatorno – potiču stvaranje upalnih procesa u tijelu. Također koristimo hladno prešana ulja kao što su maslinovo i kokosovo ulje, a u ograničenim količinama dozvoljeno je sezamovo, laneno i bučino. Prava domaća jaja naravno slobodno koristimo u prehrani, pogotovo žumanjke, jer ona sadrže sve važne hranjive tvari potrebne za zdravlje dijabetičara. Preporuča se što više ribe i to one plave kao što je srdela, ili nadopuna prehrani u obliku ulja jetre bakalara. Najbolji proizvod koji se na našem tržištu može naći je proizvođača Green Pasture, fermentirano ulje jetre bakalara bogato omega 3 masnim kiselinama, te vitaminima A i D.

Interesantno je da se na LCHF zapravo jede MANJE HRANE. Nema više gladi, pada šećera u krvi i opsesivne potrebe za prejedanjem kao što je to čest slučaj kad se prehrana bazira na ugljikohidratima. Ovdje je bitno napomenuti još jedan veliki problem s ugljikohidatima – ovisnost. Danas je poznato da šećer i škrob stvaraju ovisnost kod vrlo velikog broja ljudi. Zato je vrlo teško biti umjeren u jelu, ono što nam se od stručnjaka preporuča. Zapravo nam se spočitava da nismo umjereni u jelu pa da smo zato debeli. Ali kao što alkoholičar ne može biti umjeren u piću, tako ni ovisnik o šećeru ne može biti umjeren u jelu, dokle god konzumira svoju drogu – ugljikohidrate. Šećer djeluje na centre za ovisnost u mozgu, stvara trenutni osjećaj zadovoljstva ili nekakvog ispunjenja, ali na duže staze ostavlja samo još veću prazninu. Tek kad se oslobodimo ove napasti, možemo biti umjereni u jelu, jesti do normalnog zdravog osjećaja sitosti bez prejedanja. Smanjeni unos ugljikohidrata koji potiču apetit i povećani unos masnoće koja daje sitost, dovodi do spontanog smanjivanja obroka i smanjenog unosa kalorija. Stabilan šećer u krvi dovodi do smanjene potrebe za inzulinom i njegovog djelovanja na hormone gladi i sitosti ghrelin i leptin, čime se prirodno regulira apetit i porcije hrane spontano smanjuju.

Pročitajte više: 



srijeda, 2. listopada 2013.

Razlika između Paleo i LCHF - pronađite što je optimalno za vas


Iz uvodnog dijela Prve hrvatske LCHF kuharice

Pokret za povratak izvornoj prehrani jak je globani trend prisutan u gotovo svim zemljama, utemeljen na teoriji evolucije, ali i na naučnim dokazima o štetnosti industrijski prerađene hrane. Najpopularniji nazivi su Paleo, Primal, LCHF, ali postoje i brojne poznate i vrlo učinkovite medicinske dijete pod drugim nazivima koje se također zasnivaju na principima LCHF. 

Paleo i LCHF su vrlo slični - i jedan i drugi način prehrane potpuno izbacuje žitarice, mahunarke, šećer i procesiranu hranu. No neke razlike ipak postoje. U Paleo prehrani je zastupljeno voće i korjenasto povrće bogato škrobom. U nekim varijantama Paleo prehrane izbačeni su mliječni proizvodi, dok su prema nekim autorima zastupljeni u umjerenim količinama i s naglaskom na prirodne. Također se koriste prirodni zaslađivači kao što su med, suho voće, javorov sirup i sl.

Prema LCHF prehrani se strože vodi računa o unosu ugljikohidrata, pa se ograničava unos voća i korjenastog povrća, dok su mliječni proizvodi zastupljeni. No, i ovdje izbor namirnica ovisi o individualnim potrebama i zdravstvenom stanju, pa se u nekim slučajevima ograničavaju ili potpuno izbacuju mliječni proizvodi i voće, kao kod anticandida dijete i Zelene kure, s kojima rješavamo disbalans crijevne flore, prekomjerno razmnožavanje gljivice candide i probavne tegobe kao što je iritabilni kolon.

LCHF-Paleo prehrana je jedan model, okvir, unutar kojeg svatko može pronaći vlastiti optimalan način prehrane u skladu sa svojim tjelesnim predispozicijama, zdravstvenim stanjem, intenzitetu tjelesne aktivnosti (treninga) i svojim ciljevima. Generalno možemo reći da ljudi koji su vrlo osjetljivi na ugljikohidrate, a to su oni s viškom tjelesne težine, dijabetičari i drugi koji imaju poremećaje vezane za inzulinsku rezistenciju (npr. PCOS, smetnje sa začećem), trebaju strogo ograničiti unos ugljikohidrata, što znači kontrolirati unos voća, korjenastog povrća i ne koristiti med i suho voće koji sadrže puno šećera. Za ovu grupu ljudi je svaki šećer, pa i onaj iz prirodnih i zdravih izvora - štetan. Dakle ovaj način prehrane je više LCHF nego Paleo. U slučaju nepodnošenja mliječnih proizvoda, upalnih bolesti crijeva, iritabilnog kolona, prekomjernog razmnožavanja candide i općenito loše crijevne flore, preporuča se izbacivanje i mliječnih proizvoda. To se onda naziva Zelena kura koja se popularno koristi kao detoksifikacijska metoda i odmor probavnog sistema, ili anticandida dijeta ako se istovremeno uzimaju antifungalni preparati i preparati za obnavljanje crijevne flore.

S druge strane, zdrave osobe koje nemaju problema s tjelesnom težinom i nisu u toliko mjeri osjetljive na ugljikohidrate, kao i djeca i mladi u razvoju, mogu naravno u većoj mjeri konzumirati voće, korjenasto povrće, med i suho voće. Konzumacija meda i suhog voća neka u svakom slučaju bude umjerena, jer je lako pretjerati sa slatkim stvarima. Ovaj način prehrane je više Paleo, a manje LCHF. Da li će ove osobe koristiti mliječne proizvode ovisi o tome koliko ih dobro podnose. Za one koji konzumiraju mlijeko, preporučam da to svakako bude samo ”pravo” mlijeko, tj. nepasterizirano mlijeko pašnih životinja, a nikako kupovno.

Dakle, nitko vam ne može reći da li je za vas bolji stroži LCHF ili liberalniji Paleo, te da li ćete i u kojoj mjeri konzumirati namirnice kao što su sir, vrhnje, voće, korjenasto povrće i med. To morate otkriti sami. Nadam se da će vam u tome pomoći ova tablica, kao i osluškivanje vlastitog tijela.


Copyright © 2010-2016 Anita Šupe. Podijelite sadržaj s ovih stranica ali obavezno navedite izvor i ime autora.

Informacije sadržane na ovom blogu imaju svrhu općeg informiranja i nisu namijenjene kao medicinski savjet niti kao zamjena za savjet vašeg liječnika.